preskoči na sadržaj

Učenički domovi

Autor: Jasminka Maravić

Učenički domovi su odgojno-obrazovne ustanove koje učenicima osiguravaju boravak (smještaj i prehranu) tijekom pohađanja srednjoškolskog obrazovanja. Učenički domovi imaju posebnu organizaciju i tehnologiju rada koja se ostvaruje različitim programima rada - temeljnim, posebnim i interesnim.


U programiranju rada polazi se od humanističko-razvojne paradigme i individualnih potreba i interesa učenika. Odgojno-obrazovni program u učeničkom domu potpora je i pomoć učeniku i roditelju u postizanju što kvalitetnijeg ukupnog razvoja i obrazovanja učenika, mladog čovjeka. Program realiziraju nastavnici-odgajatelji te različiti stručnjaci kao što su pedagozi, psiholozi, zdravstveni djelatnici i drugi, koje po potrebi u svoj rad s učenicima uključuje učenički dom.

Korisnici

Programom odgojno-obrazovnog rada te uslugama smještaja i prehrane učeničkog doma mogu se koristiti redoviti učenici srednjih škola u Hrvatskoj koji se školuju izvan mjesta stalnog boravka i koji su hrvatski državljani ili Hrvati iz drugih država.
Učenički dom može primiti i učenike strane državljane iz programa razmjene učenika.

Povijesni razvoj domova

Pojava domova vezana je uz potrebe pojedinog društva, a njihov je razvoj uvjetovan razvojem društva.

Prvi domovi osnovani su već u starim civilizacijama (Egipat, Babilon, Grčka), a u njima su se djeca više klase odgajala za svećenike, državne činovnike ili ratnike. U Sparti je militarizacija cilj cjelokupnog odgoja u funkciji stvaranja čvrstog i odvažnog ratnika. Atenski je odgoj usmjeren na stvaranje demagoga, a domovi su smješteni uz filozofske škole.
U feudalno doba eklezijaciju provodi srednjovjekovna crkva i pojedini crkveni redovi koji osnivaju samostanske škole. Te su škole bile internatskog karaktera, učenici i nastavnici zajedno su živjeli i učili, a bili su osnovani uz crkve i dvorce vladara. Ovu liniju internatskog odgoja za djecu imućnih klasa slijede i danas gramatičke škole i koledži u Velikoj Britaniji i privatne internatske škole u drugim zemljama.

Druga razvojna linija usmjerena je prema siromašnoj djeci, naročito nakon velikih vjerskih ratova. Nakon vjerskih ratova u 16. stoljeću počeli su se razvijati domovi za siročad i siromašnu i zanemarenu djecu. Razdoblje 17. i 18. stoljeća donosi veliki napredak u odgoju, ciljevima i zadacima odgoja, javlja se pedagoški realizam, novi pogledi na funkciju škole (Komensky, Locke, Rousseau) te pedagoški optimizam. Pojedini su praktičari organizirali uzorno zamišljene škole i odgojne ustanove, ispunjene optimizmom i idealizmom, a jedan od primjera je i rad J. H. Pestalozzija u Švicarskoj, koji je godine 1798. u Stanzu otvorio prihvatilište za djecu bez roditelja. U doba francuske revolucije osnivaju se domovi nacionalnog odgoja koje financira država.

Treća linija teoretskih i praktičnih razmišljanja i ostvarivanja uloge domova vezana su uz učenja socijalista-utopista. Nagli razvoj industrijske proizvodnje u 19. stoljeću odrazio se i na pedagoške koncepcije tog vremena. Javljaju se misli o ugroženosti razvoja djece što je potaklo socijaliste-utopiste na osnivanje domova. Oni smatraju da je domski odgoj idealni oblik odgoja za sve i glavni način postizanja društvene jednakosti.

U 19. i 20. stoljeću domovi postaju instrumentom demokratizacije obrazovanja, socijalne ustanove za pomoć djeci siromašnih roditelja, a osnivaju se i posebni domovi za siročad, djecu s posebnim potrebama i maloljetne delinkvente.

Zadaci učeničkih domova

1.    Organizacija smještaja i prehrane
Učenici su u domu raspoređeni po odgojnim skupinama. Svaka odgojna skupina ima svog odgajatelja koji brine za svakog pojedinog učenika i za odgojnu skupinu. U domovima se nalaze kuhinja i blagovaonica u kojoj učenici imaju osigurana tri obroka dnevno.

2.    Organizacija učenja
Jedan od zadataka učeničkih domova je osiguranje preduvjeta za uspješno završavanje srednjih škola. Stoga je i jedna od zadaća doma organizacija učenja. Svakodnevno se u odgojnim skupinama organizira obavezno učenje uz prisustvo odgajatelja. Odgajatelj brine za svakog pojedinog učenika, prati njegov rad u školi i rezultate te ga savjetuje i pomaže kod svakodnevnih problema učeničkog života. Odgajatelj nudi stručnu pomoć kod pojedinih predmeta i pomaže učenicima da poboljšaju svoje navike učenja.

3.    Organizacija slobodnog vremena
Slobodno vrijeme učenici koriste zabavno i korisno u odgojnim skupinama i organiziranim interesnim aktivnostima. Te aktivnosti uključuju bavljenje određenim sportom, plesom, informatičke tečajeve, obilazak kulturnih znamenitosti i dr.

Karakteristike života i rada u domu

1.    Socijalna karakteristika
Bit doma leži u njegovoj društvenoj funkciji koja se manifestira u njegovoj interakciji  u društvenoj sredini i obratno. Domovi su mjesta konkretnog primjenjivanja funkcije odgoja i obrazovanja za rad i korištenje slobodnog vremena. Zbog načina života i rada u njima to su jedina mjesta stalnog društveno organiziranog djelovanja na mlade, mjesta kolektivnog života i odgoja. Dom učenika je značajan medij socijalne komunikacije, mjesto snalaženja i samopotvrđivanja, primanja i davanja.

2.    Psihološka karakteristika
Psihološke karakteristike baziraju se na zadovoljavanju određenih potreba. Čovjek je biće koje ima sposobnosti, težnje i potrebe. Čovjekove potrebe (socijalne, biološke, primarne, sekundarne…) razvijaju se u određenim društvenim okvirima u uvjetima koji su specifični za svaki dom. Opće psihološke pretpostavke proizlaze iz stava o položaju čovjeka u društvu, a samim time i učenika u domu.Psihološka karakteristika domskog života učenika temelji se na stvaranju povoljne domske klime u kojoj mogu sudjelovati i zadovoljavati svoje potrebe i razvijati svoju ličnost. Mladi u domu ispunjavaju potrebe za sigurnosti, povjerenjem, ljubavi, zadovoljstvom.

3.    Pedagoška karakteristika
Pedagoške karakteristike domskog života temelje se na ostvarivanju ciljeva i zadataka odgoja i obrazovanja. Rad u domovima počiva na poštivanju ličnosti učenika, slobodnom izražavanju, suradnji i pravovremenoj informiranosti. Pedagoški je rad prožet planiranim akcijama, konkretnim radom, razgovorima, upućivanjima, pomaganju, strpljenju, motiviranosti i odgovornosti.

Izvori

Rosić, M. (1986): Domski odgoj. Istarska naklada. Pula.

 

| 12. 7. 2007. u 00:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Autorska prava

Donosimo rad Tee Hrgović, učenice 2.a razreda Gimnazije Vukovar. Učenički je uradak nastao na nastavi informatike u sklopu obrade prezentacijskih tehnika i sadržaja koji se u prezentacijama koriste pri čemu je naglasak...

Nastavni materijali

Idejni i okvirni projekt

Idejni prijedlog za uključivanje gospodarstvenika i Industrijsko-obrtničke škole Šibenik u rad studija kroz izvođenje nastave  praktičnih vježbi studija na funkcionalnoj i realnoj tehnici koja bi se dijelom...

Audio&video

Znanjem do zdravlja

Kako živjeti zdravije i sretnije? Kako mnoge teškoće i bolesti spriječiti, a kako što uspješnije liječiti? Kako o svome zdravlju brinuti? Emisija Znanjem...

323. pr. Kr. - rođen Aleksandar III. Veliki, makedonski kralj....

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr