preskoči na sadržaj

Zimsko računanje vremena

Prema Uredbi o ljetnom i zimskom računanju vremena, 30. listopada 2016. godine u 3 sata i 00 minuta kazaljke se pomiču jedan sat unatrag čime završava ljetno i započinje zimsko računanje vremena. Dani će postati kraći, ali spavat će se sat vremena više. Ljetno je računanje vremena tema koja od samoga početka svog postojanja ne prestaje biti aktualna. Pomicanje vremena dva puta godišnje dan danas nailazi na svoje prednosti i mane. 


Postoje različite zanimljivosti koje prate ovaj događaj sve do činjenice kako su neke države ipak odustale od ovog načina primjenjivanja vremena. Sama ideja o ljetnom računanju vremena seže daleko u prošlost i prvi je puta spomenuta 1784. godine od strane Benjamina Franklina, jednog od autora “Deklaracije neovisnosti”. Nakon Franklina, 1907. godine William Willet pokušao je uvjeriti britansku vladu u primjenu ljetnog računanja vremena u svom članku “Waste of Daylight” (Gubitak dnevnog svjetla) ali nije uspio u svojoj namjeri. Ljetno je računanje vremena zaživjelo za vrijeme Prvog svjetskog rata u Njemačkoj i Austro-Ugarskoj. Ubrzo im se u novoj metodi pridružila i Velika Britanija. U Hrvatskoj, ljetno se računanje vremena prvi puta uvodi od 1916. do 1918. godine. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije i Nezavisne Države Hrvatske od 1941. do 1945. Ljetno je računanje vremena ponovno uvedeno 1983. godine u Jugoslaviji kao i u Hrvatskoj  koja je nastavila prakticirati ovu metodu i nakon osamostaljenja 1991. godine.

Njemačka je 1916. godine uvela ljetno računanje vremena kako bi uštedjela na ugljenu koji je tada bio glavni energent za gorivo u ratu. Kasnije se pomicanje vremena opravdavalo kao ušteda za električnu energiju. U Hrvatskoj će se zbog prelaska na zimsko računanje vremena od 25. listopada potrošnja električne energije obračunavati prema nižoj tarifi u razdoblju od 21 do 7 sati.

Zimsko računanje vremena sa sobom donosi mnogo više nedostataka naspram prelaska na ljetno računanje vremena. Pomicanjem sata, mrak ujutro biva dulji što postaje uzrok povećanog broja prometnih nesreća u jutarnjim satima. S obzirom da je čovjek živo biće kojemu je potrebna Sunčeva svjetlost za normalan razvoj i život, gubitak dnevnog svjetla može prouzročiti poremećaje u spavanju, bioritmu i depresiju. Neke elektroničke naprave potrebno je manualno namještati i podešavati kako bi „prihvatili“ novo vrijeme što može uzrokovati pogreške u sustavima. Teškoće zbog prelaska na zimsko računanje vremena imaju željeznice, zračne luke, turističke agencije itd. zbog mijenjanja i usklađivanja rasporeda voznog reda. Poljoprivrednici gubitkom dnevnog svjetla u svojoj struci također trpe određene nedostatke u samoj proizvodnji jer kao što je već znano, biljkama je kao i drugim živim bićima potrebno što više Sunčeve svjetlosti. Za vrijeme primjene zimskog računanja vremena primijećen je i porast kriminala koji se većinom vremena događa u večernjim satima.

Zanimljiva je činjenica kako je Island jedina europska država koje ne primjenjuje ljetno i zimsko računanje vremena. Od ove metode također su odustali Japan, Kina i Rusija. Velik dio tropskih zemalja nikada nije koristio ljetno i zimsko računanje vremena zbog činjenice da njima ljeto traje gotovo čitavu godinu.

| 28. 10. 2016. u 10:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Svemir

Donosimo rad Sare Bošnjak i Lucije Barbe, učenica 2.c razreda Gimnazije Vukovar. U sklopu radionice pod nazivom Chemistry of Space (povodom Svjetskog tjedna svemira), učenice Sara i Lucija, obradile su temu vezane uz...

Nastavni materijali

Python osnove programiranja

Python osnove programiranja mrežna je stranica organizirana po programskim strukturama u Python programskom jeziku. Svaka je programska struktura organizirana kroz ppt prezentaciju uvoda u samu programsku...

Audio&video

Zašto tako

Emisija koja se bavi odgojem i problemima djece i mladih u odrastanju. Ovisnosti o drogama i alkoholu, poremećaji prehrane, modni zahtjevi, izlasci, odnosi među...

1929. - Crni četvrtak (engl. Black Thursday ) označava 24. listopad...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr