preskoči na sadržaj

Kukci

Autor: Robert Majetić

Kukci ili insekti su najbrojnije životinje na svijetu i tvore oko 75 posto životinjskog carstva. Do sada ih je otkriveno oko 800.000 vrsta, ali ih je možda i 10 milijuna. Kukci su šesteronožni beskralješnjaci s oštrim osjetilnim organima, od kojih valja izdvojiti ticala. Neki od njih žive u kolonijama.


Kukci biljojedi oštećuju usjeve i urod voćaka, drvojedi termiti uništavaju kuće i namještaj, a paraziti šire zaraze. Mnogi su, međutim, kukci i korisni – tako, primjerice, pčele prave med, bubamare se hrane drugim kukcima koji oštećuju i uništavaju vrtno bilje), a dudov svilac proizvodi svilu.

Rasprostranjenost

Glavna se tajna njihove velike rasprostranjenosti krije u raznovrsnosti. Oni postoje u toliko vrsta da na kopnu gotovo da i nema mjesta na kojemu ne mogu živjeti, a jedu praktički sve. Malena im veličina omogućuje da u potrazi za hranom dopru skoro svuda. Mnogi kukci osim toga lete, što im olakšava kolonizaciju novih staništa.

Klasifikacija kukaca

Kukci na Zemlji žive dulje od 400 milijuna godina. Svijet kukaca je podijeljen u 29 skupina, takozvanih redova. U najvećem redu kornjaša ili tvrdokrilaca (Coleoptera), nalazimo više od 370.000 vrsta. Drugi glavni redovi su leptiri (Lepidoptera, 150.000) vrsta, pčele, ose i mravi (Hymenoptera, 120.000 vrsta), zatim muhe (Diptera, 100.000 vrsta) i polukrilci (Hemiptera, 80.000 vrsta).

Ticala

Ticala na glavi glavni su osjetilni organ većine kukaca. To su počesto dugi i tanki izdanci prekriveni sićušnim osjetilnim dlačicama. Ticala, međutim, ne služe samo pipanju nego i njušenju, a ponekad i kušanju, pa i slušanju.

Kukci ticalima traže hranu i opažaju neprijatelje. Uši, buhe i drugi insekti koji se hrane krvlju drugih životinja ticalima opažaju toplinu i vlažnost svojih žrtava. Neki muški kukci imaju posebno osjetljiva ticala kojima njuše feromone, posebne mirise što ih ispušta za parenje spremna ženka.

Mnogi kukci imaju i mrežaste ili facetne oči, s desecima leća koje zajedno daju detaljnu sliku. Neki osim toga na trbuhu imaju osjetilne dlačice koje detektiraju strujanje zraka što ga uzrokuju grabežljivci ili plijen. Bubnjiće pak mogu imati na nogama ili tijelu. Neki kukci, primjerice muhe, organe za okus imaju na nogama.

Kako se kukci brane?

Mnogi se kukci kamufliraju (prirodno prerušavaju) da ih grabežljivci ne opaze. Neke su vrste naoružane bodljama i otrovom odvratna okusa. Mnogi su jarko obojeni, primjerice žutim i crnim prugama, kojima upozoravaju neprijatelja da se udalji.

Što kukci jedu?

Kukci jedu najsvakovrsniju hranu. Otprilike ih polovica pripada u biljojede pa se hrane lišćem, korijenjem, sjemenkama, nektarom i drvom. Bogomoljke su grabežljivci pa love druga malena stvorenja. Buhe i uši su paraziti te se hrane živim mesom i krvlju većih životinja, a da ih pritom ne ubiju.

Kamo kukci odlaze zimi?

Mnogi odrasli kukci zimi uginu. Njihova jaja i mladunčad, međutim, prežive na zaklonjenim mjestima pa u proljeće kreću u život. Neki kukci preživljavaju studen pomoću hibernacije. Drugi, poput leptira monarha, migriraju preko velikih udaljenosti u bijegu pred zimskom studeni.

 

| 8. 6. 2009. u 00:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Rijeka

Četvrtaši Osnovne škole Ksavera Šandora Đalskog iz Donje Zeline, u sklopu nastavnog predmeta priroda i društvo, proveli su projekt "Upoznajmo naše gradove". Učenici su se uistinu...

Nastavni materijali

Čistoća okoliša

PID OŠ A.1.1. Učenik uspoređuje organiziranost u prirodi opažajući neposredni okoliš. PID OŠ B.1.1. Učenik uspoređuje promjene u prirodi i opisuje važnost brige za prirodu i osobno zdravlje. PID...

1832. - umro Sir Walter Scott, škotski pjesnik i romanopisac,...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr