preskoči na sadržaj

Učenički domovi

Autor: Jasminka Maravić

Učenički domovi su odgojno-obrazovne ustanove koje učenicima osiguravaju boravak (smještaj i prehranu) tijekom pohađanja srednjoškolskog obrazovanja. Učenički domovi imaju posebnu organizaciju i tehnologiju rada koja se ostvaruje različitim programima rada - temeljnim, posebnim i interesnim.


U programiranju rada polazi se od humanističko-razvojne paradigme i individualnih potreba i interesa učenika. Odgojno-obrazovni program u učeničkom domu potpora je i pomoć učeniku i roditelju u postizanju što kvalitetnijeg ukupnog razvoja i obrazovanja učenika, mladog čovjeka. Program realiziraju nastavnici-odgajatelji te različiti stručnjaci kao što su pedagozi, psiholozi, zdravstveni djelatnici i drugi, koje po potrebi u svoj rad s učenicima uključuje učenički dom.

Korisnici

Programom odgojno-obrazovnog rada te uslugama smještaja i prehrane učeničkog doma mogu se koristiti redoviti učenici srednjih škola u Hrvatskoj koji se školuju izvan mjesta stalnog boravka i koji su hrvatski državljani ili Hrvati iz drugih država.
Učenički dom može primiti i učenike strane državljane iz programa razmjene učenika.

Povijesni razvoj domova

Pojava domova vezana je uz potrebe pojedinog društva, a njihov je razvoj uvjetovan razvojem društva.

Prvi domovi osnovani su već u starim civilizacijama (Egipat, Babilon, Grčka), a u njima su se djeca više klase odgajala za svećenike, državne činovnike ili ratnike. U Sparti je militarizacija cilj cjelokupnog odgoja u funkciji stvaranja čvrstog i odvažnog ratnika. Atenski je odgoj usmjeren na stvaranje demagoga, a domovi su smješteni uz filozofske škole.
U feudalno doba eklezijaciju provodi srednjovjekovna crkva i pojedini crkveni redovi koji osnivaju samostanske škole. Te su škole bile internatskog karaktera, učenici i nastavnici zajedno su živjeli i učili, a bili su osnovani uz crkve i dvorce vladara. Ovu liniju internatskog odgoja za djecu imućnih klasa slijede i danas gramatičke škole i koledži u Velikoj Britaniji i privatne internatske škole u drugim zemljama.

Druga razvojna linija usmjerena je prema siromašnoj djeci, naročito nakon velikih vjerskih ratova. Nakon vjerskih ratova u 16. stoljeću počeli su se razvijati domovi za siročad i siromašnu i zanemarenu djecu. Razdoblje 17. i 18. stoljeća donosi veliki napredak u odgoju, ciljevima i zadacima odgoja, javlja se pedagoški realizam, novi pogledi na funkciju škole (Komensky, Locke, Rousseau) te pedagoški optimizam. Pojedini su praktičari organizirali uzorno zamišljene škole i odgojne ustanove, ispunjene optimizmom i idealizmom, a jedan od primjera je i rad J. H. Pestalozzija u Švicarskoj, koji je godine 1798. u Stanzu otvorio prihvatilište za djecu bez roditelja. U doba francuske revolucije osnivaju se domovi nacionalnog odgoja koje financira država.

Treća linija teoretskih i praktičnih razmišljanja i ostvarivanja uloge domova vezana su uz učenja socijalista-utopista. Nagli razvoj industrijske proizvodnje u 19. stoljeću odrazio se i na pedagoške koncepcije tog vremena. Javljaju se misli o ugroženosti razvoja djece što je potaklo socijaliste-utopiste na osnivanje domova. Oni smatraju da je domski odgoj idealni oblik odgoja za sve i glavni način postizanja društvene jednakosti.

U 19. i 20. stoljeću domovi postaju instrumentom demokratizacije obrazovanja, socijalne ustanove za pomoć djeci siromašnih roditelja, a osnivaju se i posebni domovi za siročad, djecu s posebnim potrebama i maloljetne delinkvente.

Zadaci učeničkih domova

1.    Organizacija smještaja i prehrane
Učenici su u domu raspoređeni po odgojnim skupinama. Svaka odgojna skupina ima svog odgajatelja koji brine za svakog pojedinog učenika i za odgojnu skupinu. U domovima se nalaze kuhinja i blagovaonica u kojoj učenici imaju osigurana tri obroka dnevno.

2.    Organizacija učenja
Jedan od zadataka učeničkih domova je osiguranje preduvjeta za uspješno završavanje srednjih škola. Stoga je i jedna od zadaća doma organizacija učenja. Svakodnevno se u odgojnim skupinama organizira obavezno učenje uz prisustvo odgajatelja. Odgajatelj brine za svakog pojedinog učenika, prati njegov rad u školi i rezultate te ga savjetuje i pomaže kod svakodnevnih problema učeničkog života. Odgajatelj nudi stručnu pomoć kod pojedinih predmeta i pomaže učenicima da poboljšaju svoje navike učenja.

3.    Organizacija slobodnog vremena
Slobodno vrijeme učenici koriste zabavno i korisno u odgojnim skupinama i organiziranim interesnim aktivnostima. Te aktivnosti uključuju bavljenje određenim sportom, plesom, informatičke tečajeve, obilazak kulturnih znamenitosti i dr.

Karakteristike života i rada u domu

1.    Socijalna karakteristika
Bit doma leži u njegovoj društvenoj funkciji koja se manifestira u njegovoj interakciji  u društvenoj sredini i obratno. Domovi su mjesta konkretnog primjenjivanja funkcije odgoja i obrazovanja za rad i korištenje slobodnog vremena. Zbog načina života i rada u njima to su jedina mjesta stalnog društveno organiziranog djelovanja na mlade, mjesta kolektivnog života i odgoja. Dom učenika je značajan medij socijalne komunikacije, mjesto snalaženja i samopotvrđivanja, primanja i davanja.

2.    Psihološka karakteristika
Psihološke karakteristike baziraju se na zadovoljavanju određenih potreba. Čovjek je biće koje ima sposobnosti, težnje i potrebe. Čovjekove potrebe (socijalne, biološke, primarne, sekundarne…) razvijaju se u određenim društvenim okvirima u uvjetima koji su specifični za svaki dom. Opće psihološke pretpostavke proizlaze iz stava o položaju čovjeka u društvu, a samim time i učenika u domu.Psihološka karakteristika domskog života učenika temelji se na stvaranju povoljne domske klime u kojoj mogu sudjelovati i zadovoljavati svoje potrebe i razvijati svoju ličnost. Mladi u domu ispunjavaju potrebe za sigurnosti, povjerenjem, ljubavi, zadovoljstvom.

3.    Pedagoška karakteristika
Pedagoške karakteristike domskog života temelje se na ostvarivanju ciljeva i zadataka odgoja i obrazovanja. Rad u domovima počiva na poštivanju ličnosti učenika, slobodnom izražavanju, suradnji i pravovremenoj informiranosti. Pedagoški je rad prožet planiranim akcijama, konkretnim radom, razgovorima, upućivanjima, pomaganju, strpljenju, motiviranosti i odgovornosti.

Izvori

Rosić, M. (1986): Domski odgoj. Istarska naklada. Pula.

 

| 12. 7. 2007. u 00:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Dan broja Pi

Donosimo vam rad Mislava Božića, učenika 2a razreda Gimnazije Vukovar. Povodom Dana broja Pi Mislav je izradio infografiku u obliku kratkog podsjetnika na značajne događaje povodom ovog datuma.

Nastavni materijali

European painters

Igra spajanja u nizove: imena slikara, države i stoljeća u kojem je živio.

Audio&video

Putnici kroz vrijeme

Putnici kroz vrijeme: Od antike do barbike, od traktora do motike, nekad davno, davnije, što je bilo ranije? Prošlost su naše teme - Putnici kroz vrijeme,...

1254. - papa Inocent IV. odobrio uporabu glagoljice i staroslavenskog...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr