preskoči na sadržaj

C kao cipela

Jeste li znali da je u originalnoj, kineskoj verziji bajke Pepeljugina cipela bila od – krzna? Nekada su naime krznene cipele bile nešto sasvim uobičajeno. Tako su prve čizme što ih je čovjek nosio bile vjerojatno načinjene od sirove životinjske kože s dlakavom stranom okrenutom prema unutra, da bi se njima zaštitile noge od velike hladnoće što je vladala u ledeno doba. Te prve čizme nisu bile ništa drugo nego jednostavne kožne vrećice.


Sličnu obuću možemo još i danas vidjeti kod Eskima koji žive u ledenim arktičkim predjelima, premda je koža od koje oni izrađuju obuću danas donekle prerađena. Iz toga se jednostavno može zaključiti da ako životinje mogu živjeti u hladnoći, tada bi koža tih životinja morala biti dovoljna protiv svih vremenskih nepogoda.

Kad je minulo ledeno doba i ledeni pokrov se počeo povlačiti prema Sjevernom i Južnom polu, pojedini predjeli Zemlje postali su topliji. U pustinjama sjeverne Afrike bila je potrebna zaštita od vrućeg pijeska, ali za tu svrhu nije bila nužna teška obuća. Iz tog je razloga došlo do razvoja sandala koje su Egipćani nosili već 3000 godina prije Krista, a i stari Grci i Rimljani su također nosili sandale.

Posve je razumljivo da je proteklo vrlo dugo vremena dok je obuća poprimila današnji izgled oblikom i funkcionalnošću. Prve cipele i čizme nisu bile osobito otporne, a zanimljivo je spomenuti da kod prve obuće nije bilo nikakve razlike između lijeve i desne cipele.

Sve donedavna obliku odjeće se nije posvećivala nikakva pažnja sa znanstvene strane. Zbog toga je kod mnogih ljudi došlo do neugodnih iskrivljenja stopala jer su nosili obuću koja se nije mogla pravilno prilagoditi obliku stopala. Jednostavne cipele ne škode stopalu pa su npr. mokasine koje su nosili Indijance u Sjevernoj Americi bile vrlo ugodne i trajne.

Oklop što su ga nosili vitezovi u srednjem vijeku nije bio ni od kakve koristi kad se pojavilo snažno vatreno oružje. Konjica se tada morala kretati brzo i lako pa je za vojnike bila prikladnija lakša odjeća. Međutim, duge čizme što su sezale do bedara bile su sastavni dio uniforme svakog konjanika oko 17. stoljeća.

Za izradu obuće upotrebljavaju se kože mnogih životinja. Kravlja koža spada među najotpornije, ali se za izradu obuće isto tako upotrebljava ovčja, teleća, kozja, gušterova i zmijska koža. Obuća se izrađuje i od plastike, ali je ona nepropusna i ne «diše» kao prirodna koža, pa zato ne omogućuje pravilo prozračivanje stopala.

Svila, platno i različite druge tkanine upotrebljavaju se za izradu lakih cipela, osobito za žensku večernju obuću, no svakako valja spomenuti i drvene cipele. One su vjerojatno najjednostavnija, najdugotrajnija i najneobičnija obuća, a znamo ih pod imenom – klompe. One se izrađuju od jednog komada drveta i još se danas nose u nekim krajevima Europe, osobito Nizozemskoj.

Nekoć su cipele izrađivali samo postolari u svojim malim radionicama. Postolar je izrađivao cijelu cipelu ili čizmu od početka do kraja, dok u današnjim tvornicama obuće svaki radnik obavlja samo jedan radni zadatak, npr. kroji dok drugi šiva i tako dalje. Vješt je postolar dnevno mogao izraditi najviše jedan par cipela u svojoj radionici, a danas se uz pomoć strojeva jedan par obuće u tvornici dogotovi za samo nekoliko minuta.

U suvremenoj tvornici obuće raznovrsni komadi kože dopremaju se u halu za krojenje, gdje se najprije kroje potplati. Gornje dijelove cipela ili čizama, s unutrašnjom postavom koja se šije ili lijepi, izrađuje ekipa radnika posebno. Sav posao u vezi s tim gornjim dijelovima završava se prije nego što se spaja s potplatima.

Za oblikovanje gotovog proizvoda do određenog oblika i veličine upotrebljavaju se kalupi različitih veličina ili tzv. metalna stopala. Završni je postupak izrade pete, koja se izrađuje pomoću stroja što lijepi na obuću sloj po sloj kože, dok se ne dobije željena debljina.

Kod kupnje cipela treba obratiti posebnu pozornost da one budu udobne, prikladna oblika i veličine. Nošenje tijesnih ili loše izrađenih cipela može izobličiti stopalo i time uzrokovati trajne posljedice. Osobito ljudi s ravnim stopalima moraju paziti na svoju obuću, pa po potrebi trebaju nositi ortopedske cipele ili one s ortopedskim ulošcima koji se dobivaju na liječnički recept.
I moda obuvanja se neprestano mijenja, pa zato ponekad kupujemo cipele koje možda izgledaju privlačno, ali slabo ili nikako udovoljavaju svojoj osnovnoj namjeni - zaštiti nogu i udobnosti prilikom nošenja. Stoga upamtite: zdravlje je najvažnije pa prilikom kupovine cipela vodite računa o tome da su zdrave i ugodne, a moda neka ipak ostane u drugom planu.

| 15. 2. 2017. u 10:31 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Europske države na slijepoj karti

Donosimo rad učenice Lucije Beljo, učenice 7.b razreda Osnovne škole Sesvetska Sopnica. Lucija je uz pomoć nastavnika Marijana Biruša izradila igru pogađanja geografskog smještaja europskih država na...

Nastavni materijali

Crtani film Putovanje plavog lonca

Ključni pojmovi: filmska priča, slijed događaja, lik u filmu.  Obrazovna postignuća: primati (recepcija) primjerene dječje filmove; zamijetiti i odrediti slijed događaja u filmu; ispričati filmsku priču kratkoga...

Audio&video

Stigla je pošta

Ako vas zanima što rade učenici i učitelji diljem Hrvatske, kamo idu i tko ih posjećuje, s kakvim se problemima susreću i kakva rješenja pronalaze slušajte...

1530. - U Bologni je Papa okrunio za cara Karla V. kao posljednjega...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr