preskoči na sadržaj

Špijunske službe

Nakon pada totalitarnog režima u istočnoj Europi, javnosti su otvorene arhive tajnih službi istočnonjemačkog Stasija, rumunjske Securitatee ili albanskoga Sigurimija. No američka CIA, ruski KGB ili britanski MI5 špijunske su organizacije koje i dalje privlače najviše pozornosti.


Tijekom Drugog svjetskog rata Sjedinjene Američke Države osnovale su Office of Strategic Service (OSS, Ured za strateške poslove), čiji je osnovni zadatak bila špijunaža. Britanci i Francuzi osnovali su slične službe i zapravo je svatko špijunirao svakoga. Opravdanje je bilo dobro – trebalo je raspolagati što je moguće točnijim podacima kako bi se uspješno okončao rat. Iako je 1945. godine rat završio, potreba za djelovanjem špijuna nije prestala – štoviše, uskoro su špijuni postali jako tražen "kadar".

CIA

Pred kraj Drugog svjetskog rata general-bojnik William J. Donovan predložio je tadašnjem američkom predsjedniku Theodoru Rooseveltu da osnuje obavještajnu  agenciju koja bi bila pod izravnim predsjednikovim nadzorom. Obavještajna bi služba bila izvan uobičajenih vojnih, policijskih i diplomatskih organizacija i prvenstveno bi bila namijenjena pravodobnom informiranju predsjednika u kritičnim trenucima.

Sredinom 1946. godine predsjednik Truman osnovao je Central Intelligence Group čiji je zadatak bio koordinirati rad svih ostalih obavještajnih agencija u zemlji. Godine 1947. CIG je rasformiran kako bi se osnovala Središnja obavještajna agencija – CIA (Central Intelligence Agency). Prvi ravnatelj CIA-e (DCA – Director of Central Agency) postao je Roscoe H. Hillenkoetter, 1. svibnja 1947. godine.

CIA iznutra

Organizacijski se CIA dijeli na četiri odjela: operacijski, znanstveni i tehnološki, obavještajni (inteligence) te administracijski odjel. Ne može se sa sigurnošću reći koliko ljudi CIA zapošljava, no pretpostavlja se da ih ima između 20 i 25 tisuća.

Po direktivi Ministarstva obrane i Nacionalnog savjeta za sigurnost (National Security Council, NSC) iz 1947. godine, CIA je postala prva agencija koja je mogla sudjelovati u tajnim operacijama, koje su se nazivale Psychological Operations. NSC je predlagao provođenje "psiholoških operacija" kada se činilo da određene vanjskopolitičke namjere SAD-a ne mogu biti ostvarene diplomatskim putem, a vojna bi akcija bila preopasna.

Dolazi Allen Dules

Nadzor provođenja akcija obavljao je ured kojeg je osnovala sama CIA, takozvani OSO (Office of Special Operations – Ured za posebne operacije). No direktor Hillenkoeter je smatrao da se time na samu agenciju svaljuje prevelika odgovornost, te su nadgledanje i kontrola prebačeni Uredu za političku koordinaciju (Office of Policy Coordination, OPC) koji je bio pod nadzorom State Departmenta. Ovakav je ustroj potrajao do 1950. godine, a tijekom tog razdoblja CIA se često sukobljavala s OPC-om. Godine 1950. Hillenkoetter je smijenjen, a na njegovo mjesto dolazi general-pukovnik Walter Bedel Smith. Njegov prvi potez bio je izdvajanje OPC-a iz State Departmenta i dovođenje ovog ureda pod izravan nadzor same CIA-e. Prvi ravnatelj ureda u novom ustroju postao je Allen W. Dulles.

Allen Dulles se nije dugo zadržao na poziciji šefa OPC-a. Godinu dana kasnije, 1951. Dweight Eisenhower postaje predsjednik SAD-a, a Dulles, kao njegov čovjek od povjerenja – direktor CIA-e.

Tajne operacije

CIA je tijekom svog postojanja financirala operacije koje su ocijenjene kao nužne za zaštitu SAD-a, u zemlji ili inozemstvu. Jedna od takvih bio je i razvoj špijunskog zrakoplova U-2, koji je prvi put poletio 1955. godine.

U svibnju 1960. godine jedan je ovakav zrakoplov oboren iznad SSSR-a. Pilot Francis Gary Powers, optužen je za špijunažu i osuđen na 10 godina zatvora. Osamnaest mjeseci nakon presude Powers je razmijenjen za Rudolfa Abela, poznatog ruskog špijuna.

CIA je bila umiješana i u pokušaj svrgavanja s vlasti kubanskog predsjenika Fidela Castra (operacija je postala poznata po mjestu događaja – Zaljevu svinja na Kubi), a aktivno je sudjelovala i u Vijetnamu tijekom Vijetnamskog rata.

Veliki problem CIA-e, kao i svih ostalih špijunskih organizacija, bili su spavači i krtice. Jedna od najpojznatijih krtica svakako je Aldrich Ames koji je uhićen 1994. godine, nakon osam godina špijuniranja za Ruse. Ovaj je agent ruskim obavještajcima otkrio više od 100 tajnih operacija i izdao tridesetak agenata, od kojih je deset ubijeno.

Nakon završetka hladnog rata, CIA se sve češće nalazila na udaru medija i javnosti. U takvom okruženju gubila se njena neovisnost. Danas je Agencija orijentirana na sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje, razotkrivanje putova droge i međunarodnog organiziranog kriminala te industrijske špijunaže.

KGB

Ni najpoznatija ruska špijunska organizacija nije se od svog početka zvala KGB (Komitet za državnu sigurnost odnosno Komitet Gosudarstvenoj Bezopasnosti). Osnovana je kao ČeKa, na nalog Vladimira Iljiča Lenjina. Službeni utemeljitelj bio je propali poljski plemić Feliks Edmundovič Đeržinski a kao datum osnutka navodi se 20. prosinca 1917. godine. ČeKa je imala sve partijske ovlasti nadzora i čuvanja interesa Komunističke partije Rusije.

Josif Visaronovič Džugašvili – Staljin, došao je na čelo SSSR-a nakon Lenjinove smrti 1924. godine. Za vrijeme Staljinove vlasti tajna policija bila je aktivnija nego ikad prije. Tijekom rata KGB djeluje pod nazivom NKGB (Narodni komesarijat za unutarnje poslove), a službeno postaje KGB u ožujku 1954. godine.

KGB iznutra

Osnovna organizacijska struktura KGB-a utemeljena je sredinom 1954. godine. KGB ima najvišu razinu neovisnosti od svih državnih službi, a njegov je rad bila potpuna nepoznanica za većinu stanovnika tadašnjega SSSR-a. Operativni dio KGB-a sastojao se od nekoliko zasebnih odjela. Djelovanje odjela bilo je strogo specijalizirano po uzoru na američku CIA-u.

Osim snažnih represivnih akcija u Sovjetskom Savezu, KGB je u svijetu bio prisutan na svim mjestima i u svim državama u kojima je djelovala i CIA. Sa završetkom razdoblja hladnog rata završava i značajna faza djelovanja KGB-a. Po raspadu Sovjetskog Saveza, točnije 6. studenog 1991. godine, KGB je raspušten i utemeljena je nova ruska špijunska organizacija – Federalna služba sigurnosti, FSB. I KGB dok je postojao i danas FSB pod izravnim su nadzorom predsjednika države i blisko surađuju s izvršnom vlašću.

Stasi

Stasi, bivša istočnonjemačka tajna policija i obavještajna služba, brojala je 90 tisuća stalnih i 170 tisuća povremenih suradnika. Nakon pada Berlinskog zida, pravosudni organi su gotovo svakodnevno pronalazili opasne Spasijeve špijune, opremu za prisluškivanje, tajne bunkere i naoružanje. Pod velikim utjecajem KGB-a, Stasijevi agenti provodili su represivnu politiku unutar tadašnjeg DDR-a. Vjeruje se da su njihovi agenti ubili dvjestotinjak ljudi koji su pokušali preko Berlinskoga zida pobjeći na Zapad. Za ta nedjela sudski je odgovarao posljednji šef Stasija Eric Mielke. Uz negodovanje javnosti, sud se prema njemu ponio krajnje humano, osudivši ga samo na dvije godine uvjetne zatvorne kazne. Mielke nije dugo poživio, umro je nekoliko mjeseci kasnije kao jedna od najomraženijih osoba u novijoj njemačkoj povijesti. Slična sudbina zadesila je i većinu šefova obavještajnih službi bivših totalitarnih država istočne Europe koje je val demokracije oslobodio komunističkih diktatorskih režima, poput Rumunjske, Češke, Poljske i Bugarske.

My name is Popov, Duško Popov

Prva asocijacija na britanski MI5 zasigurno je James Bond. No najpoznatiji stvarni špijun MI5 i jedan od najintrigantnijih špijuna Drugog svjetskog rata bio je Duško Popov koji je godinama imao ulogu krtice za britanske obavještajce. Popov je bio veliki prijatelj i suradnik Iana Fleminga, "oca" Jamesa Bonda. Mnogi Flemingovi suradnici tvrde da mu je upravo Duško Popov poslužio kao osnova za Jamesa Bonda. Te tvrdnje temelje na brojnim stvarnim događajima na terenu u kojima je Popov sudjelovao, a prikazani su kao slučajevi u nekoliko Bondovih filmova. Osim toga, Popov je bio pripadnik mreže dvostrukih X agenata, što je Fleming na filmu preimenovao u dvostruke nula agente.

Muzej špijunaže

Kao svojevrsno priznanje svom poslu, špijuni su dobili muzej. Nalazi se u Washingtonu, samo jedan blok od sjedišta FBI-a. Muzej sadrži najveću zbirku međunarodne špijunske opreme. Između više od dvije stotine eksponata je i jedan primjerak originalnog njemačkog stroja za kodiranje "Enigma", čije su šifre Britanci uspješno razbili za vrijeme Drugog svjetskog rata. Pored mnoštva čudnih oružja, kao što je "bugarski kišobran" i pištolj oblika ruža za usne, u muzeju se nalazi i Stasijeva kamera češke proizvodnje za gledanje kroz zidove, ruski prislušni uređaj koji je smješta u cipelu praćene osobe i mnoštvo drugih.

Osim muzejskih eksponata, impresivna je i lista imena Upravnog odbora muzeja: William Webster – bivši direktor CIA-e i FBI-a, Oleg Kalugin – bivši šef KGB-ova odjela za inozemnu kontrašpijunažu, Antonio i Jonna Mendez, bivši šefovi CIA-inog odjela za prerušavanje, David Kahn – stručnjak za kriptologiju NSA-e, te mnogi drugi bivši visoki obavještajni dužnosnici.

Tvrdi se da je javnu predodžbu o špijunaži uglavnom oblikovala hollywoodska filmska industrija koja je popunila vakuum stvarnih informacija filmskom fikcijom. Čini se da ovaj muzej popunjava taj vakuum istinom o špijunaži, ilustrirajući činjenicu da su priče o špijunima iz stvarnoga života zanimljivije od bilo kakve filmske fikcije.

Pojmovnik

  • Operacijski odjel CIA-e – zadužen je za tajne akcije kao i za klasičnu špijunažu – HUMINT (human inteligence)
  • Znanstveni i tehnološki odjel CIA-e – daje tehnološku podršku u sakupljanju, procesuiranju i obradi materijala. U ovom odjelu rade stručnjaci iz raznih područja (programeri, ekonomisti, fizičari, kemičari, lingvisti itd.).
  • Bugarski kišobran – u rujnu 1978. godine bugarska tajna služba ubila je bugarskog egzilanta Georgija Markova malenim pištoljem skrivenim u kišobranu. Iz kišobrana su ispaljene malene kapsule u Markovljevo bedro. Kapsule su sadržavale samo nekoliko miligrama smrtonosnog otrova ricina (koji je proizveo KGB) no to je bila dovoljna koncentracija da ga usmrti. Drugi bugarski prebjeg, Vladimir Kostov, napadnut je na sličan način u Parizu. Kostov je pogođen u leđa te je dobio visoku temperaturu, ali je preživio. Potražio je medicinsku pomoć nakon što je čuo za smrt Markova, a liječnici su iz njegovih leđa odstranili kapsule identične onima kojima je ubijen Markov.
  • Spavač – izraz kojim se opisuje ubačeni špijun u protivničke redove, koji se određeno vrijeme primiri i aklimatizira u novoj sredini, a kad zadobije povjerenje okoline i društva, počinje djelovati.
  • Corona – američki špijunski satelit. Nije imao mogućnost slanja fotografija u baze na Zemlji, već je izbacivao kapsule s filmom koje bi kasnije obavještajci pokupili.
  • Krtica – špijun ubačen u protivničke redove. Glumi lojalnost i odanost, a ustvari idaje ključne informacije svojoj matičnoj agenciji. Krtice su izvanredno sposobne i psihički vrlo stabilne osobe jer je njihova služba najdelikatnija.
  • Enigma – njemački pronalazač Arthur Scherbius je 1920. godine izumio rotorsku napravu koju je nazvao Enigma. Razlikovala se od drugih rotorskih naprava po tome što su pomacima rotora upravljali zupčanici pa se moglo postići da ti pomaci imaju nepravilan slijed. Do masovne uporabe Enigme došlo je za vrijeme Drugog svjetskog rata. Razbijanje njezine šifre kombinacijom kriptoanalize i klasične špijunaže imalo je važnu ulogu za tijek i ishod Drugog svjetskog rata.

 

Članak je izvorno objavljen u 74. broju časopisa Drvo znanja i nije ga dopušteno prenositi.

| 22. 3. 2017. u 14:25 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Animacija Pravila za rad na siguran način pri strojnoj obradi

Industrijska strojarska škola iz Zagreba strukovna je škola i učenje je temeljeno na radu pa je kultura sigurnosti iznimno važna. Između ostalih aktivnosti vezanih za kulturu sigurnosti i zaštite zdravlja...

Nastavni materijali

Kako učiti?

Savjeti o tome kako učiti i literatura za daljnje čitanje.

Audio&video

Jezik i predrasude

Emisija u kojoj raspoloženi hrvatski lingvisti analiziraju našu jezičnu svakodnevicu, otkrivaju zanimljivosti o živim jezicima i nestalim kulturama, istražuju...

1817. - rođen Pierre Athanase Larousse, francuski matematičar i...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr