preskoči na sadržaj

Status samohranog roditelja

Autor: Gordana Benat
Prema istraživanju Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži iz 2003. godine u Hrvatskoj živi oko 190 000 samohranih roditelja, što bi značilo da u svakoj petoj obitelji s djecom živi samo jedan roditelj.

Istraživanje pod radnim nazivom “Jednoroditeljske obitelji: osobni doživljaj i stavovi okoline” – prvo takvo istraživanje u Hrvatskoj – provedeno je u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu na reprezentativnom uzorku od 812 obitelji, od čega 405 roditelja iz jednoroditeljskih i 407 iz dvoroditeljskih obitelji.

Iako se ni očevi više ne zadovoljavaju pukom ekonomskom ulogom hranitelja i pater familiasa, nego se sve više brinu o odgoju djece, među samohranim roditeljima u Hrvatskoj ipak je i dalje pet puta više majki, čak 83 posto, negoli očeva.

Istraživanje je, osim toga, pokazalo da je velik udio samohranih roditelja vrlo nezadovoljan ulogom koju drugi partner ima u odgoju djeteta (čak 58,8 posto samohranih roditelja time
uopće nije zadovoljno).

Svuda u Europi žene dominiraju u jednoroditeljskim obiteljima, osobito u Portugalu, 94 posto. Dok Danska, Luksemburg i Finska imaju najveći udio samohranih očeva, oko 20 posto.
U Hrvatskoj se žene sve češće odlučuju biti samohrani roditelj,  a faktori koji im pri toj odluci idu u prilog su: žene su sve obrazovanije, imaju jaču samosvijest, ali i svijest o ljudskim pravima, a uz to su postale ekonomski nezavisne, što utječe na to da ne pristaju na život u braku pod bilo kojim uvjetima.

Brige samohranih roditelja

Rezultati istraživanja u Hrvatskoj u velikoj mjeri korespondiraju s nalazima europskih istraživanja i svjedoče da su brige, strepnje, stresovi i problemi svih samohranih roditelja gotovo svuda iste.
Oni imaju manje novca, neriješen stambeni status, većina njih jedva spaja kraj s krajem, rade dodatne poslove da bi djeci omogućili bolji standard, a na kraju krajeva imaju manje vremena za odgoj i brigu o djeci. Većini život zagorčava i radno vrijeme.

Nezaposleni samohrani roditelji, pak procjenjuju da imaju manje šanse za zapošljavanje u odnosu na ostale nezaposlene roditelje.  Zbog toga što samohrani roditelji u pravilu preuzimaju kompletnu brigu i odluke o razvoju djeteta, pod većim su stresom, pate od depresije, osjećaju se nesretnima, emocionalno istrošenima i osamljenima.

Podatak da najmanji roditeljski stres doživljavaju očevi iz obitelji s dvoje roditelja zacijelo ide u prilog tradicionalnoj teoriji da žene još uvijek drže “tri kuta” u kući.  Opća procjena životnog zadovoljstva na ljestvici od jedan do pet pokazala je da su samohrani roditelji nezadovoljniji svojim životom od onih koji žive s partnerom.  Najporazniji je podatak da je 6,5 posto samohranih roditelja izjavilo kako je protekli tjedan pomišljalo na suicid! To otkriće poklapa se s nalazima drugih europskih istraživanja koja pokazuju da su oženjeni muškarci i žene zdraviji i imaju manje emocionalnih problema.

Hrvatska iskustva svjedoče o teškoj financijskoj situaciji samohranih roditeljica i uklapaju se u trend koji europski znanstvenici nazivaju tzv. feminizacijom siromaštva – majke vode kućanstvo, jer veći dio vremena ulažu u odgoj svoje djece i neplaćeni rad kod kuće, a u mnogim državama slabije su plaćene od muškaraca. Dok alimentaciju od drugog roditelja uopće ne prima 48,7 posto samohranih roditelja, s tim da su izvanbračna djeca u nepovoljnijem položaju – čak 66,3 posto njih ne dobiva naknadu za uzdržavanje. Samo se 16,9 posto bioloških očeva financijski podupiru svoju djecu iz izvanbračnih zajednica.

Prednosti jednoroditeljstva

Dugačka je lista prednosti koje ističu samohrani roditelji: najveći dio njih kao dobre strane navodi izostanak negativnih bračnih iskustava, te stjecanje slobode, nezavisnosti i samopouzdanja. Također među dobrim stranama naglašavaju to ”što su djeca ispala dobra i sretna, što su prisna s njima, uživaju u podršci okoline, samostalnosti u odgoju”. Pritom 15 posto njih smatra da postoji samo jedna dobra strana, a ništa drugo nije pozitivno, odnosno da nema pozitivnih strana.

| 18. 2. 2008. u 00:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Film o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu

Učenice i učenici Industrijske strojarske škole iz Zagreba, potaknuti podatkom EU statistike da je stopa ozljeđivanja mladih radnika 25 % veća nego li kada je riječ o drugim dobnim skupinama, odlučili su se i na...

Nastavni materijali

Sigurnost i zaštita zdravlja na radu

E-knjiga predviđena je za učenike prvih razrednih odjela, ali smatramo da može biti korisna učenicima svih dobih skupina jer, bez obzira na različitosti nastavnih sadržaja pojedinih programa, informacije o sigurnosti i...

Audio&video

Zašto tako

Emisija koja se bavi odgojem i problemima djece i mladih u odrastanju. Ovisnosti o drogama i alkoholu, poremećaji prehrane, modni zahtjevi, izlasci, odnosi među...

1829. - umro francuski prirodoslovac Jean-Baptiste Lamarck. U...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr