preskoči na sadržaj

Medvjedi (drugi dio)

U vrijeme kasnog ljeta medvjed unese u organizam 20.000 kalorija dnevno. To su služi kao priprema za hibernaciju. Početkom zimskog perioda medvjed je zaštićen slojem sala debelim 15 do 25 cm. Vrstama medvjeda koji borave u umjerenim i arktičkim područjima sezona parenja počinje u proljeće. Mladunče medvjeda izuzetno je sićušno. Ženka obično donosi na svijet dvojke teške tek 200 do 700 grama.


Oni u brlogu borave s majkom, hrane se bogatim mlijekom i brzo rastu. U proljeće su stari nekoliko mjeseci i nesigurno teturajući po prvi put napuštaju brlog u pratnji majke. Medvjedići će s majkom ostati prve dvije do tri godine života.

Zamrznuta arktička prostranstva koja okružuju Sjeverni pol, a prostiru se do Rusije, Norveške, Grenlanda, Kanade i SAD-a, negostoljubiva su domovina sjevernog medvjeda. Među najvećima je od svih vrsta medvjeda – neki tvrde i najveći.

Prijevod latinskog naziva vrste je „morski medvjed“. I zaista, najčešće ih nalazimo na mjestima gdje ledeno more dodiruje obalu. Izvrsni su plivači i ronioci pa tako morem – koje je njihov drugi dom – jure brzinom od 20 km na sat, a pod površinom se zadržavaju i do dvije minute. Od hladne vode štiti ih debeli sloj nakupljenog sala i vodootporno krzno.

Gusta dlaka im je blijedožućkasta, kako bi se stopila sa snježnim okolišem, a sastoji se od gustog sloja donje dlake i duge vanjske koja izvrsno štiti od hladnoće. Dlakom su im prekriveni čak i tabani, što omogućuje siguran hod po skliskom ledu. Najčešća hrana su im tuljani koje uglavnom slijede preko ledenih santi i koje strpljivo čekaju kraj rupa na koje tuljani dolaze udahnuti zrak.

Smeđi medvjed je još uvijek najrasprostranjenija vrsta medvjeda. Najbrojniji je u Sjevernoj Americi i Kanadi, sjevernoj Europi i Rusiji, a izolirane populacije nastanjuju Meksiko, Španjolsku, Tursku, istočnu Europu, Iran, Himalaje i dalje na istok sve do Japana. Danas u Africi više nema medvjeda.

Projekt istraživanja smeđeg medvjeda u Hrvatskoj započeo je 1981. godine na Zavodu za biologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. U sklopu projekta  "Velike zvijeri Hrvatske od pleistocena do danas" vode se raznolika istraživanja. Medvjedi se hvataju zato posebno prilagođenim zamkama, omamljuju, obilježavaju ušnim markicama te ogrlicama s radio - odašiljačima. Na taj se  način prati njihovo kretanje, stanište, način života, prehrana, razmnožavanje te trendovi populacije. Najnovije metode omogućuju znanstvenicima upotrebu satelita te GPS i GSM komunikacije.

Smeđi medvjed je noćni lovac i danju drijema u tzv. dnevnom ležaju. Međutim, bilo bi pogrešno zaključiti da je riječ o lijenoj životinji, jer medvjed koji dnevno može prevaliti i do 10 km, u prosjeku svakoga dana prohoda do 2 km.  Iako izgleda tromo, medvjed je vrlo brz i može doseći brzinu od 55 km na sat. Također se ne boji vode i dobro pliva, a odlično se i penje na stabla.

Američki crni medvjed je najmanji sjevernoamerički medvjed, ali i najrašireniji i najbrojniji. Obitava uglavnom u šumskim predjelima gdje se penje na drveće, što mu omogućuje i manja tjelesna težina. Iako ga nazivamo crnim medvjedom, boja dlake mu se mijenja od gotovo bijele i srebrne do boje cimeta ili tamnosmeđe i plavocrne do zagasito crne. Izraziti su svejedi, a pljačkajući izletnička mjesta i prevrćući kante za otpatke u potrazi za hranom postali su zaštitni znak američkih nacionalnih parkova.

Azijski crni medvjed je nešto manji od američkog i on nastanjuje planine i šume od Irana, duž Azije do Koreje i Japana. Latinski naziv „selenarctos“ znači „mjesečev medvjed“, a dolazi od bijele mrlje u obliku polumjeseca na njegovim prsima.

Dlaka mu je uglavnom crna i sjajna, a samo ponekad smeđa ili crvenosmeđa. Dobro se penje, a često se hrani i na drveću.

Malajski medvjed najmanji je od svih vrsta medvjeda, a obitava u južnoj Kini, Burmi i širom jugoistočne Azije, te u Maleziji, Indoneziji i na Borneu. Aktivan je noću, a kratku, sjajnu i crnu dlaku na prsima krasi žutonarančasta mrlja u obliku polumjeseca.

Danju uglavnom spava i odmara se na platformi od granja, najmanje dva metra iznad zemlje. Iako je svejed, njegova omiljena hrana je med pa ga lokalno stanovništvo naziva „medenim medvjedom“.

| 15. 12. 2011. u 12:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Europske države na slijepoj karti

Donosimo rad učenice Lucije Beljo, učenice 7.b razreda Osnovne škole Sesvetska Sopnica. Lucija je uz pomoć nastavnika Marijana Biruša izradila igru pogađanja geografskog smještaja europskih država na...

Nastavni materijali

Webinar povodom obilježavanja Dana sigurnijeg interneta

Industrijska strojarska škola iz Zagreba sudjelovala je u utorak, 6. veljače 2018. godine, u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta. Učenici ISŠ-a imali su ponuđene brojne aktivnosti, a posebno smo ponosni...

Audio&video

Zašto tako

Emisija koja se bavi odgojem i problemima djece i mladih u odrastanju. Ovisnosti o drogama i alkoholu, poremećaji prehrane, modni zahtjevi, izlasci, odnosi među...

1790. - umro Josip II., rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr