preskoči na sadržaj

2. kolovoza - Dan dupina

Od 1993. godine svaka je prva subota u kolovozu u Velom Lošinju rezervirana za Dan dupina. To je tradicionalna manifestacija u organizaciji nevladine udruge Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora, a obilježit će je cijeli niz događanja od izložbe dječjih crteža, preko sportskih natjecanja, koncerata i prigodnih programa vezanih uz dupine.

Toga dana veliki broj posjetitelja dolazi u Veli Lošinj kako bi se informirali o aktivnostima vezanim uz Jadranski projekt dupin - dugoročno istraživanje dobrih dupina u lošinjskom i viškom akvatoriju. Interes za ovom manifestacijom iz godine u godinu sve je veći i broj posjetitelja raste.

Jedno od glavnih obilježja Dana dupina po kojem je ova manifestacija postala prepoznatljiva velika je izložba dječjih likovnih radova na temu mora i dupina. Svake godine na adresu Plavog svijeta stižu brojni crteži iz Hrvatske i inozemstva te je konkurencija za osvajanjem nagrade za najbolji crtež sve veća.

O dupinima

Iako oblikom svog tijela podsjećaju na ribe, dupini su sisavci jednako kao i ljudi. Toplokrvni su, dišu plućima, a ženka koti živo mladunče koje hrani mlijekom. Dupini pripadaju skupini kitova. Kitovi se dijele na zubane i usane. Dupini i kitovi ubojice spadaju u zubane.

Oni u ustima imaju razvijeno zubalo i hrane se uglavnom ribom. Životinje koje narod obično naziva kitovima su kitovi usani. Oni su u pravilu mnogo veći i hranu prikupljaju procjeđivanjem planktona iz morske vode kroz specijalizirane strukture – usi. Najveća danas živuća životinja upravo je jedan usan – plavetni kit (Balaenoptera musculus).

Dobri dupin je jedina trajno naseljena vrsta morskih sisavaca u Jadranu. Smatra se da u Jadranu obitava oko 220 jedinki. Najveća Jadranska populacija smještena je u akvatoriju otoka Lošinja, relativno su česti i u ostatku Jadrana, a može ih se vidjeti i u ušćima nekih rijeka.

Dobri dupin zaštićen je prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 30/94) te Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca (Mammalia) (NN 31/95).

Anatomija dupina

  • Leđna peraja - zavrnuta je prema unatrag i nalazi se na sredini dupinovih leđa. Sastoji se od fibroznog tkiva, unutar peraje nema mišića niti kostiju. Njena svrha je održavanje dupinove ravnoteže, ali služi i kao vrsta identifikacije - poput našeg otiska prsta. Ne postoje dvije iste leđne peraje.
  • Ispušna rupica (Blowhole) - nos dupina. Pomoću nje dupini uzimaju zrak, udišu ga na površini i mogu ga zadržavati i do 15 minuta. Pomoću nje također i proizvode zvukove. Nalazi se na samom vrhu glave.
  • Melon - okrugla struktura na dupinovoj glavi koja se sastoji od masnog tkiva, a koja služi za proizvodnju zvuka, za komunikaciju i eholokaciju.
  • Rostrum (njuška, kljun) - sadrži 20 – 25 zuba, konusnog oblika, koji dupinu služe za hvatanje plijena. Dupini najčešće love na površini, hrane se uglavnom ribom i lignjama. Zubi ne služe za žvakanje, jer dupini ribu gutaju cijelu, i to tako da ih u ustima okrenu, kako bi glavu progutali prvu.  
  • Prsne peraje - „ruke“ dupina. Unutar njih se nalazi 5 kostiju, koje podsjećaju na naše prste, a to je dokaz da su dupini nekad živjeli na zemlji. Pomoću prsnih peraja, dupin navigira tijelo kroz vodu, a također mu i služe za održavanje ravnoteže.
  • Rep - zbog snažnih leđnih mišića, rep služi kao potisak, a pomičući ga gore dolje, dupin pliva.    

Ponašanje

Dupini su vrlo društvene životinje i žive u skupinama različite veličine i različitog sastava: to mogu biti životinje istog spola ili mužjaci i ženke zajedno sa svojim mladuncima. Pomažu si u lovu, kod poroda i bolesti. Njihovo prijateljsko i lojalno ponašanje za dupine je od životne važnosti.

Dupini se međusobno sporazumijevaju raznim zvukovima. Nije poznato koliko je razvijen njihov "jezik", ali je sigurno da se oni prepoznaju i da međusobno "razgovaraju".

Eholokacija

Kroz evolucijski ciklus dupini su razvili gotovo savršeni sustav eholokacije koji im pomaže u jednostavnom snalaženju u moru. Eholokacija je sustav kojim se pomoću zvuka dobiva slika o prostoru u kojem se nalazite. Dupini proizvode zvukove visoke frekvencije koji se šire prostorom, a kad naiđe na prepreke, ribe, dno, stijene i sl., odbija se i vraća dupinu, koji ga prima kroz donje čeljusti i prenosi do centra za sluh u mozgu. U mozgu se zvuk analizira i stvara se akustička slika prostora.

Rehabilitacija potpomognuta dupinima

Ideja o uključivanju dupina u rehabilitaciju potiče od ruske znanstvenice Ludmile Lukine, koja je dupine, koji su prvobitno bili trenirani za sovjetsku vojsku (uništavanje neprijateljskih podmornica), uključila u projekt rehabilitacije bolesne djece i odraslih ljudi.

U studiji koju je provela dr. Lukina, sudjelovalo je više od 1000 pacijenata. Pacijenti su imali različite dijagnoze, od specijalnih fobija, pa do cerebralne paralize, a pomoću ove metode su postigli znatno zdravstveno poboljšanje.

Dr. Horace Hobbs iz Velike Britanije otkrio je da ovaj tip rehabilitacije također ima dobar učinak na pacijente oboljele od anorexia nervose i sličnih bolesti. Došao je na ideju da zvučna komunikacija s dupinima može uvelike smanjiti razinu depresije, slično kao što i glazba može utjecati na raspoloženje.

Neuropsihijatar dr. David Nathanson, koji je svoje istraživanje na tom području započeo 1978. godine, a u kojem su sudjelovala djeca s posebnim potrebama i dupini, započeo je svoj rad na Floridi u gradu Fort Loterdail, u tadašnjem centru Ocean World (Svijet Mora). Dr. Nathanson razvio je seriju od strogo glasovno kontroliranih eksperimenata koristeći dupine kao učitelje za djecu s Down Syndromom.

 

| 2. 8. 2016. u 09:15 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Dan broja Pi

Donosimo vam rad Mislava Božića, učenika 2a razreda Gimnazije Vukovar. Povodom Dana broja Pi Mislav je izradio infografiku u obliku kratkog podsjetnika na značajne događaje povodom ovog datuma.

Nastavni materijali

European painters

Igra spajanja u nizove: imena slikara, države i stoljeća u kojem je živio.

Audio&video

Zašto tako

Emisija koja se bavi odgojem i problemima djece i mladih u odrastanju. Ovisnosti o drogama i alkoholu, poremećaji prehrane, modni zahtjevi, izlasci, odnosi među...

1513. - španjolski istraživač Juan Ponce de León 1513. na...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr