preskoči na sadržaj

Medvjedi (drugi dio)

U vrijeme kasnog ljeta medvjed unese u organizam 20.000 kalorija dnevno. To su služi kao priprema za hibernaciju. Početkom zimskog perioda medvjed je zaštićen slojem sala debelim 15 do 25 cm. Vrstama medvjeda koji borave u umjerenim i arktičkim područjima sezona parenja počinje u proljeće. Mladunče medvjeda izuzetno je sićušno. Ženka obično donosi na svijet dvojke teške tek 200 do 700 grama.


Oni u brlogu borave s majkom, hrane se bogatim mlijekom i brzo rastu. U proljeće su stari nekoliko mjeseci i nesigurno teturajući po prvi put napuštaju brlog u pratnji majke. Medvjedići će s majkom ostati prve dvije do tri godine života.

Zamrznuta arktička prostranstva koja okružuju Sjeverni pol, a prostiru se do Rusije, Norveške, Grenlanda, Kanade i SAD-a, negostoljubiva su domovina sjevernog medvjeda. Među najvećima je od svih vrsta medvjeda – neki tvrde i najveći.

Prijevod latinskog naziva vrste je „morski medvjed“. I zaista, najčešće ih nalazimo na mjestima gdje ledeno more dodiruje obalu. Izvrsni su plivači i ronioci pa tako morem – koje je njihov drugi dom – jure brzinom od 20 km na sat, a pod površinom se zadržavaju i do dvije minute. Od hladne vode štiti ih debeli sloj nakupljenog sala i vodootporno krzno.

Gusta dlaka im je blijedožućkasta, kako bi se stopila sa snježnim okolišem, a sastoji se od gustog sloja donje dlake i duge vanjske koja izvrsno štiti od hladnoće. Dlakom su im prekriveni čak i tabani, što omogućuje siguran hod po skliskom ledu. Najčešća hrana su im tuljani koje uglavnom slijede preko ledenih santi i koje strpljivo čekaju kraj rupa na koje tuljani dolaze udahnuti zrak.

Smeđi medvjed je još uvijek najrasprostranjenija vrsta medvjeda. Najbrojniji je u Sjevernoj Americi i Kanadi, sjevernoj Europi i Rusiji, a izolirane populacije nastanjuju Meksiko, Španjolsku, Tursku, istočnu Europu, Iran, Himalaje i dalje na istok sve do Japana. Danas u Africi više nema medvjeda.

Projekt istraživanja smeđeg medvjeda u Hrvatskoj započeo je 1981. godine na Zavodu za biologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. U sklopu projekta  "Velike zvijeri Hrvatske od pleistocena do danas" vode se raznolika istraživanja. Medvjedi se hvataju zato posebno prilagođenim zamkama, omamljuju, obilježavaju ušnim markicama te ogrlicama s radio - odašiljačima. Na taj se  način prati njihovo kretanje, stanište, način života, prehrana, razmnožavanje te trendovi populacije. Najnovije metode omogućuju znanstvenicima upotrebu satelita te GPS i GSM komunikacije.

Smeđi medvjed je noćni lovac i danju drijema u tzv. dnevnom ležaju. Međutim, bilo bi pogrešno zaključiti da je riječ o lijenoj životinji, jer medvjed koji dnevno može prevaliti i do 10 km, u prosjeku svakoga dana prohoda do 2 km.  Iako izgleda tromo, medvjed je vrlo brz i može doseći brzinu od 55 km na sat. Također se ne boji vode i dobro pliva, a odlično se i penje na stabla.

Američki crni medvjed je najmanji sjevernoamerički medvjed, ali i najrašireniji i najbrojniji. Obitava uglavnom u šumskim predjelima gdje se penje na drveće, što mu omogućuje i manja tjelesna težina. Iako ga nazivamo crnim medvjedom, boja dlake mu se mijenja od gotovo bijele i srebrne do boje cimeta ili tamnosmeđe i plavocrne do zagasito crne. Izraziti su svejedi, a pljačkajući izletnička mjesta i prevrćući kante za otpatke u potrazi za hranom postali su zaštitni znak američkih nacionalnih parkova.

Azijski crni medvjed je nešto manji od američkog i on nastanjuje planine i šume od Irana, duž Azije do Koreje i Japana. Latinski naziv „selenarctos“ znači „mjesečev medvjed“, a dolazi od bijele mrlje u obliku polumjeseca na njegovim prsima.

Dlaka mu je uglavnom crna i sjajna, a samo ponekad smeđa ili crvenosmeđa. Dobro se penje, a često se hrani i na drveću.

Malajski medvjed najmanji je od svih vrsta medvjeda, a obitava u južnoj Kini, Burmi i širom jugoistočne Azije, te u Maleziji, Indoneziji i na Borneu. Aktivan je noću, a kratku, sjajnu i crnu dlaku na prsima krasi žutonarančasta mrlja u obliku polumjeseca.

Danju uglavnom spava i odmara se na platformi od granja, najmanje dva metra iznad zemlje. Iako je svejed, njegova omiljena hrana je med pa ga lokalno stanovništvo naziva „medenim medvjedom“.

| 15. 12. 2011. u 12:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Animacija Pravila za rad na siguran način pri strojnoj obradi

Industrijska strojarska škola iz Zagreba strukovna je škola i učenje je temeljeno na radu pa je kultura sigurnosti iznimno važna. Između ostalih aktivnosti vezanih za kulturu sigurnosti i zaštite zdravlja...

Nastavni materijali

Kako učiti?

Savjeti o tome kako učiti i literatura za daljnje čitanje.

Audio&video

Glazbena kutijica

Jeste li se ikada zapitali koliko se priča skriva u glazbi i njenim skladateljima? U serijalu pod nazivom Glazbena kutijica otkrivamo zanimljive i poučne priče o poznatim...

1840. - rođen Auguste Rodin, francuski kipar, jedan od najvećih...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr