preskoči na sadržaj

Crveni klokani

Klokani i njihovi bliski rođaci valabiji žive samo u Australiji, Tasmaniji i Novoj Gvineji. Veće vrste svrstavamo u istu ekološku skupinu s drugim životinjama koje brste i žive u drugim dijelovima svijeta: antilopama, govedima, bizonima i jelenima. Zbog njihova izgleda, klokane je nemoguće zamijeniti s nekom drugom životinjom. 


Svi imaju duge, jake, vrlo mišićave stražnje noge i izrazito kratke i tanke prednje noge koje završavaju jednako tako malenim šapama. Njihov rep, širok u korijenu, a tanak pri vrhu, također je velik, dug i mišićav i zajedno sa stražnjim nogama nosi težinu cijelog tijela kad životinja miruje. Bez repa koji djeluje kao potporanj, životinja ne bi bila stabilna dok miruje.

Kada se kreće brzo – što postiže skakanjem – pomoću repa održava ravnotežu i smjer kretanja. Stražnje noge imaju dva velika prsta s dugim pandžama i dva mala kojima njeguju krzno.

Neobičan oblik

U građi klokana najnaglašeniji je donji dio njegova tijela – stražnje noge su velike zbog njihovih snažnih mišića, ali ostatak tijela sužava se prema glavi koja se čini premalenom u odnosu na tijelo. Dugačko lice s velikim, zaobljenim ušima sužava se prema tupoj njušci. Crveni klokan ima kratkodlako debelo krzno koje je obično crvenkasto-smeđe u mužjaka i plavkasto-sivo u ženke. Noge i trbuh nešto su svjetliji. U nekim područjima mužjaci i ženke imaju obrnute boje krzna, pa ženka ima krzno crvenkaste nijanse.

Mužjaci mogu biti i dvostruko veći od ženki i premda im visina zajedno s glavom rijetko premašuje 1,7 m, kada zauzmu agresivan stav i usprave se na stražnjim nogama, mogu biti viši od 2 m.

Različite vrste klokana imaju različite životne navike, ali crveni klokani obično žive u krdima od desetak jedinki, koje nazivamo i bandama. Okupljaju se najčešće privremeno, ne stvarajući jake međusobne veze. Njihovo omiljeno stanište je pretežno suha travnata nizina ili savana, ali općenito se neće previše udaljavati od područja s gušćom vegetacijom ili šumom koja pruža zaklon. Aktivni su pretežno noću, iako za hladnijeg vremena nekad putuju danju.

Ako hrane ima u izobilju, kreću se unutar relativno malog područja, ali u uvjetima poput suše, životinje će prijeći prilično velike udaljenosti u potrazi za hranom. Čini se da crveni klokan ne brani svoj teritorij, iako to ne znači da ove velike životinje nikad nisu agresivne. Mužjaci će se žestoko boriti međusobno ako, na primjer, jedan dovede u pitanje pravo na parenje drugoga. U tim se borbama mužjaci obično usprave na ispruženim stražnjim nogama. Potom se zakače prednjim nogama, pokušavajući stražnjim nogama ritnuti jedan drugoga, s namjerom izbacivanja iz ravnoteže.

Prehrana

Crveni klokan prilagodio se prehrani koja se sastoji isključivo od trave i lišća. Njegov želudac ima više vrećastih nabora, koji uvelike povećavaju njegovu površinu. Slično kao i želudac preživača, sadrži mnogo bakterija i jednostaničnih organizama koji pretvaraju celulozu iz biljaka u tvari koje je moguće probaviti i iskoristiti.

Počinju pasti obično netom prije zalaska sunca i provode tako cijelu noć. Crveni klokan polako i lijeno napreduje grickajući travu, balansirajući na repu i prednjim nogama dok stražnjim nogama zamahuje prema naprijed. Ima vrlo dobro razvijen sluh, a kad se prestraši, može skočiti udalj desetak metara, i postići brzinu preko 50 km/h samo pomoću stražnjih nogu i repa.

Crveni klokani mogu se pariti tijekom cijele godine, ali najčešće to rade samo kada su uvjeti dobri, to jest kad ima hrane u izobilju. Pare se oportunistički, kad godišnja doba pružaju dobre uvjete za podizanje mladih, dok se za nepovoljnih uvjeta, kao što je suša, uopće ne pare.

Nakon graviditeta od otprilike 33 dana, sićušni mladunac klokana zvan i joey, koji teži samo 0,75 g uzvere se kroz porođajni kanal do majčinog tobolca i prihvati se ustima za sisu. Iako izgleda poput embrija, ima velik jezik za sisanje, razvijene nosnice da može disati i dobro razvijene prednje noge te prste pomoću kojih se hvata za majčino krzno i tako je potiče na proizvodnju mlijeka.

Mlijeko klokana slično je mlijeku životinja koje svoje mlade podižu za vrijeme zimskog sna, poput medvjeda. Relativno je rijetko – puno rjeđe nego u životinja koje svaki dan samo nakratko doje svoje mlade.

Obično jedan mladunac dolazi na svijet. Vrlo rijetko blizanci. Joey u tobolcu provede tri mjeseca, dok ne počne izgledati poput malog klokana. Idućih pet mjeseci iskače iz tobolca i vraća se u njega da bi ga zauvijek napustio u dobi od osam mjeseci. Međutim, možda će nastaviti sisati tako da gurne glavu u tobolac sve dok ne navrši godinu dana. Ženke su spolno zrele u dobi od 15 do 20 mjeseci; mužjaci nekoliko mjeseci kasnije.

Ako su uvjeti povoljni, ženke će se ponovo pariti unutar dva dana nakon okota, ali embrio koji tako nastane neće doći na svijet dok god prethodni mladunac siše. Okotit će se dan ili dva nakon što je stariji brat odbijen od sise.

Očuvanje

Naseljavanje ljudi promijenilo je klokanovo stanište i njihov broj se smanjio otkad su uvedene domaće životinje. Ispočetka se činilo da to nema utjecaja na crvenog klokana, koji ne samo da je više volio jesti različitu travu od stoke nego je dobro napredovao i jedući travu koja je ostajala nakon ovaca. Kako im je broj rastao, ljudi su ih počeli smatrati prijetnjom za stoku i ubijali su ih u velikom broju. Osim toga, lovili su ih zbog krzna. Godine 1974. bili su ugrožena vrsta, ali posljednjih godina njihov broj se povećao dovoljno da budu skinuti s tog popisa. Ipak, njihova se opstojnost još uvijek karakterizira kao izrazito osjetljiva.

Tekst je izvorno objavljen u 62. broju časopisa Drvo znanja i nije ga dopušteno prenositi.

| 21. 11. 2017. u 09:02 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Europske države na slijepoj karti

Donosimo rad učenice Lucije Beljo, učenice 7.b razreda Osnovne škole Sesvetska Sopnica. Lucija je uz pomoć nastavnika Marijana Biruša izradila igru pogađanja geografskog smještaja europskih država na...

Nastavni materijali

Webinar povodom obilježavanja Dana sigurnijeg interneta

Industrijska strojarska škola iz Zagreba sudjelovala je u utorak, 6. veljače 2018. godine, u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta. Učenici ISŠ-a imali su ponuđene brojne aktivnosti, a posebno smo ponosni...

Audio&video

Zašto tako

Emisija koja se bavi odgojem i problemima djece i mladih u odrastanju. Ovisnosti o drogama i alkoholu, poremećaji prehrane, modni zahtjevi, izlasci, odnosi među...

1790. - umro Josip II., rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr