preskoči na sadržaj

Teleskop

Teleskop je naprava kojom opažamo nebeske objekte slabijeg sjaja ili sitnijih detalja nego što to možemo golim okom. Nema potrebe objašnjavati kako se dogodilo da je teleskop uopće bio izmišljen (ionako je sastavljen od samo dvije leće što se drže na jednom pravcu) već je zanimljivo objasniti zašto je izumljen tako kasno.


Naime, naočale su se upotrebljavale još od XIV. stoljeća, odnosno 300 godina prije nego što je nizozemski optičar Hans Lippershey promatrao pijevca na udaljenom crkvenom krovu kroz par leća i opazio da ga vidi uvećanog. Ponukan tim otkrićem, Lippershey je 1608. godine napravio prvi teleskop koji je korišten u vojne svrhe i za uočavanje brodova na daljinu.

Kad je Galileo doznao za taj izum, shvatio je način na koji funkcionira i novi je uređaj počeo upotrebljavati u borbi protiv prihvaćenih zabluda u astronomiji. On je prvi počeo upotrebljavati teleskop u astronomske svrhe. Prihvaćanje njegovih opažanja pokazuje zašto je svijet trebao tako dugo čekati na otkriće teleskopa. Naime, prirodne znanosti prije Galileja shvaćane su kao grana akademskog učenja, a odgovore na pitanja trebalo je pronaći uvažavajući mišljenja određenih autoriteta.

Galileo je svoj prvi teleskop izumio 1609. godine, kojim je otkrio četiri Jupiterova satelita, doline i brda na Mjesecu, pjege na Suncu te izmjerio vrijeme rotacije Sunca. Ali kad je zatražio od ostalih znanstvenika i učenih ljudi svoga doba da  gledajući kroz teleskop potvrde da je klasična teorija oborena – oni su ga odbili.

Galileo je svoja opažanja smatrao nepobitnima pa je – da bi ih drugi mogli potvrditi – svoje knjige napisao na talijanskom (narodnom) jeziku a ne na tada uobičajenom latinskom jeziku kojim su se služili samo učeni ljudi. Činjenica da je znanost u to vrijeme bila u rukama akademičara, najvjerojatniji je razlog što je svijet morao čekati na otkriće teleskopa sve dok nizozemski proizvođač naočala – nije pogledao kroz dvije leće istodobno.

Jednom izumljen teleskop je neprestano dorađivan i poboljšavan. I nizozemski i Galilejev teleskop imali su prilično usko vidno polje i zbog načina na koji su funkcionirali nisu mogli imati ugrađeno unutrašnje mjerilo. Te su obje poteškoće bile uklonjene u astronomskom teleskopu što ga je bio predložio Kepler a izradio Scheiner.

Scheiner je taj teleskop upotrijebio 1611. za promatranje Sunčevih pjega i pritom smislio sistem tamnih stakala za zaštitu očiju od Sunčeva zračenja, dok je Galileo upravo zbog toga izgubio vid.

Prvi teleskopi davali su slike obojene na rubovima, što se događalo zbog rasapa svjetlosti kroz staklo. Newtonovi pokusi s prizmom pokazali su mu da prizma rastavlja bijelu svjetlost na boje koje je čine. Na temelju toga je shvatio da leće skupljaju svjetlost različitih boja u različitim žarištima i zbog toga je slika obojena i nejasna.

Newton je izumio i osobno izradio reflektorski teleskop u kojem je leću objektiva zamijenio zrcalom, pa danas i najveći teleskopi na svijetu koriste njegovu konstrukciju.

| 21. 3. 2017. u 07:34 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Majčin dan

Donosimo rad Monike Gergi, učenice 2.b razreda Osnovne škole dr. Jure Turića. Povodom Međunarodnog Dana obitelji na satu Hrvatskog jezika nastala je Monikina pjesmica pod nazivom "Majčin dan"....

Nastavni materijali

Lektira 2. razred: Ružno pače - prezentacija

Ružno pače, lektira za 2. razred osnovne škole (prezentacija).

Audio&video

Vodič za moderna vremena

Emisija koja govori o fenomenima modernog života, ekonomiji i tehnologiji. U njoj možete saznati što su to krvavi dijamanti, kako se obraniti od kompjutorskih...

1686. - rođen Gabriel Fahrenheit, njemački fizičar. Godine 1714....

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr