preskoči na sadržaj

Gljive

Gljive nisu ni biljke ni životinje, a u njihovu carstvu nalazimo gljive s klobukom, puhare i plijesni. Gljive (lat. Fungi) spadaju u najrasprostranjenije žive organizme na Zemlji. Hrane se živim i mrtvim organizmima te izazivaju njihovo truljenje, a postaju vidljive tek kad se stvori tijelo (steljka) koje nosi spore.


Gljive su organizmi bez klorofila, a njihovo tijelo može biti građeno od jedne ili više stanica. Računa se da postoji oko 50.000 različitih vrsta gljiva, a od toga samo oko 200 njih smatra se jestivim gljivama.

Mnoge gljive se koriste kao jestive, ljekovite, psihoaktivne, halucinogene a mnoge su i otrovne. U nekim plemenima i kulturama gljive se smatraju svetima i neke od njih se upotrebljavaju u ritualima u kojima sudionici upadaju u stanje transa. U kineskoj civilizaciji i kulturi gljive, po nekim procjenama, imaju važnu ulogu možda već 7000 godina.

Starim Rimljanima bila su poznata razna jela od gljiva, a prije 2000 godina vrganji, blagva ili gomoljače smatrale su se poslasticama.   

Kako se gljive hrane?

Gljive upijaju hranjive tvari iz biljne i životinjske tvari oko sebe, i to kako žive tako i mrtve. One izbacuju duge, tanke niti, takozvane hife koje se šire kroz čitavu hranu. Hife izlučuju enzime koji razlažu hranu u tvari koje gljive mogu lako apsorbirati.

Kako se gljive razmnožavaju?

Većina se gljiva razmnožava izbacivanjem sićušnih spora koje zatim isklijaju pa izrastu u nove gljive. Te spore proizvodi i ispušta plodište vidljivo iznad zemlje. Neke gljive ispuštaju spore koje onda raznese vjetar. Druge ih ispaljuju u eksplozivnom prasku.

Plijesni

Gljive koje zovemo plijesnima stvaraju vunaste izrasline na natruloj hrani, primjerice kruhu i voću. Izrasline su sastavljene od nitastih hifa koje rastu uvis i s vršaka ispuštaju spore. Te spore onda proklijaju na drugim namirnicama.

Neke su plijesni korisne. Spomenimo samo Penicillium, raširenu zelenu plijesan koja raste na voću. Ona proizvodi antibiotik zvan penicilin, tvar koja ubija bakterije, uzročnike mnogih teških bolesti. Ta plijesan, međutim, daje i aromu nekim sirevima.

| 4. 3. 2010. u 14:33 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Majčin dan

Donosimo rad Monike Gergi, učenice 2.b razreda Osnovne škole dr. Jure Turića. Povodom Međunarodnog Dana obitelji na satu Hrvatskog jezika nastala je Monikina pjesmica pod nazivom "Majčin dan"....

Nastavni materijali

Lektira 2. razred: Ružno pače - prezentacija

Ružno pače, lektira za 2. razred osnovne škole (prezentacija).

Audio&video

Vodič za moderna vremena

Emisija koja govori o fenomenima modernog života, ekonomiji i tehnologiji. U njoj možete saznati što su to krvavi dijamanti, kako se obraniti od kompjutorskih...

1686. - rođen Gabriel Fahrenheit, njemački fizičar. Godine 1714....

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr