preskoči na sadržaj

Medvjedi (prvi dio)

Unutar porodice medvjeda razlikujemo sedam vrsta koje se odlikuju izraženim osobitostima, a nastanjuju raznolika područja. Iako se razlikuju u veličini, svi imaju zdepasto, teško tijelo s kratkim, snažnim nogama i malim repom. Stopala su im široka i velika, s pet dugih – poput britve oštrih pandži koje, za razliku od mačaka, ne mogu uvući.


Medvjedi su nekoć bili široko rasprostranjeni na gotovo cijeloj sjevernoj polutki i dijelu Južne Amerike. Iako su najveći kopneni mesojedi, meso je zapravo rijetkost u njihovoj prehrani.

Cijelo tijelo pokriva im gusta dlaka različite boje i duljine. Oči i potpuno okrugle uši male su u usporedbi s dugom i širokom glavom. Nos im je vlažan i sjajan poput psećeg.

Medvjeđi hod nalikuje „geganju“ na sve četiri noge. Ponekad se uspravljaju na stražnje noge i s naporom prohodaju nekoliko koraka. Pri hodu se oslanjaju na tabane i pete, poput čovjeka. Manje vrste su osobito dobri penjači, a ponekad i spavaju na drveću. Svi medvjedi znaju plivati, ali najsnažniji plivač je sjeverni medvjed.

Iako medvjedi spadaju u mesojede, biljna hrana čini najveći dio njihove prehrane i po tome se razlikuju od svojih srodnika. Zato ih je prikladnije zvati svejedima jer se hrane i biljkama i životinjama.

Izuzetak je sjeverni medvjed. Naime, snježna, ledena prostranstva njegova doma nude malo biljnog materijala pa je poznat kao aktivni lovac, naročito tuljana. Ostale vrste medvjeda vrijeme uglavnom provode tražeći voće i bobice, pupoljke i gomolje, gljive, lješnjake i žireve. Sve to nadopunjuju kukcima, medom i ličinkama divljih pčela, kad takvu poslasticu uspiju pronaći.

Većina medvjeda je aktivna tijekom dana i to uglavnom u potrazi za hranom. Od svih osjetila najoštrije im je osjetilo mirisa. Medvjedi koji žive u hladnijim predjelima, s izuzetkom sjevernog medvjeda, u jesen se ubrzano hrane kako bi nakupili što više masnog tkiva prije zimskog mirovanja.

S dolaskom hladnijih dana i snijega, medvjed će potražiti skrovište i prekriti ga travom, lišćem i mahovinom. Brlog može biti spilja ili dobro natkrivena rupa između stijena, a ponekad ga i medvjed sam iskopa u korijenju drveća izraslog na strmim obroncima.

Tijekom zime medvjed zapada u dubok san pa danima ne napušta brlog. Prekida ga ponekad za toplijih dana kada izlazi zbog sunčanja, a vjerojatno i zbog uzimanja malih količina hrane.

U proljeće, nakon više mjeseci mirovanja, medvjed napušta brlog mršav i slab.

| 16. 11. 2011. u 13:28 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Kolonije Njemačkog Carstva

Donosimo vam rad Jure Stopića, učenika sedmog razreda Osnovne škole Sesvetska Sopnica. Jure je izradio PowerPoint prezentaciju   o njemačkim kolonijama: nazivima, godinama postojanja, zastavama i...

Nastavni materijali

Slovensko školstvo

Prezentacija koja je služila za predavanje pripravnice u projektu Erasmusu+ u Osnovnoj školi Sesvetska Sopnica.

1358. - u Zadru sklopljen glasoviti Zadarski mir između Mletačke...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr