preskoči na sadržaj

Sove

Autor: Robert Majetić

Više od stotinu vrsta sova nastanjuje skoro sve dijelove svijeta i gotovo svaka od njih se odlikuje lako prepoznatljivim izgledom. Znanstvenici danas vjeruju kako je prva ptica nalik sovi živjela u kasnom mezozoiku, prije 248 do 65 milijuna godina. Međutim, sove su svoj izgled sličan današnjem dobile tek u razdoblju od prije 25 do 10 milijuna godina.


Obilježja

Prvo što na sovama možemo primijetiti je njihova razmjerno velika glava i lice. Na središnjem dijelu lica smještene su velike, okrugle, naprijed usmjerene oči. Kljun je kratak i kukast, a na njegovoj su bazi smješteni nosni otvori. Krupnije sove odlikuju se gustim mekim perjem, kratkim četvrtastim repom i relativno krupnim, oblim krilima. Krila su manja kod sova koja love u šumama, a duža kod selica ili vrsta koje češće borave na otvorenim prostorima. No, u odnosu na težinu sove, krila su uvijek velika pa ona u letu nikada ne mora mahnito mahati krilima već leti i jedri gotovo bez napora. Zahvaljujući mekanim letnim perima, let joj je gotovo nečujan, što je osobito važno za noćni lov.

Boja njihovog perja se stapa s okolišem te prekriva pticu koja se nepomično odmara tijekom dana. Kod sova koje borave u bjelogoričnim šumama, perje je obično smeđe boje, a kod onih koje žive u šumama četinjača – sivkasto. Sove pustinjskih i otvorenih područja odlikuju se svjetlijim perjem, a prave pustinjske jedinke uvijek su boje pijeska. Vanjske prste mogu pomicati naprijed i nazad pa su uvijek spremne uhvatiti se za granu ili zgrabiti žrtvu. Sve vrste imaju duge kandže, oštre poput noža.

Ženke su uglavnom nešto veće od mužjaka, ali im je perje jednake boje. Izuzetak je snježna sova kod koje je mužjak gotovo u potpunosti bijel dok je ženka prekrivena brojnim smeđim prugama.

Sove su poznate po oštrom vidu i sluhu. Velike oči dobro su im prilagođene lovu pri slaboj svjetlosti. Vjeruje se, ali nije potvrđeno, da dobro vide u mraku ali ne i na jakoj danjoj svjetlosti. Činjenica da su oči okrenute naprijed pruža sovi, baš kao i čovjeku, mogućnost trodimenzionalnog vida.

Životne navike

Osim europskog malog ćuka i sove močvarice široko rasprostranjene Euroazijom, gotovo su sve vrste sova aktivne noću. Sjeverna sova i snježna sova – dvije vrste koje nalazimo na Arktiku – uglavnom love za svijetlih noći arktičkog ljeta i za vrijeme nekoliko svjetlijih sati tijekom hladnih, dugih zima.

Danju se sove odmaraju na svojim omiljenim mjestima: zaklonjenim granama, izbočinama na stijenama, pukotinama u stijenama ili u napuštenim građevinama. Neke se vrste gnijezde na tlu, a neke u rupama.

Sove su uglavnom stanarice, što znači da cijeli život provedu na istom području. Tek neke od njih su selice, primjerice ćuk, koji ljeti boravi u središnjoj i južnoj Europi, a zimi odlijeće u dijelove Mediterana i sjeverni dio tropske Afrike.

Mnoge su vrste sova nomadi čije kretanje ovisi o raspoloživim izvorima hrane. Dobar primjer su sjeverna sova i velika sova. Sove stanarice pokazuju jasno teritorijalno ponašanje i izuzetno su agresivne prema pridošlicama.

Hranjenje

Sove se gotovo isključivo hrane živim plijenom, pa povelik apetit moraju zadovoljiti uspješnim tehnikama lova. Tek se povremeno pogoste lešinama. Prehrana im se razlikuje od vrste do vrste i uglavnom je određuje okoliš. Najčešće su to mali sisavci, miševi, voluharice, rovke, štakori, zečevi i planinski kuniči, ali i gujavice, čitav niz kukaca, malih zmija i ostalih gmazova, riba i rakova.

U lovu

Način lova ovisi o vrsti plijena. Kukce love uglavnom u letu. Sove koje se hrane ribom, poput Pelove sove ribarice iz južne Afirke, sjede na velikoj grani tik iznad vode i netremice motre na površinu. Pri najmanjem nagovještaju nailaska ribe sova klizne zrakom i uhvati je kandžama. Viđene su kako duž obale love rakove.

Velik dio noćnog lova sova provede tiho pretražujući tlo u potrazi za plijenom. Tlo dijeli u sektore koje pažljivo i planski pretražuje. Svaki je sektor nužno pažljivo promotriti, a to najbolje obavi sjedeći nepomično poput kipa na pomno odabranoj grani. I najmanji pokret voluharice ili rovke otkriva oštrim vidom i sluhom.

Razmnožavanje

Na vrijeme razmnožavanja najviše utječu raspoloživost hrane i klimatski uvjeti. Ukoliko je hrana obilna, razmnožavanje sova započinje ranije i završava većim brojem mladunaca. U nedostatku hrane, sova će snijeti tek jedno ili dva jajeta, a događa se da jednu sezonu parenja i preskoči.
Neke vrste odabiru partnera za cijeli život, ali u većini slučajeva mužjaci se svake godine pare s drugom ženkom. Neke sove same grade gnijezda ili preuzimaju napuštena gnijezda ostalih vrsta ptica. Često koriste rupe u drveću ili pukotine u stijenama. Neke vrste grade i oblažu gnijezda suhom travom ili slamom. Afrička sova močvarica gradi gnijezdo na tlu, sakrivena u vegetaciji, a pustinjske vrste odlažu jaja u podzemnim gnijezdima, uglavnom u rupama koje su napustili glodavci.

Ugroženost i zaštita

Na listi ugroženih gnjezdarica Europe danas se nalazi šest vrsta sova: kukuvija, ćuk, ušara, bijela sova, sivi ćuk i sova močvarica. Glavni uzroci smanjenja brojnosti sova promjene su i uništenja njihovih staništa. Sove često stradavaju i od trovanja biocidima, a mnoge vrste ugrožava i uznemiravanje. To je jedan od razloga što je ušara, na primjer, danas u većem dijelu Europe vrlo rijetka i ugrožena vrsta. Ona je osobito osjetljiva tijekom gniježđenja kad može napustiti gnijezdo i pri najmanjem uznemiravanju. Pored toga što su zakonom zaštićene, još i danas ljudi često proganjaju i ubijaju sove. Neodgovorni lovci ih ubijaju iz trofejnih razloga ili radi zabluda o njihovoj štetnosti za lovnu divljač.
 

| 3. 12. 2008. u 00:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Salzburg

Donosimo vam prezentaciju Petre Maravić, učenice 7. razreda Osnovne škole Ivana Brlić-Mažuranić, PŠ Drežnica o austrijskom gradu Salzburgu. Prezentacija je napravljena na satu...

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

Audio&video

Glazbena kutijica

Jeste li se ikada zapitali koliko se priča skriva u glazbi i njenim skladateljima? U serijalu pod nazivom Glazbena kutijica otkrivamo zanimljive i poučne priče o poznatim...

1520. - portugalski moreplovac i istraživač Ferdinand Magellan uplovio...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr