preskoči na sadržaj

Ah, ta domaća zadaća

Autor: Gordana Benat

Dugo toplo, bezbrižno i lepršavo ljeto je iza nas, a stigle su nas kiše i vjetrovi jesenji. Punih baterija, s mnoštvom dojmova vratili smo se kako u školske klupe tako i u urede, a pred nama je dugih 10 mjeseci kada škola postaje sinonim za nedostatak slobodnog vremena, stres i prenatrpan raspored.


Nova školska godina donijela je neke novosti za učenike i roditelje. HNOS (Hrvatski nacionalni obrazovni standard) je obećao pomoći učenicima u olakšavanju školskih torbi i smanjenju količine činjenica koje male glavice trebaju pamtiti. Roditeljima bi po toj liniji također trebala biti olakšana, nametnuta, aktivna uloga u pisanju domaćih zadaća i svladavanju gradiva svojeg djeteta.

Ali, uvijek postoji ali, koji nam odzvanja u uhu dulje nego bi trebalo. Još će generacije i generacije djece proći kroz školske klupe dok HNOS ne zaživi u punom sjaju, dok ćemo mi kao i do sada mučiti muku s domaćim zadaćama i surfati po Internetu u potrazi za objašnjenjem raznoraznih pojmova koje učenici trebaju pamtiti. Kao na primjer u slučaju kada autor udžbenika smatra da dijete u drugom razredu osnovne škole mora znati zašto se kukurijek tako zove i to mora objasniti u domaćoj zadaći?!


Mnogi će se roditelji suočiti s velikim izazovima kako naučiti djecu da se odgovorno odnose prema školskim obvezama. Koju metodu primijeniti da svoj i djetetov dnevni raspored pretrpan pisanjem domaćih zadaća, učenjem te dodatno opterećen sistemom 'odvezi-dovezi' na slobodne aktivnosti, učinimo manje stresnim za sebe i za dijete? To je pitanje na koje mnogi roditelji ne uspiju pronaći adekvatan odgovor sve do kraja djetetovog školovanja.

Iako je domaća zadaća važna komponenta u procesu poučavanja i usvajanja znanja i škole su svjesne koliko je važno da učenici imaju vremena za igru, odmor i fizičke aktivnosti izvan škole, još uvijek imamo situacije u kojima djeca žure kući kako bi stigla napisati brdo domaćih zadaća i naučiti gradivo za dva ispita znanja, a da ne govorimo o tome da još predvečer trebaju stići na slobodnu aktivnost.

Pisanje domaće zadaće je za većinu djece posljednja na popisu stvari koju bi željeli raditi, a spada negdje u kategoriju čišćenja sobe. Zato će takav 'mučenički' čin pokušati izbjeći pod svaku cijenu, pa i cijenu sukoba koji obično završava suzama.
Zadaća roditelja je uvjeriti dijete da je domaća zadaća važna i potrebna i da se jednostavno mora učiniti. Naravno, to je vrlo težak i mukotrpan proces, ali na kraju krajeva, djetetu je  pisanje zadaće možda prva prilika u životu da preuzme neku obavezu i da se dobro osjeća zbog postizanja uspjeha u nečemu tako važnom.

Njihov uspjeh ponajviše ovisi o stavu roditelja prema domaćoj zadaći i o tome kako taj stav prenose svojoj djeci. Pozitivan stav čini čuda! Korisno je objasniti djetetu zašto je pisanje zadaće i učenje korisno za njega da bi shvatilo na koji način su vještine koje uči povezane sa svakodnevnim životom.

Uza sav trud, događa se da se neprestano prepirete s djetetom u koje vrijeme će pisati zadaću. Ili vam se diže kosa na glavi kada riješi domaću zadaću na brzinu pa gledate u nepotpunu i neispravnu zadaću, dok u drugoj verziji zadaću piše kao da su u pitanju traktati.
Zato je neophodno s djetetom na početku školske godine dogovoriti vrijeme za pisanje domaće zadaće. U to vrijeme bi roditelj trebao djetetu biti na raspolaganju u slučaju da mu zatreba pomoć u otklanjanju nejasnoća. To ne znači da uz dijete treba sjediti dok piše zadaću, već da mu pomognete kad to od vas zatraži, ali ne i da izvršavate zadaću umjesto njega.
Dijete treba poticati i ohrabrivati na samostalan rad, te često pohvaliti njegov trud i napredak. Puno je važnija spremnost djeteta da uloži napor u rješavanju zadataka nego ocjena koju je za taj zadatak dobilo.

Djeca moraju naučiti da je zadaća njihova odgovornost i njihov najvažniji posao. Nemojte stoga biti nametljivi u zadacima u kojima to nije potrebno jer što više odgovornosti preuzimate vi, manje će odgovornosti preuzeti sama djeca.
Uspjeh vašeg djeteta je gotovo uvijek u vašim rukama. Djeca najviše uče imitiranjem važnih ljudi, najčešće roditelja, stoga promatrajući vas, dijete uči što cijeniti i kako se ponašati.  Pružanje pozitivnog poticaja u vidu pohvale također ima veliku ulogu u uspjehu vašeg djeteta. Zato primijenite upornost, dosljednost, puno lijepih riječi i postići ćete zadivljujuće rezultate.

 

| 9. 10. 2006. u 00:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Brojevni sustavi

Donosimo rad Josipe Pravdić, učenice 1.c razreda Gimnazije Vukovar. Josipa je izradila video uradak u aplikaciji Moovly koje je nastao za potrebe sistematizacije tematske cjeline Brojevni sustavi.

Nastavni materijali

Kognitivne pristranosti

Prepoznati vrste kognitivnih pristranosti (predrasuda).

1453. - na današnji je dan turska vojska na čelu sa sultanom...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr