preskoči na sadržaj

Park prirode Kopački rit

Tko želi doživjeti iskonsku životnu zajednicu i osjetiti surovu borbu za opstanak među vrstama, svakako treba posjetiti Kopački rit. Ime je dobio prema istoimenom selu koje se nalazi na rubu parka, od mađ. "kopacs" = kopča i "rét" = močvarna livada.


Mađarska riječ kopács također označava predmet koji je raskovan, odnosno razbijen na manje cjeline, što sliči razbijenim cjelinama (šume, tršćaci, jezerca...) u ritu.

Područje Parka prirode Kopački rit nalazi se na krajnjem sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske, odnosno dio je širega geografskog područja istočne Hrvatske. To je ravničarski dio geografske cjeline Baranje, u sastavu Osječko-baranjske županije, pretežito nizinskog područja između rijeka Drave i Dunava te državne granice s Republikom Mađarskom. Prostire sjeverno od rijeke Drave od ušća Drave u Dunav te uzvodno Dunavom na njegovoj lijevoj i desnoj obali do nekadašnjeg pristaništa Kazuk. Istočna granica Parka prirode utvrđena je Državnom granicom prema Republici Srbiji.

Na desnoj obali Drave, jugozapadno od Parka prirode, nalazi se grad Osijek, makroregionalno središte istočne Hrvatske, a na lijevoj obali prigradsko naselje Podravlje. Prema jugu i jugo-istoku su naselja Nemetin, Sarvaš, Bijelo Brdo i Aljmaš. Sva ova naselja nalaze se na udaljenosti do 5,0 km zračne linije od Parka prirode.

Ovo močvarno područje ostatak je nekadašnjeg velikog Panonskog mora koje se prostiralo između kopnenih gorskih lanaca Alpa, Dinarida i Karpata. Nalazi se 14 kilometara sjeveroistočno od Osijeka, u kutu što ga čini Drava na ušću u Dunav. U proljeće kada se topi snijeg u Alpama i Tatrama, poraste i zamuti se voda Dunava i Drave pa brojnim kanalima i kanalićima prodire u područje rita. To je doba kada se priroda budi a život rađa u nebrojenim oblicima.

Reljef područja Kopačkog rita je rezultat rada vode, rijeka Dunava i Drave te poplavnih voda koje plave područje. Rijeke u svom toku stvaraju sprudove i otoke. Stalna plavljenja i valovi vode na jednom mjestu produbljuju teren tvoreći polumjesečaste udubine, dok na drugom mjestu talože materijal kojeg nosi rijeka. Tako nastaju udubljenja (bare) i povišena područja (grede) koja daju valoviti izgled. Udubljenja se ispune vodom i predstavljaju jezera ili bare.

Unutar Kopačkog rita najznačajnije je Kopačko jezero koje ne presuši ni za najnižeg vodostaja. Ono je vezano s Dunavom preko slikovitog Hulovskog kanala kojim dolazi i odlazi glavna količina vode.

Na vodenim površinama cvjetaju prekrasni bijeli i žuti cvjetovi lopoča i lokvanja, između kojih se ispreplete vodena kuga, leća i orašac, a velika prostranstva prekrije trska, šaš, rogoz i žabljak. Vodom prodiru u rit i ribe koje ispunjavaju zakon života i održavaju vrstu. To je jedno od rijetkih prirodnih mrijestilišta dunavsko-dravske regije.

Gusta podvodna vegetacija algi i šaša, povoljna temperatura vode, bogatstvo životinjskoga i biljnog planktona te mnoštvo kukaca, puževa i školjaka pružaju idealne uvjete za mrijest i rast brojnih vrsta riba - običnog soma, riječnog šarana, babuške ili srebrnog karasa, grgeča, štuke, zubatog smuđa i drugih riba.

Kopački rit je najveće rastilište i mrijestilište slatkovodne ribe u Podunavlju i najvažniji ornitološki rezervat u Hrvatskoj.

Stalni su stanovnici rita i dunavski vodenjak, zmija bjelouška te tamna barska kornjača.

Dolaskom vode i riba započinje u ritu razdoblje gniježđenja različitih vrsta ptica. Prema opažanjima ornitologa u Kopačkom ritu i u okolici boravi velik broj ptica koje su zastupljene s oko 140 vrsta. Bijela i crna roda, čaplja danguba, siva čaplja, fazan, riječni galeb, čigre, kulik sljepčić, crna liska, veliki vranac, divlje patke, divlje guske, orao štekavac, orao krstaš, žličarka i dr. stvaraju u vrbicima i trski brojne kolonije u kojima othranjuju svoje mladunce.

Mnoge gnjezdarice ovih područja su svjetski rariteti životinjskih vrsta kojima prijeti izumiranje: velika bijela čaplja, crna roda, orao štekavac i dr.

U kasno ljeto i ranu jesen povlači se voda iz rita i močvara mijenja svoj izgled. Od velikoga nepreglednog vodenog prostranstva ostaju pod vodom samo najdublja područja. Bezbroj izmriještene ribe napušta svoju kolijevku i odlazi snagom instinkta u rijeku. Počinje jesenja seoba ptica.

Kopačko jezero i ostale vodene površine crne se od tisuća i tisuća pataka, lisaka, galebova, dok se na livadama spremaju za seobu čaplje, rode i ostale vrste ptica.

I tako se stoljećima odvija skladan život jedne jedinstvene prirodne zajednice, najvećeg prirodnog zoološkog vrta naše zemlje.

Zbog iznimne prirodne vrijednosti Kopački rit je 1993. godine uvršten na Popis Ramsarskih područja. Na toj listi su područja zaštićena Konvencijom o vlažnim područjima od međunarodnog značaja, osobito kao staništima ptica močvarica, koja je 1971. godine potpisana u iranskom gradu Ramsaru (tzv. Ramsarska konvencija).

Temeljem ove konvencije, koje je Hrvatska punopravna članica od 1991. godine. Do danas je na Popis Ramsarskih područja ukupno u svijetu uvršteno skoro 1700 područja koje pokrivaju preko 150 milijuna hektara.

Osim na Ramsarskoj, Kopački rit je i na listi programa IBAs (Important Bird Areas). Ovaj program je razvio BirdLife International (globalno udruženje za zaštitu ptica, njihovih staništa i globalnu biološku raznolikost, koje ljude upućuje u smjeru održivog korištenja prirodnih resursa) kako bi odredio, pratio i zaštitio globalnu mrežu područja koja su važna kao staništa za ptice i ostalu biološku raznolikost.

Partneri u ovoj organizaciji preuzimaju odgovornost za provođenje programa na nacionalnoj razini. Od 2004. godine, preko 7.500 područja u preko 170 država, je uvršteno na IBAs listu.

Uz to, u sklopu projekta Uspostava nacionalne ekološke mreže kao dijela Sveeuropske ekološke mreže i EU mreže Natura 2000, Park prirode i Posebni zoološki rezervat Kopački rit je određen kao područje od međunarodne važnosti.

Ekološka mreža je sustav najvrjednijih područja za ugrožene vrste, staništa, ekološke sustave i krajobraze, koja su dostatno bliska i međusobno povezana koridorima, čime je omogućena međusobna komunikacija i razmjena vrsta. Područje od međunarodne važnosti obuhvaća i dijelove poplavnih dolina Dunava i Drave izvan obuhvata granica Parka prirode.

| 28. 9. 2015. u 19:53 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Politika Hrvatske pučke seljačke stranke

Video je uradak nastao kao aktivnost u sklopu obrade političkih stranaka početkom 20. stoljeća, na nastavi Povijesti. Učenice su Srednje škole Ban Josip Jelačić trebale prikazati osnovnu politiku Hrvatske pučke seljačke...

Nastavni materijali

Antun Branko Šimić

Život i stvaralaštvo - časopisi i književna izdanja. Zbirka "Peobraženja", 1920. (ekspresionizam, slobodni stih, geometrizam, pjesničke inovacije, tematska središta, stil). Analiza pjesama:...

Audio&video

Znanjem do zdravlja

Kako živjeti zdravije i sretnije? Kako mnoge teškoće i bolesti spriječiti, a kako što uspješnije liječiti? Kako o svome zdravlju brinuti? Emisija Znanjem...

1883. - rođena Coco Chanel, francuska modna kreatorica, najznačajnija...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr