preskoči na sadržaj

Bubanj

Autor: Robert Majetić

Bubanj je najstariji glazbeni instrument kod kojeg zvuk nastaje udaranjem batića po membrani od životinjske kože. Prvi je bubanj nesumnjivo bio ljudsko tijelo po kojemu se u ritmu udaralo dlanom. Iza toga su vjerojatno uslijedili štapovi, odnosno batići kojima se udaralo o zemlju, a zatim u šuplje drvene posude s membranom od kože.


Najraniji pronađeni bubnjevi izrađeni su od keramike i to otprilike prije 6000 godina. Ti bubnjevi imaju oblik pješčanog sata s uškama na kojima se – s obje strane – veže i napinje koža. Drugu vrstu predstavljaju bubnjevi s otvorenim krajem (tamburini) ili lončasti bubnjevi u obliku čaše, izrađeni od metala, drva ili keramike.

Čini se da su bubnjevi poznati svima i da su ih svi koristili. Pretkolumbova Amerika imala je bubnjeve od ilovače ili panjeva, prevučene životinjskom a ponekad i ljudskom kožom. O njih se udaralo rukama ili batićem. Veliki su bubnjevi korišteni tijekom obreda u Mezopotamiji gdje su bili poznati odavno. Vrlo veliki sumerski hramski bubanj prikazan je na reljefu iz Ura, izrađenom prije 4500 godina.

Bubnjevima su se služili i stari Grci i Rimljani, osobito prilikom obreda posvećenih bogu Dionisu. Rimljani su se bubnjevima služili također i pri marševima. U početku to je bilo šuplje deblo po kojem se udaralo drvenim štapom ili komadom kostiju. Bubanj se kroz cijelu svoju povijest na mnogim mjestima u svijetu koristio za davanje signala ratnicima i vojnicima, a njegova buka tjerala je strah u kosti neprijatelju. Govori se kako je glasoviti general iz 18. stoljeća, francuski maršal de Saxe, vjerovao da svoje vojničke uspjehe mora zahvaliti neprekidnom udaranju u bubnjeve.

U vrijeme mira njegova je namjena sasvim drugačija, pa su uz njegovu pratnju plesači mogli izvoditi svoje pjesme i plesove. Bubnjar koristi palice za bubnjeve, kako bi udarao po membrani doboša ili po činelama. Ti udarci stvaraju vibracije, a time i određeni ton. Palice za bubnjeve dolaze u različitim težinama i veličinama, te se prave od različitih vrsta drveta.

Neki tipovi bubnjeva koristili su se i za šamanske obrede, kao što je to slučaj u Sibiru gdje je postao neophodnim dijelom šamanove opreme. Bubanj se koristio i u signalne svrhe za slanje poruka na velike daljine, afrički tam-tam bubanj, a istu ulogu imao je i balkanski dobošar, koji je lupanjem po dobošu privlačio pozornost stanovnika i čitao novosti.

Tamburin, koji se sastoji od drvenog ili metalnog okvira  preko kojeg je samo s jedne strane prevučena koža i s kojeg su visjeli zvončići ili metalne pločice, također je vrlo star. I on je imao religioznu funkciju, prije nego što je prihvaćen za vojničke svrhe.

Stari Rimljani vjerojatno nisu koristili bubanj kao glazbeni instrument jer su ga poznavali samo kao instrument u kojeg su udarali barbari. U Europi se počeo širiti tek od 14. stoljeća i to vjerojatno putem Maura, odnosno stanovnika sjeverozapadne Afrike koji su bili većinom nomadski stočari.

Talambasi su se već rano koristili u crkvama a kasnije su se počeli koristiti i u vojne svrhe. U bitku su ih vozili na taljigama, a britanska ih je garda upotrebljavala obješene u parovima.

Bubnjevi se koriste stoljećima i njihova je upotreba različita. Tako se npr. u Laosu obrednim bubnjanjem zaziva blagotvorna kiša, nebeski blagoslov. S druge strane, afričkim se bubnjanjem priziva spuštanje nebeskih darova, u Laponiji bubanj služi za proricanje, a u Sudanu je simbol plodnosti.

| 5. 5. 2010. u 11:14 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Animacija Pravila za rad na siguran način pri strojnoj obradi

Industrijska strojarska škola iz Zagreba strukovna je škola i učenje je temeljeno na radu pa je kultura sigurnosti iznimno važna. Između ostalih aktivnosti vezanih za kulturu sigurnosti i zaštite zdravlja...

Nastavni materijali

Kako učiti?

Savjeti o tome kako učiti i literatura za daljnje čitanje.

Audio&video

Između redaka

Emisija o suvremenoj hrvatskoj i svjetskoj književnosti. Koliko su poezija i proza zastupljene na blogu? Čitaju li se i danas knjige koje su djeca čitala prije deset ili...

1817. - rođen Pierre Athanase Larousse, francuski matematičar i...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr