preskoči na sadržaj

Kako se hrane školska djeca?

Autor: Gordana Benat

Pravilna prehrana djece i mladih utječe na njihovo zdravlje i budući život općenito. U školi se udaraju temelji zdravim prehrambenim navikama.
 


Dok naš školski sustav još uvijek primjenjuje jelovnik otprije 30-tak godina, djeca današnjeg doba podliježu pretilosti – jednom od najvećih problema 21. stoljeća prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO).
Roditelji uvelike zaokupljeni poslovnim obavezama ne stignu djeci pripremiti zdrav i cjelovit obrok, već pribjegavaju receptima „brzo i fino“ koji uključuju zasićene masti i preveliku količinu ugljikohidrata (prženi krumpirići, hamburgeri, slatkiši).

U školskim hodnicima se nalaze automati sa slatkišima i gaziranim pićima koji predstavljaju primjer loše prehrane. Usprkos tome, neki roditelji u automatima vide samo bogatiju ponudu za svoje školarce. No, jesu li čokoladice, čips, coca cola, ili pak kava uistinu dobar izbor i trebaju li se uopće naći u školama?

Nažalost, ne postoji zakonska regulativa koja zabranjuje ili odobrava postavljanje automata sa slatkišima i gaziranim pićima. Riječ je o odluci ravnatelja i školskog odbora hoće li prihvatiti ponude onih koji nude automate. Ipak će prema odluci Ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba iz zagrebačkih osnovnih škola uskoro nestati učenicima toliko omiljeni automati sa slatkišima i sokovima, a dopušteni će biti jedino automati za vodu.

Automati s hranom će biti dozvoljeni jedino u srednjim školama koje nemaju riješeno pitanje prehrane učenika i u njima će se nalaziti mliječni proizvodi, voćni sokovi, sendviči, sušeno voće te grickalice od integralnih žitarica.

Grickalicama poput čipsa, slatkih peciva, čokolada, bombona i sličnih, koje se nalaze u automatima, u organizam se unosi suviše zasićenih masnih kiselina, koje za posljedicu mogu imati pad koncentracije, pojavu depresivnog raspoloženja, osjećaj umora i pospanosti. Ujedno, organizam ostaje uskraćen za hranjive tvari, koje su odgovorne za optimalno funkcioniranje.

Ankete koje je proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo su pokazale da djeca u Hrvatskoj ne jedu redovito, sve se manji broj hrani u školskim kuhinjama, svako drugo dijete ne doručkuje prije jutarnje nastave i često im prvi obrok u danu bude hrana koju kupuju u obližnjim trgovinama, kioscima ili u automatima postavljenim u školskim zgradama.

Takve navike za posljedicu imaju prekomjernu tjelesnu težinu koja predstavlja rizik za razvoj niza bolesti kao što su cirkulacijske bolesti ili dijabetes tipa II, otežava razvoj djece i mladeži, a pridonosi i razvoju psihičkih tegoba.

Prema istraživanju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj je pretilo više od pet posto djece, a njih 11 posto ima povećanu tjelesnu težinu.

Prava debljina može predstavljati problem ne samo u estetskom i psihološkom smislu, već biti i značajan čimbenik rizika za nastanak čitavog niza kroničnih bolesti u odrasloj dobi.

I školska kuhinja daje svojevrstan obol ovakvoj situaciji jelovnikom na kojem se obično nalaze pizze, čevapi, krafne s čokoladom ili pekmezom, lisnata tijesta i tako zauzimaju mjesto voću i cjelovitim žitaricama. Razlog takvoj školskoj prehrani je dosadašnji Zakon o osnovnim školama u kojem se navodi da su škole dužne učenicima osigurati prehranu, ali nije propisano kakvu.

U mladih se, u doba adolescencije često nalaze poremećaji prehrane ili u najmanju ruku nepravilan odnos prema hrani - premalo voća, povrća i mliječnih proizvoda, premalo redovitih obroka, a previše "brze" hrane i grickalica u nepravilnim razmacima. Upravo zbog ubrzanog rasta i razvoja, djeci i mladima je potrebna raznolika prehrana koja može zadovoljiti njihove povećane potrebe za energijom i nutrijentima.

Ali ipak nije sve crno  Odgovorni ljudi su prepoznali problem i odlučili poraditi na otklanjanju istog, izmijenjenim prehrambenim standardima prvo za djecu zagrebačkih vrtića, a zatim i škola s ciljem stvaranja zdravijih prehrambenih navika zahvaljujući kojim bi djeca bila manje debela i naravno, zdravija!

U školama će se prijeći s jelovnika gotovo u potpunosti ispunjenog procesiranom, gotovom hranom na onaj koji će nuditi svježe namirnice, izbaciti će se rafinirani bijeli šećer i brašno, eliminirati loše masnoće i pržena jela. Samim time povećati će se udio svježeg voća i povrća, i organski proizvedene hrane.

Prednosti zdrave prehrane ima puno, a školarcima je jedna od važnijih podizanje učeničke radne sposobnosti. Utrošak energije pri povećanoj intelektualnoj aktivnosti je velik, a sljedeće su namirnice koje pozitivno utječu na rad mozga:

  • Voće - grejp, jabuka, trešnja, naranča i grožđe imaju nizak GI. Voće ima niži GI od voćnih sokova, jer sadrži vlakna koja usporavaju apsorpciju šećera. Tako su cijela jabuka ili naranča bolje za mozak od njihovog soka. Ipak, svježe iscijeđeni sok sadrži mnogo pulpe, pa je svakako bolji izbor od industrijskog.
  • Cjelovite žitarice – zobena kaša i mekinje imaju najniži GI, dok cornflakes i ostale žitarice prevučene šećerom imaju visoki GI.
  • Povrće i leguminoze – grah, grašak, mahune i leće imaju najniži GI, a krumpir i mrkva najviši.
  • Mliječni proizvodi – mlijeko i jogurt imaju nizak GI, nešto viši od leguminoza, ali niži od voća.

Glikemijski indeks GI je mjera koja govori o jačini porasta šećera u krvi nakon konzumiranja određene namirnice.

Istina je da je djecu teško odvući od lanaca restorana brze prehrane i da se promjene u prehrani neće dogoditi preko noći, ali osigurati zdravlje naše djece mora biti jednak prioritet kao i naučiti ih čitati i pisati.

| 21. 3. 2007. u 00:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Bolesti i poremećaji živčanog sustava

Donosimo rad Marka Majnolovića, učenika 3.a razreda Gimnazije Vukovar. Marko je izradio PowerPoint prezentaciju o bolestima i poremećajima živčanog sustava. Prezentacija može poslužiti u nastavi biologije i na satu razrednika...

Nastavni materijali

Kognitivne pristranosti

Prepoznati vrste kognitivnih pristranosti (predrasuda).

Audio&video

Vodič za moderna vremena

Emisija koja govori o fenomenima modernog života, ekonomiji i tehnologiji. U njoj možete saznati što su to krvavi dijamanti, kako se obraniti od kompjutorskih...

1681. - umro Pedro Calderon de la Barca, španjolski pjesnik i...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr