preskoči na sadržaj

Mostovi

Mostovi su građevine napravljene radi prelaženja prirodnih i umjetnih prepreka, a svrha im je omogućiti prolaz ljudima i vozilima. Prvi mostovi su vjerojatno bila stabla koja su pala preko rijeke ili potoka i tako ljudima omogućila prijelaz.


Mostovi se mogu podijeliti na tipove prema vrsti puta koji preko njega prolazi – željeznička pruga, cesta ili pješačka staza. Nepokretni se mostovi dijele u tri osnovne vrste: gredni, lučni i viseći. Neki nastaju kombiniranjem tih osnovnih oblika, a neki su prilagodbe osnovnih tipova.

Najjednostavniji su mostovi obično oni horizontalne konstrukcije koje poput grede premošćuju rijeku ili cestu. Takvi se mostovi zovu gredni mostovi. Kod njih oba kraja vodoravne grede počivaju na ležajima koji nose težinu i mosta i prometa kojim je opterećen.

Glavna poteškoća kod grednoga mosta nastaje zato to se greda savija pod vlastitom težinom, pri čemu na njezinoj gornjoj površini dolazi do tlačnih, a na donjoj do vlačnih napona. Zbog toga donekle vrijedi pravilo da grede veće visine imaju i veću nosivost.

Lučni mostovi imaju luk koji, preko niza uspravnih stupova, drži cestu te se proteže od jednog do drugog kraja obale. Takvi su mostovi najsnažniji upravo zbog luka koji predstavlja jednu iznimno čvrstu konstrukciju.

Danas su svi najdulji mostovi na svijetu viseći. Kod tih mostova težinu nose golemi čelični kablovi usidreni u obalu i prebačeni preko visokih stupova. Ti kablovi nose konstrukciju koja s njih visi ovješena o vješaljke.

Mostove gdjekad treba postaviti i na mjesta preko plovnih putova, mada smetaju prolazu brodova. Ako izgradnja tunela nije izvediva, preostaje još samo mogućnost da mostovi budu izgrađeni tako da svojim pomicanjem oslobađaju put brodovima. Postoji nekoliko vrsta mostova koji se mogu pomaknuti ili otvoriti. Tako postoje okretni mostovi koji se mogu okretati oko središnjeg nosivog stupa pa se takvi mostovi mogu zakrenuti vodoravno i propustiti brodove.

Rasklopni mostovi imaju jedan ili dva kraja koja se zakrenu u okomitom smjeru. Najpoznatiji takav most je londonski Tower Bridge preko rijeke Temze čija se dva kraka dižu hidraulički.

Kod podiznog mosta vodoravna je greda oslonjena na dva tornja koji joj nose krajeve. Kad brod treba proći, čitava se greda dvostrano podiže uz tornjeve, ostajući za to vrijeme horizontalna.  

Pontonski most je savitljiva konstrukcija položena na niz čamaca ili pontona. Pontonski mostovi  su najčešće privremeni mostovi, ali ne nužno.

Izgradnja mostova pred konstruktore često postavlja prilično izazovne zadatke. Osim što se moraju pobrinuti da most ima dovoljno sigurne temelje i dovoljno jake konstrukcijske elemente, konstruktori moraju razmotriti i djelovanje vjetra na most.

Najduži most na svijetu je spektakularni most Qingdao Haiwan u istoimenom gradu u pokrajini Shandong na istoku Kine. Taj je most dugačak 42 kilometra, odnosno pet kilometara više od dosadašnjeg rekordera - mosta na jezeru Pontchartrain Causeway u američkoj državi Louisiani.

Izgrađen je u svega četiri godine, a stajao je nevjerojatnih 60 milijardi eura. Prometuje se na 6 traka, a pretpostavlja se da će njime dnevno prelaziti oko 30 tisuća automobila.
 

| 13. 4. 2012. u 11:13 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Animacija Pravila za rad na siguran način pri strojnoj obradi

Industrijska strojarska škola iz Zagreba strukovna je škola i učenje je temeljeno na radu pa je kultura sigurnosti iznimno važna. Između ostalih aktivnosti vezanih za kulturu sigurnosti i zaštite zdravlja...

Nastavni materijali

Kako učiti?

Savjeti o tome kako učiti i literatura za daljnje čitanje.

Audio&video

Između redaka

Emisija o suvremenoj hrvatskoj i svjetskoj književnosti. Koliko su poezija i proza zastupljene na blogu? Čitaju li se i danas knjige koje su djeca čitala prije deset ili...

1817. - rođen Pierre Athanase Larousse, francuski matematičar i...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr