Veliki odziv škola za eksperimentalni program kurikularne reforme „Škola za život"

Na javni poziv za izvođenje ekperimentalnoga programa kurikularne reforme „Škola za život" prijavile su se 143 matične osnovne škole i 231 područna te 72 srednje škole, što je bitno više od maksimalno planiranih 50 osnovnih škola i 30 srednjih škola u kojima će se od iduće školske godine provoditi taj program, izvijestila je u ponedjeljak ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Javni poziv za izvođenje eksperimentalnoga programa „Škola za život" bio je otvoren od 16. veljače do 15. ožujka ove godine, a prijave svjedoče o veliku i razmjerno raspoređenu zanimanju škola u svim hrvatskim županijama, istaknula je ministrica Divjak i to potkrijepila zemljopisnom kartom na kojoj je prikazana frekvencija prijava za područje cijele Hrvatske.

Ministrica je na konferenciji za novinare u Ministarstvu znanosti i obrazovanja najavila i da će škole, koje će sudjelovati u eksperimentalnome programu, biti odabrane do kraja ovoga tjedna.

Iz Osječko-baranjske županije najviše prijavljenih škola - 29, a najmanje - samo dvije škole iz Koprivničko-križevačke županije

Najviše prijava stiglo je iz Osječko-baranjske županije. Prijavilo se 29 škola, među kojima je 16 osnovnih škola i 13 srednjih škola, dok je najmanje prijava bilo iz Koprivničko-križevačke – samo dvije srednje škole, a niti jedna osnovna škola.

Iz Brodsko-posavske županija najviše je prijava pak s obzirom na ukupan broja škola u tim županijama jer se u toj županiji prijavilo 34 % od ukupnoga broja osnovnih i srednjih škola na području te županije.

Kada je pak riječ o srednjim školama iz dviju županija: Karlovačke i Ličko-senjske nije stigla niti jedna prijava srednjih škola, a mali postotak prijava srednjih škola zabilježen je i u Splitsko-dalmatinskoj županiji u kojoj se prijavilo samo šest posto srednjih škola.

S obzirom pak na ukupan postotak škola prijavljenih u županiji (osnovne i srednje škole zajedno) Brodsko-posavsku županiju slijede Krapinsko-zagorska s 30 % prijava, Osječko-baranjska s 29 %, Bjelovarsko-bilogorska s 28 % od ukupnoga broja škola te Požeško-slavonska i Varaždinska županija s 27 % prijavljenih škola.

Najmanji broj prijava u odnosu na ukupan broj osnovnih i srednjih škola na području županije stigao je iz Zadarske županije i Grada Zagreba, iz kojih se prijavilo samo pet % škola.

Eksperimentalni program u 1. i 5. razredima osnovne te u 1. razredu gimnazija i strukovnih škola u općeobrazovnim predmetima

Ministrica Divjak podsjetila je da će se eksperimentalni program provoditi od iduće školske godine u 1. i 5. razredima osnovne škole u svim nastavnim predmetima, a u 7. razredima  eksperimentalni programi iz biologije, kemije i fizike.

U srednjim školama eksperimentalni program provodit će se u prvim razredima gimnazija u svim nastavnim predmetima, a u prvim razredima strukovnih škola s četverogodišnjim programima u općeobrazovnim predmetima.

Kako je ministrica Divjak rekla, planira se da će u eksperimentalnome programu sudjelovati oko šest tisuća učenika, a prijavljeno je više od četiri puta više, odnosno ukupno 25 109 učenika osnovnih i srednjih škola.

U svakoj županiji barem jedna eksperimentalna škola

U svakoj će županiji biti barem jedna eksperimentalna škola i to je jedan od ključnih kriterija u odabiru škola, istaknula je ministrica obrazovanja. Osvrnula se i na druge kriterije izbora, kao što su ispunjenost uvjeta, veličina škola, škole u urbanim i ruralnim sredinama, te motivacija za sudjelovanje u eksperimentalnoj provedbi.

Ministrica Divjak ocijenila je da su sve prijave bile kvalitetne pa je najavila kako će se sve te škole na neki način uključiti u provedbu eksperimentalnih programa. Uz napomenu da treba razumjeti što to znači eksperimentalni program i da su neke zemlje u njega ušle manje pripremljene od Hrvatske, ministrica je istaknula kako se najveći iskorak u eksperimentalnome programu odnosi na način rada, te ustvrdila kako će se morati mijenjati i način vrednovanja učenika.

Za uspješnost reforme presudna je intenzivna komunikacija s učiteljima, ocijenila je pomoćnica ministrice Lidija Kralj. S tim u vezi, spomenula je savjetničke posjete školama, stručne skupove i edukacije te webinare i sustavnu komunikaciju s Ministarstvom znanosti i obrazovanja.

Pomoćnica ministrice pročitala je i dva motivacijska pisma kao primjer koliko su škole doista zainteresirane za provedbu eksperimentalnoga programa kurikularne reforme „Škola za život". Tako, među ostalim, škole pišu: „Naša škola nije jedna u nizu malenih osnovnih škola, već škola mogućnosti koja ruši provincijske predrasude i svojim aktivnostima i projektima pridonosi interkulturalnome povezivanju učenika, ne samo na području Hrvatske, veći diljem Europe".

U drugome pismu pak, među ostalim, stoji: „Naša škola ima prepoznatljiv moto - Škola u kojoj dobre ideje postaju stvarnost, shodno kojemu smatramo da su ciljevi i zadaće eksperimentalnoga programa 'Škola za život' izvrsna ideja te smo ju spremni pretvoriti u stvarnost".

Snimka konferencije je dostupna na posebnome kanalu Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Vijest je prenesena s mrežnih stranica Ministarstva znanosti i obrazovanja.