preskoči na sadržaj

Povijest akvarija

Riječ akvarij nastala je iz latinske riječi "aqua", što znači "voda", kojoj je dodana riječ "-rium", što znači "mjesto" ili "objekt", "zgrada". Kultura držanja riba seže u davnu prošlost, a započinje, najvjerojatnije, poslije velikih poplava dok se voda povlačila, a ribe ostajale zatočene u zaostalim jezercima. Ljudi su iskoristili zatečenu situaciju te ribe počeli koristiti za prehranu.


Vodeći se tom prirodnom pojavom, sami su počeli praviti umjetna jezerca kako bi na lakši način došli do, tada, isključivo ribe za prehranu. Povijest držanja riba u akvarijima seže do drevnih Sumerana. Oni su se bavili akvaristikom prije najmanje 4500 godina. Dokazi o držanju riba u umjetnim jezercima datiraju i iz vremena drevnog Egipta i Asirije. Vjeruje se čak da su se u Kini ljudi bavili ovim hobijem i prije 3000 godina te su bili prvi koji su s uspjehom razmnožavali ribe.

Stari Egipćani nisu ribe držali samo radi potreba u prehrani, nego i radi njihove svojstvene ljepote. Neke su čak smatrali svetim životinjama. Grci su prvi izradili formalnu znanstvenu klasifikaciju riba, a Aristotel (384. -322. pr.n.e.) je bio prvi koji je počeo znanstveno proučavati lokalne ribe te dokumentirati njihovu strukturu i karakteristike. To su, ujedno, i začeci buduće znanosti o ribama - ihtiologije.

U doba Rimljana su se za potrebe igara prikupljale mnoge vrste životinja pa tako i ribe. Rimski carevi su često govorili da im je važnije imati site ribe nego site robove. Ribe su posjedovali samo najbogatiji građani. Zapisi iz 950. godine prije naše ere govore o tome da su se ribe držale iz estetskih razloga. Ljudi su tada ribe držali u vanjskim jezercima, ali i u kućama u „pretečama akvarija“ tj. u vazama od kristala i porculana.

Akvarij kakvog otprilike danas poznajemo prvi se put pojavljuje u Japanu oko 1500. godine te u Kini nešto ranije. Kinezi su ih počeli uzgajati i križati još 960. godine za vrijeme dinastije Sung i to isključivo zbog njihove ljepote te radi držanja u ukrasnim jezercima.

Prve akvarijske ribice koje su proputovale svijet bile su zlatne ribice koje su došlo do Engleske pri kraju 17. stoljeća (vjeruje se kako je to bila 1691. godina), a zatim su putovale prema Portugalu u 18. stoljeću. Nakon toga su se počele širiti cijelom Europom. Godine 1850. ukrasne su ribe stigle i do Novoga svijeta, u New York, gdje su postale senzacija. Ubrzo je i tamo uslijedilo otvaranje javnih akvarija, kao što su Woods Hole Oceanographic Institute (1885.) i Scripps Institution of Oceanography (1903.), a 1888. godine u Marylandu je otvorena i prva trgovina ukrasnih riba.

Najvažnije otkriće za akvaristiku je otkriće iz 1774. godine kada je otkriveno da biljke daju kisik i da ribe umiru kada potroše kisik. Kemičara Priestley i njemački zoolog Johann Matthaeus Bechstein prvi su spoznali odnos temperature, kisika i filtracije. Na taj je način Bechstein položio kamen temeljac akvaristike i teraristike kakve danas poznajemo. Vodeći se njihovim spoznajama, prvi takav akvarij napravio je Robert Warrington koji je staklenu strukturu uokvirio željeznom armaturom, na dno stavio šljunak, posadio biljke koje su osiguravale kisik te naselio akvarij puževima koji su služili kao „komunalci“, a njihova jajašca kao izvor hrane za ribe, te tako stvorio krug života.

Riječ akvarij prvi je puta opisana kao: Umjetni rezervoar vode napunjen životinjama i rastućim biljem raspoređenim u omjerima i proporcijama u kojima jednako napreduju, uređenim tako da pružaju užitak gledanja.

| 2. 11. 2010. u 14:01 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Majčin dan

Donosimo rad Monike Gergi, učenice 2.b razreda Osnovne škole dr. Jure Turića. Povodom Međunarodnog Dana obitelji na satu Hrvatskog jezika nastala je Monikina pjesmica pod nazivom "Majčin dan"....

Nastavni materijali

Lektira 2. razred: Ružno pače - prezentacija

Ružno pače, lektira za 2. razred osnovne škole (prezentacija).

Audio&video

Vodič za moderna vremena

Emisija koja govori o fenomenima modernog života, ekonomiji i tehnologiji. U njoj možete saznati što su to krvavi dijamanti, kako se obraniti od kompjutorskih...

1686. - rođen Gabriel Fahrenheit, njemački fizičar. Godine 1714....

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr