preskoči na sadržaj

Predstavljeni rezultati međunarodne procjene znanja i vještina PISA 2012

Međunarodna procjena znanja i vještina PISA 2012 pokazala je da su hrvatski 15-godišnjaci značajno ispod prosjeka među učenicima 65 zemalja obuhvaćenih ispitivanjem koje je mjerilo njihova znanja i sposobnosti na području matematičke, prirodoslovne i čitalačke pismenosti.


PISA (Programme for International Student Assessment) najveće je međunarodno obrazovno istraživanje koje ispituje znanje i kompetencije učenika u dobi od 15 godina, a provodi se u trogodišnjim ciklusima u zemljama članicama Organizacije za europsku suradnju i razvitak (OECD) i partnerskim zemljama.

U ovom ciklusu matematička je pismenost bila glavna ispitna domena, dok su ostale dvije bile sporedne, a prosječni postignuti rezultati Hrvatsku smještaju u skupinu zemalja koje su statistički značajno ispod prosjeka OECD-a u svima trima područjima.

Ispitivanje provedeno od 5. ožujka do 13. travnja 2012. na slučajnom uzorku od 6 853 učenika iz 163 hrvatske srednje škole pokazalo je da su hrvatski učenici na 40. mjestu po matematičkim znanjima i sposobnostima među 510 tisuća učenika koji predstavljaju reprezentativan uzorak za oko 28 milijuna petnaestogodišnjaka u 65 zemalja sudionica. To je nepromijenjen rezultat u odnosu na prethodni ciklus proveden 2009., dok je 2006. Hrvatska bila na 36. mjestu od 57 zemalja.

Rezultati pokazuju da gotovo 30 posto učenika koji su izašli iz osnovne škole i upisali se u srednju ne doseže osnovnu razinu matematičke pismenosti. Najlošije rezultate postigli su učenici u strukovnim školama, a pokazalo se da je ispitanima najteže bilo pretočiti životni kontekst u matematički kontekst.

Ispitivanje je nadalje pokazalo da vrlo mali postotak učenika voli matematiku i raditi matematičke zadatke te da su dječaci nešto malo bolji od djevojčica, što je u skladu s trendovima u cijelom svijetu.

U području prirodoslovne pismenosti Hrvatska je na 34. mjestu, što je ponovno znatno niže od prosjeka OECD-a.

Općenito gledano, prema postignutim rezultatima Hrvatska spada u skupinu zemalja u kojoj se ne bilježi nikakva promjena, ni pozitivna ni negativna. Ispitivanje je još obuhvatilo niz podataka o velikom broju mogućih pozadinskih utjecaja na obrazovna postignuća - karakteristike i navike učenja, motivaciju i stavove o učenju, socioekonomski status učenika, roditeljska očekivanja i slično. Uz kognitivni test, anketiranjem su bili obuhvaćeni učenici, njihovi roditelji i ravnatelji/ce škola.

PISA 2012 je treći ciklus u kojemu su sudjelovali hrvatski učenici. Test je dobrovoljan, a Hrvatska je među zemljama koje bilježe vrlo visok odaziv. U nekim zemljama sudionicama, među kojima je i Hrvatska, provedena je također i provjera financijske pismenosti, rezultati koje će biti objavljeni naknadno. PISA nastoji dati odgovore na pitanja kakav je obrazovni sustav neke zemlje i koliko su njezini đaci spremni za ono što ih u životu čeka.

Pristupom se od drugih obrazovnih mjerenja razlikuje po tome što ne mjeri u kolikoj mjeri učenici mogu reproducirati stečeno znanje, već što mogu s tim nastavnim gradivom učiniti dalje, kako ga funkcionalno promijeniti. Cilj je dati temelj za politički dijalog i globalnu suradnju zemalja sudionica, s konačnim ciljem ujednačavanja obrazovnih sustava i obrazovnih ishoda radi boljeg odgovaranja potrebama svjetskog tržišta rada.

Izvorno je izvještaj o međunarodnoj procjeni znanja i vještina objavljen na internetskim stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

| 4. 12. 2013. u 13:45 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Dan broja Pi

Donosimo vam rad Mislava Božića, učenika 2a razreda Gimnazije Vukovar. Povodom Dana broja Pi Mislav je izradio infografiku u obliku kratkog podsjetnika na značajne događaje povodom ovog datuma.

Nastavni materijali

European painters

Igra spajanja u nizove: imena slikara, države i stoljeća u kojem je živio.

Audio&video

Putnici kroz vrijeme

Putnici kroz vrijeme: Od antike do barbike, od traktora do motike, nekad davno, davnije, što je bilo ranije? Prošlost su naše teme - Putnici kroz vrijeme,...

1254. - papa Inocent IV. odobrio uporabu glagoljice i staroslavenskog...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr