preskoči na sadržaj

Očitovanja pristigla na javnu raspravu o Kurikulumu zdravstvenog odgoja

Cilj javne rasprave bio je prikupiti dosadašnja iskustva te prijedloge i savjete odgojno-obrazovnih ustanova (vijeća učenika, vijeća roditelja, učiteljskih i/ili nastavničkih vijeća, učitelja/nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja, odgajatelja) i šire zainteresirane javnosti o Kurikulumu zdravstvenog  odgoja, uključujući prijedloge i sugestije za njegovo poboljšanje i osiguranje pravovremene provedbe u tehničkom, organizacijskom i edukacijskom smislu.


Svi zainteresirani pojedinci i institucije imale su priliku dostaviti primjedbe i prijedloge na obrascu koji je bio dostupan na internetskim stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Uz mogućnost dostave sugestija i prijedloge na pripremljenom obrascu, zainteresiranoj javnosti bila je omogućeno sudjelovanje dostavom prijedloga i sugestija na adresu elektroničke pošte: javnarasprava-zdravstveni-odgoj@mzos.hr, ali i postavljanje upita u vezi s postupkom savjetovanja na adresu elektroničke pošte: javnarasprava-zdravstveni-odgoj@mzos.hr.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta organiziralo je i javne tribine u Zagrebu (27. lipnja 2013.), Rijeci (4. srpnja 2013.), Osijeku (5. srpnja 2013.) i Splitu (9. srpnja 2013.), uključujući i sastanak s predstavnicima institucija i civilnog sektora, koji imaju iskustva u pripremi i provedbi aktivnosti vezanih za Kurikulum zdravstvenog  odgoja, održan 14. lipnja 2013. u Zagrebu.

Na javnu raspravu pristigla su očitovanja (mišljenja, iskustva, primjedbe i prijedlozi) iz 564 odgojno-obrazovne ustanove (od vijeća učenika, vijeća roditelja i učiteljskih i nastavničkih vijeća) i  od 1967 predstavnika zainteresirane javnosti (pojedinaca, roditelja, predstavnika civilnog sektora, strukovnih udruga...).

Kurikulum zdravstvenog odgoja (u daljnjem tekstu Kurikulum) dokument je koji je pripremilo povjerenstvo imenovano od strane Agencije za odgoj i obrazovanje, za odgojno-obrazovne radnike (učitelje, nastavnike, stručne suradnike) koji će ga provoditi prema definiranim ishodima i  sadržajima planiranim za provedbu na satu razrednika. Zamišljen je prvenstveno u cilju unapređivanja zdravlja i univerzalnog modela prevencije rizičnih ponašanja, kojim se kod djece i mladih želi pridonijeti usvajanju poželjnih društvenih stavova i ponašanja u odnosu na određene oblike rizičnog ponašanja. Također, cilj mu je  razviti kompetencije kod djece i mladih, koje će im osigurati primjerenu razinu kritičnosti i sposobnost.

Spomenuti Kurikulum nije dokument pripremljen za učenike već za stručnjake koji ga provode. Iako je u prvom redu namijenjen učiteljima, nastavnicima i stručnim suradnicima uključenim u provedbu Kurikuluma na satu razrednika, on može jednakovrijedno koristiti svim zainteresiranima, koji se žele upoznati sa sadržajima i očekivanim ishodima pojedinih nastavnih sadržaja Kurikuluma zdravstvenog odgoja.

Iako se u većini prispjelih primjedbi i prijedloga naglašava i ističe isključiva važnost i uloga obitelji u odgoju djece i mladih u polazištima većine kurikuluma i koncepata školskih preventivnih programa naglašeno je da u brizi za i o zdravlju djece i mladih postoji podijeljena briga i odgovornost pojedinca, obitelji, škole i zajednice.

Na temelju detaljne analize teme, koje su dominirale u javnoj raspravi, u sažetku su radi preglednosti i jasnog i preciznog informiranja zainteresirane javnosti pripremljeni odgovori u devet kategorija s jasnim prikazom, koji prijedlozi su prihvaćeni, za koje su pripremljene preporuke za unapređivanje provedbe u školskoj godini 2013/2014. i smjernice za unapređivanje zdravstvenog odgoja u školskoj godini 2014/2015.

Teme, koje su dominirale u javnoj raspravi i za koje su pripremljeni detaljni odgovori bile su vezane za:

  • prijedlog da se uvedu dva izborna programa (od koji je u značajnom broju prijedloga predloženo uvođenje programa provođenog tijekom eksperimentalne provedbe u školskoj godini 2006./2007. od strane Udruge Glas roditelja za djecu - GROZD)
  • prijedlog da se Kurikulum zdravstvenog odgoja uvede kao izborni predmet i prijedlog da se Kurikulum zdravstvenog odgoja uvede kao obvezan predmet
  • preporučenu literaturu
  • podrška učiteljima/nastavnicima i stručnim suradnicima u pripremi i provedbi Kurikuluma
  • primjerenost satnice planirane za provedbu zdravstvenog odgoja
  • uvođenje dodatnih sadržaja
  • navodne neprimjerene sadržaje iz modula Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje (pornografija, rana seksualizacija djece i poticanja djece i mladih na ulaske u spolne odnose...)
  • provedbu Kurikuluma zdravstvenog odgoja u razrednim odjelima u kojima se provodi odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju te
  • pravo roditelja da biraju program zdravstvenog odgoja.

Nakon analize javne rasprave Povjerenstvo je predložilo Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta da se, do donošenja Strategije odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije i/ili do donošenja Nacionalnog kurikuluma, zdravstveni odgoj provodi u osnovnim i srednjim školama u formi Nastavnog plana i programa zdravstvenog odgoja za osnovne i srednje škole i da se na kraju nastavne godine 2013./2014. pripremi izvješće o vanjskom vrednovanju provedbe zdravstvenog odgoja, tijekom nastavne godine 2013./2014. od strane Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, da bi se za nastavnu godinu 2014./2015. mogle unaprijediti organizacijske, tehničke i stručne pretpostavke za njegovu buduću provedbu, i da bi se zdravstveni odgoj u Republici Hrvatskoj mogao provoditi u skladu s najboljom pedagoškom praksom, temeljen na vanjskom vrednovanju i na dokazima (evidence based program).

Zaključno, kao i svaki program tako je i  program zdravstvenog odgoja, kao razvojni i otvoreni dokument, otvoren za promjene i poboljšanja. Smjer razvoja zdravstvenog odgoja i aktivnosti odgojno-obrazovnih ustanova u prevenciji rizičnih ponašanja ovisit će prvenstveno o praćenju kretanja u svijetu ponude rizičnih ponašanja, s kojima će se susretati buduće generacije djece i mladih, i odgovorima obrazovne politike na buduće trendove vezane za fenomenologiju rizičnih ponašanja.

Nastavno na sve navedeno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta objavljuje pristigla mišljenja, iskustva, primjedbe i prijedloge kako bi svoj zainteresiranoj javnosti omogućilo uvid u spomenuto:

  1. Analiza javne rasprave - škole
  2. Analiza javne rasprave - zainteresirana javnost.
| 11. 11. 2013. u 10:45 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Brojevni sustavi

Donosimo rad Josipe Pravdić, učenice 1.c razreda Gimnazije Vukovar. Josipa je izradila video uradak u aplikaciji Moovly koje je nastao za potrebe sistematizacije tematske cjeline Brojevni sustavi.

Nastavni materijali

Kognitivne pristranosti

Prepoznati vrste kognitivnih pristranosti (predrasuda).

1453. - na današnji je dan turska vojska na čelu sa sultanom...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr