preskoči na sadržaj

Održana četiri stručna skupa "Matošu u čast" i "A što je Matoš nego Hrvatska"

Agencija za odgoj i obrazovanje 2014. godinu zaključila je nizom skupova na temu stvaralaštva Antuna Gustava Matoša. Budući da  su posljednje dvije godine protekle u ozračju njegovih obljetnica - 2013. godine obilježena je 140. godišnjica rođenja, a 2014. stogodišnjica njegove smrti, pa su, kako navode u Agenciji, smatrali da je dostojno jednoga književnoga velikana osmisliti niz stručnih skupova njemu u čast i na taj način podsjetiti sve učitelje i nastavnike hrvatskoga jezika i stručne suradnike knjižničare na značaj središnje osobnosti hrvatske moderne.


Učitelji i nastavnici hrvatskoga jezika i stručni suradnici knjižničari pet slavonskih županija sudjelovali su u skupovima “Matošu u čast” i “A što je Matoš nego Hrvatska” te na taj način odali počast životu i stvaralaštvu Antuna Gustava Matoša.

Prvi stručni skup održan je u Osijeku u Osnovnoj školi „August Šenoa“ nakon čega su uslijedili skupovi u Osnovnoj školi „Antun Gustav Matoš“ u Vinkovcima, u Tehničkoj školi u Slavonskome Brodu i u Gimnaziji Požega.

Na stručnome usavršavanju sudjelovali su brojni predavači. Tako je, primjerice, na prvome  skupu gostovala dr. sc. Bernarda Katušić, viša znanstvena novakinja na Institutu za slavistiku Sveučilišta u Beču  s predavanjem Bajkovno i autobiografsko u Matoševoj prozi . Uz nju na skupovima su govorili i dr. sc. Ružica Pšihistal, o pripovijetkama Cvijet s raskršća i Mora; dr. sc. Sanja Jukić, o stilu Matoševe kritike u istoimenome predavanju; dr. sc. Ivan Trojan, predavao je o Matošu i zagrebačkom kulturnom okružju; dr. sc. Vlasta Markasović o Matoševoj potpunoj posvećenosti životu-umjetnosti u predavanju Misli i pogledi Antuna Gustava Matoša; Igor Gajin, asistent na Umjetničkoj akademiji u Osijeku,   govorio je o Matošu u izlaganju Odjeci Matoševa flanerizma u praksama suvremene hrvatske književnosti, dok se na njega nadovezala gošća iz Zagreba dr. sc. Marina Protrka Štimec u predavanju  Matoš: flaneur. Mirko Ćurić, prof., predsjednik ogranka DHK-a, upozorio je na odnos Matoša i Strossmayera kao paradigmu odnosa tradicije i avangarde u predavanju naslovljenom A. G. Matoš i J. J. Strossmayer, te na kraju gost iz Pečuha dr. sc. Zoltan Medve koji je govorio o Matošu u predavanju Hrvatska  moderna  i mađarski  književni kanon (A. G. Matoš i J. P. Kamov u Mađarskoj).  Sve je skupove zaokružio redoviti profesor dr. sc. Goran Rem svojim predavanjem  Matoš kao matrix  hrvatske književnosti i kulture.

Ova književnoznanstvena predavanja naglasila su poruke o kritičnoj i sve zatamnjenijoj čovječnosti,  koje, i nakon stogodišnjice piščeve smrti, Matoševo djelo svježe i jasno izgovaraju  kao da upiru prstom u fenomene koji nas i danas okružuju. Na ove stručne skupove nadovezali su se još dva skupa pod nazivom „A što je Matoš nego Hrvatska“.  Skupovi naslovljeni rečenicom velikana sredine 20. st. – književnika Bore Pavlovića „A što je Matoš nego Hrvatska“ -  nastali su kao suradnja Agencije za odgoj i obrazovanje i dviju škola ponosnih nositeljica imena Antuna Gustava Matoša – Gimnazije A. G. Matoša u Đakovu i Osnovne škole Antuna Gustava Matoša u Čačincima. Obje su škole pokazale izniman trud u provedbi i predstavljanju rezultata projekta kojemu je cilj bio povezati što više predmetnih područja zajedničkom pričom Antuna Gustava Matoša te ih objediniti u jednu cjelinu koja će nas poučiti međusobnoj povezanosti svega znanja i podsjetiti na svevremenost i svestranost našega književnoga genija.

Projekti su vodili stručni suradnici knjižničari Hrvoje Miletića i Marija Findrik upravo iz razloga što su školske knjižnice pravo mjesto za međupredmetne integracije i korelacije te kao takve središnjice za ostvarivanje suradnje većeg broja učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i učenika. Oba su skupa izvedena dvodijelno: u prvome je dijelu bio nastup učenika koji su sudjelovali u provedbi projekta, a u drugome su dijelu, u predavanjima matošologije, međunarodno recenzirani izlagači istaknuli u prvom redu Matoševu nevjerojatnu stalnu aktualnost. To je ponajprije istaknuo dr. sc. Krešimir Bagić, profesor stilistike s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dodavši kako baš zato, gotovo kao recept – ali, dakako, ipak neprimjenjiv, jer je jedinstven i inzistira na individualnosti i jedinstvenosti, Matoševe polemike otkrivaju gard kojim treba odgovoriti neetičnosti u svome predavanju pod nazivom Kako je Matoš plijevio hrvatski književni vrt. Na književnoznanstvena predavanja nadovezala se i predavačica Tamara Zadravec, prof.,  s Odjela za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku koja nas je izvijestila o sveprisutnom trendu digitalizacije knjižnične građe te na izvrsno postavljenu virtualnu zbirku djela Antuna Gustava Matoša na internetskim stranicama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i pozvala sve sudionike projekta da učine isto s rezultatima svojih projekata. Veliku čast Osnovnoj školi Antuna Gustava Matoša u Čačincima iskazao je i ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović nazočivši stručnome skupu kojemu su oni bili domaćini. Uz ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje stručnome skupu nazočila je i pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Virovitičko-podravske županije Vesna Šerepac koja je suradnju Upravnog odjela i škola s područja Virovitičko-podravske županije s Agencijom za odgoj i obrazovanje okarakterizirala više nego uspješnom, a što je potvrdio  i ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović.

| 7. 1. 2015. u 10:15 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Svemir

Donosimo rad Sare Bošnjak i Lucije Barbe, učenica 2.c razreda Gimnazije Vukovar. U sklopu radionice pod nazivom Chemistry of Space (povodom Svjetskog tjedna svemira), učenice Sara i Lucija, obradile su temu vezane uz...

Nastavni materijali

O romskom jeziku

Glavni dio članka čine dvije tablice: riječi zajedničke romskom, hrvatskom i drugim indoeuropskim jezicima i struktura skupina indoeuropskih jezika. Povodom Međunarodnog dana romskoga jezika i njegove upotrebe u...

Audio&video

Vodič za moderna vremena

Emisija koja govori o fenomenima modernog života, ekonomiji i tehnologiji. U njoj možete saznati što su to krvavi dijamanti, kako se obraniti od kompjutorskih...

1833. - rođen Aleksandar Porfirjevič Borodin, ruski skladatelj i...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr