preskoči na sadržaj

Slikarstvo

Slikarstvo je umjetnost koja nanosi boje na različite površine. Ono bilježi događaje, reproducira izgled čovjeka, mjesta ili predmeta, a osim toga priča priče, urešava zidove i ilustrira tekstove. Slikarstvo izražava misli i osjećaje ili jednostavno stvara ljepotu.


Kakvim se sve bojama slika?

Boja se izrađuje miješanjem pigmenta (praška u nekoj boji) s nosačem ili medijem (tekućom ili polutekućom tvari), primjerice vodom. Kod tempere je taj medij jaje, kod slikanja uljenim bojama laneno ulje, a kod akrilika akrilne smole. Freske se izrađuju dodavanjem vode u žbuku. Vodene se boje dobivaju miješanjem pigmenta s vodenom otopinom nekog veziva, primjerice gume, i njima se slikaju takozvani akvareli.

Kada je i kako nastalo slikarstvo?

Prije otprilike 20 000 godina prvi su ljudi usitnjavali zemlju, drveni ugljen i minerale, pa tako dobivenim obojenim prašcima stvarali slike po stijenama špilje. Ponekad bi te praške miješali sa slinom i životinjskim mastima i tako dobivali tekućinu koju su prskali kroz trsku i nanosili prstima. Prve slike prikazuju prizore iz lova.

Što sve slikari slikaju?

Neki slikari ono što vide u materijalnom svijetu, primjerice, ljude, krajolike, mrtve prirode na kojima prikazuju voće, cvijeće i posuđe, no isto tako i prizore iz povijesti, književnosti i vlastite mašte. Takve su slike realistične jer nalikuju nečem iz stvarnog života. Slike, međutim, mogu biti i apstraktne, jer ne teže sličnosti s ičim iz materijalnog svijeta, nego bojama i likovima izražavaju misli, osjećaje i raspoloženja.

Perspektiva

Perspektiva je način prikazivanja trodimenzionalnog prostora na dvodimenzionalnoj površini. Kad promatramo svijet oko sebe, vidimo da su predmeti prividno sve manji što su  od nas dalji, a paralelne crte konvergiraju (skupljaju se u točku). U perspektivi su prostorni odnosi prikazani na isti način.

Tko je izmislio perspektivu?

Perspektivu su razvila dva slikara, pripadnika talijanske renesanse: Leon Battista Alberti (1404-1472) i Filipppo Brunelleschi (1377-1446). Oni su izradili prikladni matematički sustav i njima eksperimentirali. Prije izuma perspektive, slikari nisu mogli vjerno prikazati raspored predmeta u prostoru. Sad su, međutim, mogli stvarati dosljedne i uvjerljive iluzije.

Što je to točka beskonačnosti?

Točka beskonačnosti je točka u kojoj se, u daljini, sastaju paralelne crte. Ta točka leži na obzoru ili horizontu (granici neba i zemlje). Kako se konvergentne crte sve više primiču točki beskonačnosti, one uvlače promatračev pogled u dubinu slike. Ako se saberemo na sićušni lik na cesti, malo ispod točke beskonačnosti, sreći ćemo skoro dojam da možemo ući u sliku.

Iluzionizam

Budući da su slike dvodimenzionalne (ravne), dok je stvarni svijet trodimenzionalan, slikari se služe raznim sredstvima, primjerice perspektivom, da stvore iluziju (obmanu) da je naslikani predmet stvaran. Jedan oblik iluzionizma zovemo sotto in sú, što na talijanskom znači „odozdo prema gore“. Ona se primjenjuje na stropovima te prikazuje predmete odozdo, tako da se stvara iluzija da oni stvarno postoje iznad promatrača.

| 21. 2. 2017. u 08:35 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Animacija Pravila za rad na siguran način pri strojnoj obradi

Industrijska strojarska škola iz Zagreba strukovna je škola i učenje je temeljeno na radu pa je kultura sigurnosti iznimno važna. Između ostalih aktivnosti vezanih za kulturu sigurnosti i zaštite zdravlja...

Nastavni materijali

Kako učiti?

Savjeti o tome kako učiti i literatura za daljnje čitanje.

Audio&video

Glazbena kutijica

Jeste li se ikada zapitali koliko se priča skriva u glazbi i njenim skladateljima? U serijalu pod nazivom Glazbena kutijica otkrivamo zanimljive i poučne priče o poznatim...

1840. - rođen Auguste Rodin, francuski kipar, jedan od najvećih...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr