preskoči na sadržaj

Što je podvodna kulturna baština

Često ne znamo da skupljajući uspomene iz mora činimo nešto nedopušteno, ne znamo što je dopušteno samo gledati, tj. što ne smijemo uzimati iz mora. Po UNESCO-voj Konvenciji o zaštiti podvodne kulturne baštine, ona je definirana kao svaki trag ljudskog postojanja kulturnog, povijesnog ili arheološkog karaktera koji su se iz različitih razloga našli pod vodom, a stari su barem 100 godina.


Riječ je o građevinama, predmetima i ljudskim ostacima, prijevoznim sredstvima kao što su brodovi i zrakoplovi sa svojim teretom i opremom, te prapovijesni ostaci.

Neka nalazišta su dostupna svima, pa je dovoljno samo znati plivati i služiti se maskom i disalicom, neka su nalazišta pristupačna samo ukoliko imate ronilačku opremu, dok je na nekim nalazištima pristup moguć samo podmornicama. Neke stvari mogu se prepoznati na metar dubine, primjerice konstrukcije koje su imale maritiman karakter, kao što su luke, molovi, valobrani, solane itd.

Uz takve konstrucije često se mogu pronaći i sitni arheološki predmeti kao što su zdjelice, čaše, tanjuri, novčići i sl.  Ukoliko netko prepozna ili pronađe nešto slično tu informaciju može dojavititi preko mrežne stranice Međunarodnog centar za podvodnu arheologiju www.icua.hr ili na stranice Ministarstva kulture www.min-kulture.hr gdje će pronaći uputu kako postupati s pronađenim, a ukoliko bude potrebno nadležne službe izaći će na teren i pogledati o čemu je riječ.

Kada se govori o podvodnoj baštini ne može se zaobići tema amfora i pitanja koliko vrijede, jesu li sve pokupljene, kako su zaštićene i provjerava li se njihovo stanje. Cijena amfora na tržištu varira. Prema saznanjima arheologa, cijena se kreće od nekoliko tisuća eura na više. Amfora zapravo vrijedi onoliko koliko je netko spreman platiti da bi uživao dio povijesti u vlastitom domu. U Jadranu ima još mnogo amfora na morskom dnu, a zahvaljujući adekvatnoj zaštiti metalnim kavezima na nekim mjestima, zasigurno će tamo i ostati.

Održiva zaštita moguća je i zbog sustava koncesija u Republici Hrvatskoj za ronjenje na kulturnoj baštini. U tome vidimo i veliki turistički potencijal zbog sve popularnijeg ronilačkog turizma, ali istovremeno vlasnici ronilačkih centara vrše tzv. monitoring nalazišta, te mogu pravovremeno obavijestiti nadležna tijela ukoliko primjete nekakve sumnjive ili ilegalne radnje. Isto tako, redovito podvodni arheolozi obilaze takva nalazišta i provjeravaju situaciju.

O tome koliko su nam važna takva podmorska blaga svjedoči i interes UNESCO-a i Konvencija. Republika Hrvatska je 3. zemlja koja je ratificirala Konvenciju što govori o značaju koji Hrvatska pridaje podvodnoj kulturnoj baštini. A da je i interes UNESCO-a za baštinom na Jadranu i u ovom dijelu svijeta velik, govori i činjenica da se u Zadru nalazi jedini UNESCO-v Centar za podvodnu arheologiju II. kategorije. Međunarodni  centar za podvodnu arheologiju je osnovan 2007. godine u sklopu Hrvatskog Restauratorskog Zavoda, a od 2009. potpisivanjem međunarodnog ugovora između UNESCO-a i RH je postao samostalna javna ustanova.

Misija centra je proučavanje i očuvanje, ali i populariziranje podvodne kulturne baštine. Osim toga radimo na razvijanju međunarodne stručne suradnje i obrazovanju podvodnih arheologa iz cijelog svijeta raznim tečajevima i radionicama. Centar je organiziran u 3 glavna odjela koja se bave baštinom; Odjel za edukaciju i dokumentaciju u kojem rade podvodni arheolozi, Odjel za konzervaciju i restauraciju koji brine o arheološkim nalazima, te Odjel prezentacije podvodne baštine koji je zadužen za Galeriju podvodne arheologije u kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja, ali i za bivšu crkvu sv. Nikole koja se nalazi u sklopu Centra.

Zakonima je regulirano što se iz mora smije, a što ne smije iznositi, a ukoliko netko pokuša izvaditi nešto što ne bi smio, za to je zadužena Pomorska policija, nadležna Lučka kapetanija i ribarska inspekcija. U slučaju da građani primijete da netko želi uzeti iz mora nešto što ne bi smio, savjet je da to prijave policiji.

 

Vijest je preuzeta s mrežnih stranica Hrvatske radio televizije.

| 16. 8. 2017. u 08:14 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Svemir

Donosimo rad Sare Bošnjak i Lucije Barbe, učenica 2.c razreda Gimnazije Vukovar. U sklopu radionice pod nazivom Chemistry of Space (povodom Svjetskog tjedna svemira), učenice Sara i Lucija, obradile su temu vezane uz...

Nastavni materijali

O romskom jeziku

Glavni dio članka čine dvije tablice: riječi zajedničke romskom, hrvatskom i drugim indoeuropskim jezicima i struktura skupina indoeuropskih jezika. Povodom Međunarodnog dana romskoga jezika i njegove upotrebe u...

1608. - Matija II. Habsburški okrunjen za hrvatsko-ugarskog...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr