preskoči na sadržaj

Gljive

Gljive nisu ni biljke ni životinje, a u njihovu carstvu nalazimo gljive s klobukom, puhare i plijesni. Gljive (lat. Fungi) spadaju u najrasprostranjenije žive organizme na Zemlji. Hrane se živim i mrtvim organizmima te izazivaju njihovo truljenje, a postaju vidljive tek kad se stvori tijelo (steljka) koje nosi spore.


Gljive su organizmi bez klorofila, a njihovo tijelo može biti građeno od jedne ili više stanica. Računa se da postoji oko 50.000 različitih vrsta gljiva, a od toga samo oko 200 njih smatra se jestivim gljivama.

Mnoge gljive se koriste kao jestive, ljekovite, psihoaktivne, halucinogene a mnoge su i otrovne. U nekim plemenima i kulturama gljive se smatraju svetima i neke od njih se upotrebljavaju u ritualima u kojima sudionici upadaju u stanje transa. U kineskoj civilizaciji i kulturi gljive, po nekim procjenama, imaju važnu ulogu možda već 7000 godina.

Starim Rimljanima bila su poznata razna jela od gljiva, a prije 2000 godina vrganji, blagva ili gomoljače smatrale su se poslasticama.   

Kako se gljive hrane?

Gljive upijaju hranjive tvari iz biljne i životinjske tvari oko sebe, i to kako žive tako i mrtve. One izbacuju duge, tanke niti, takozvane hife koje se šire kroz čitavu hranu. Hife izlučuju enzime koji razlažu hranu u tvari koje gljive mogu lako apsorbirati.

Kako se gljive razmnožavaju?

Većina se gljiva razmnožava izbacivanjem sićušnih spora koje zatim isklijaju pa izrastu u nove gljive. Te spore proizvodi i ispušta plodište vidljivo iznad zemlje. Neke gljive ispuštaju spore koje onda raznese vjetar. Druge ih ispaljuju u eksplozivnom prasku.

Plijesni

Gljive koje zovemo plijesnima stvaraju vunaste izrasline na natruloj hrani, primjerice kruhu i voću. Izrasline su sastavljene od nitastih hifa koje rastu uvis i s vršaka ispuštaju spore. Te spore onda proklijaju na drugim namirnicama.

Neke su plijesni korisne. Spomenimo samo Penicillium, raširenu zelenu plijesan koja raste na voću. Ona proizvodi antibiotik zvan penicilin, tvar koja ubija bakterije, uzročnike mnogih teških bolesti. Ta plijesan, međutim, daje i aromu nekim sirevima.

| 4. 3. 2010. u 14:33 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Europske države na slijepoj karti

Donosimo rad učenice Lucije Beljo, učenice 7.b razreda Osnovne škole Sesvetska Sopnica. Lucija je uz pomoć nastavnika Marijana Biruša izradila igru pogađanja geografskog smještaja europskih država na...

Nastavni materijali

Webinar povodom obilježavanja Dana sigurnijeg interneta

Industrijska strojarska škola iz Zagreba sudjelovala je u utorak, 6. veljače 2018. godine, u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta. Učenici ISŠ-a imali su ponuđene brojne aktivnosti, a posebno smo ponosni...

Audio&video

Zašto tako

Emisija koja se bavi odgojem i problemima djece i mladih u odrastanju. Ovisnosti o drogama i alkoholu, poremećaji prehrane, modni zahtjevi, izlasci, odnosi među...

1790. - umro Josip II., rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr