preskoči na sadržaj

Unfooding ili što bi bilo kad bi djeca sama birala što će jesti?

Što će se dogoditi ako dopustite svom djetetu da samo odluči što će, kada i gdje pojesti? Hoće li polako ili brzo steći loše prehrambene navike, odabirajući čokoladu, kekse i kolače? Hoće li se razboljeti ili udebljati? Ili će postati zdravije i sretnije?


Unfooding je filozofija koja se temelji na ideji da su se djeca sposobna samoregulirati. Osobe koje prakticiraju takav način prehrane vjeruju da, pod određenim uvjetima, konvencionalna mudrost prehrane može biti štetna za zdravlje djeteta i odraslih.

Kod unfoodinga nema standardnih obroka niti obaveznog sjedenja za stolom tijekom konzumiranja hrane. Većina roditelja primjećuje kako djeca bolje i više jedu kad su u pokretu. Jedenje za stolom za mnoge je obitelji tradicija, koju žele nastaviti i održati.

Unfooderi vjeruju da bi djeca trebala biti u mogućnosti birati hranu po svom ukusu, bez obzira radi li se o čokoladi, jabuci, hamburgeru ili nekoj salati.

Takav oblik prehrane zagovara da se djeca, od najranije dobi, ako su sretna, hrane na vlastitu inicijativu dojenjem ili dohranom na bočicu. To je dobra vježba koju je potrebno slijediti kako bi se otkrilo što je djeci i kada potrebno. Mnogi roditelji uvode krutu hranu djeci, nakon što navrše 6 mjeseci, jer vjeruju da je to nastavak na dojenje te prirodni tijek hranjenja. No, u jednom trenu, prestanemo vjerovati da djeca znaju što im je potrebno i počnemo im regulirati obroke. Javlja se bojazan jede li dijete previše ili premalo te jede li nedovoljno zdrave namirnice.

Unfoodersi vjeruju da slobodu odabira hrane nikada ne treba završiti. Obroci su dizajnirani tako da stanu u tempo radnog dana, a to remeti biološke norme. Kada slušamo svoje tijelo, na način na koji to čine djeca, shvaćamo da smo skloniji slobodi odabira i to je znatno zdravije. Znanstveno je dokazano da, u održavanju zdrave tjelesne težine, stalan dotok energije (hrane) tijekom dana pomaže u izbjegavanju hrane u večernjim satima.

Najveća bojazan roditelja je laki pristup nezdravoj prehrani te vjerovanje kako će dijete učiniti “loš” odabir. Ponašanje djece, koja se hrane slobodnim izborom hrane, može iznenaditi i najveće kritičare. Ta djeca najčešće odabiru zdravu hranu i zdrave grickalice.

Ključ odnosa djece prema hrani je u našoj prezentaciji hrane. Ako nezdravu hranu opišemo kao “loša hrana”, dodjeljujemo joj status “zabranjenog voća” i samim time je djeca još više žele. U jednom trenutku, dijete će se naći van našeg dosega, kod prijatelja ili u školi, te će sresti “lošu” hranu i kušati je. Uživat će u toj hrani upravo zbog činjenice da je ta hrana loša i zabranjena i tu se formira loš odnos djeteta i hrane.

Odnos prema hrani oblikuje se u djetinjstvu i krivi pristup može imati dugoročne posljedice. Jedna od posljedica je prekomjerno uživanje u nezdravoj hrani kada se ukaže prilika. Ako nezdravu hranu prezentiramo djetetu kao poslasticu, dajemo joj status. Veza između hrane kao poslastice i hrane kao nagrade vrlo je jaka i odrasle osobe osjećaju se udobno kada jedu određenu hranu koja ih asocira na poslasticu, nagradu ili slavlje. Kako bi stvorili poznate osjećaje ugode iz djetinstva, odrasli će konzumirati određenu namirnicu uvijek kada im se ukaže prilika.

Kako pravilno usmjeriti dijete na prehranu baziranu na slobodnom odabiru?

U kratkom roku, dijete će na svojoj koži otkriti prednosti i mane slobodnog odabira hrane. U početku će vjerojatno poludjeti za namirnicama, do kojih nije imao pristup, te postoji šansa da se i razboli. Cijeli proces nije ugodan, pogotovo ako se radi o maloj djeci. No, djeca vrlo brzo vide posljedice konzumiranja nezdrave hrane i počinju na svojim greškama učiti o važnosti količine i razlozima umjerenog unosa takve vrste hrane.

Potrebno je neko vrijeme da se djeca priviknu, pogotovo kod starije djece koja imaju usvojene navike. Pojavit će se zabrinjavajuća neravnoteža u korist nezdrave hrane, ali to je privremena situacija koja će se smiriti kada se dijete, njegovo tijelo i njegov um prilagodi novom načinu života. Tijekom tog razdoblja, izbjegavajte emotivne rasprave oko “dobre” i “loše” hrane te pokušajte nježno podsjetiti dijete o zdravoj hrani od koje će njegovo tijelo biti zdravo i uvijek spremno za igru.

Kroz vrijeme, djeca se nauče samoregulirati i obratiti pažnju na zdravlje svog tijela. Unfood djeca imaju varijacije u apetitu pa tako nekoliko tjedana jedu više hrane općenito, nekoliko tjedana jedu više nezdrave hrane. Tijekom njihovog rast i razvoja primjetit ćete da odabiru određenu vrstu hrane, prije promjene ponašanja. Opredjeljenje djece za hranu bogatu proteinima obično znači neurološki razvoj, dok hrana bogata ugljikohidratima ukazuje na tjelesni razvoj.

Vaše dijete će ponekad jesti kolače za doručak, ponekad gulaš, ponekad će pojesti desert prije večera, a ponekad neće ni okusiti večeru. Zbog slobode izbora uočit ćete veliku razliku u prehrambenim navikama svog djeteta. To je putovanje s ciljem zdravog odrastanja bez velike želje ili ovisnosti o nekoj hrani. Kao roditelj ne možete provoditi dobre prehrambene navike svog djeteta zauvijek, ali ga možete usmjeriti da počne sam učiti i raditi za sebe.

S nezdravom hranom nikada se nećete u potpunosti pomiriti, ali donosimo vam nekoliko savjeta kako usmjeriti dijete.

  • Razgovajte o zdravlju s djecom ležerno i često, no nemojte to činiti kada dijete želi treću krišku torte ili drugu vrećicu čipsa.
  • Odredite modele ponašanja. Nemojte savršeno jesti tijekom dana, a zatim sve uprskati jedenjem u kasnim večernjim satima. Djeca primjećuju više nego što mislite i neće im trebati dugo da vam skrenu pažnju na nedostatke koje činite, a njima zbog njih držite predavanje.
  • Kuhajte i pecite zajedno. Kuhanje je zabavno i edukativno jer vam može poslužiti da djeci pokažete što sve sadrži hrana koju jedu. Djeca vole sudjelovati u tome i vole kušati hranu koju su pomogli pripremiti.
  • Izbjegavajte nezdravu hranu kod kuće. Objasnite djeci da ne želite potrošiti kućni budžet na hranu, koju možete spremiti kod kuće. Objasnite im da mogu slobodno odabrati dio hrane koja im se svidi. To možda neće biti potpuna sloboda u prehrani, ali će biti veliki korak u pravom smjeru.

 

Autorica: Karolina Cvek

Tekst je preuzet sa stranica Klinfo.hr

| 16. 10. 2014. u 10:33 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Svemir

Donosimo rad Sare Bošnjak i Lucije Barbe, učenica 2.c razreda Gimnazije Vukovar. U sklopu radionice pod nazivom Chemistry of Space (povodom Svjetskog tjedna svemira), učenice Sara i Lucija, obradile su temu vezane uz...

Nastavni materijali

O romskom jeziku

Glavni dio članka čine dvije tablice: riječi zajedničke romskom, hrvatskom i drugim indoeuropskim jezicima i struktura skupina indoeuropskih jezika. Povodom Međunarodnog dana romskoga jezika i njegove upotrebe u...

Audio&video

Putnici kroz vrijeme

Putnici kroz vrijeme: Od antike do barbike, od traktora do motike, nekad davno, davnije, što je bilo ranije? Prošlost su naše teme - Putnici kroz vrijeme,...

1869. - rođen André Gide, francuski esejist, kritičar,...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr