preskoči na sadržaj

Uragani i tornada

Uragani su najveće oluje na Zemlji, a tornada najrazornije. Oni proizvode ogromnu razaračku energiju i svojim razornim zračnim vrtlogom jednostavno metu sve na svom putu, rušeći građevine i ugrožavajući ljudske živote. Za oluje se kaže da su „tvornice vremena“ jer mogu proizvesti niz vremenskih pojava: pljuskovitu oborinu, jak i buran vjetar, nagle promjene temperature uz tlo, grmljavinu, munje.


Za nekoliko minuta mirno i sparno ljetno poslijepodne može se na lokalnoj meteorološkoj sceni olujom preobraziti u vjetrovito i prohladno.

Glavnu ulogu pri stvaranju oluja ima vlažan i topao nestabilan zrak. Takav zrak diže se dok god je lakši od okoline, što se dešava u nekoliko situacija, kao npr. kada se tlo jako zagrijava.

Uragan je naziv za tropsku ciklonu u SAD-u. Znanstvenici često uragane opisuju poput živih bića – faze njihova postojanja nazivaju se razdobljem inkubacije, rođenja, sazrijevanja, starenja i smrti. Život mu je ponekad dug i 30 dana a katkad svega nekoliko sati. Tijekom postojanja uragan može prevaliti i više tisuća kilometara.

Najčešća mjesta na kojima nastaju uragani su sjeverni Atlantik i istočni Pacifik (za područje Sjeverne Amerike) ali ima jednako jake rođake – tajfun u zapadnom Pacifiku na jugoistoku Azije te ciklon u Indijskom oceanu. Zajedničko im je obilježje da su to najjače oluje na Zemlji.

Uragan ima spiralni oblik i prepoznatljiv je po vedrini u središtu okruženoj visokim zidovima debelih oblaka. Za razvoj mu je potrebno toplo tropsko more s temperaturom iznad 26 ºC. Kako se uragan približava obali, podiže se razina mora desno od smjera gibanja, te dolazi do poplava obale i okolnih nižih područja.

Uragane najavljuju tamni oblaci i pojačana aktivnost vjetrova. Kada se uragan približi kopnu, može donijeti tropske kiše, jake vjetrove i olujne valove. Na otvorenom moru može trajati i do dva tjedna.

Sami uragani dijele se u pet kategorija. Od najslabije prve do najjače pete. Uragani prve kategorije imaju 10-minutni prosjek vjetra od 119 do 152 km/h, druge od 154 do 176 km/h, treće od 178 do 209 km/h, četvrte od 211 do 250 km/h, a pete iznad 250 km/h.

Tornado je silovit rotirajući stupac zraka, obično malog radijusa, koji se proteže iz turbulentnog oblaka prema tlu. I neke manje oluje mogu imati obilježja tornada, kao npr. pijavica i vihor. Pijavica je oblak oblika lijevka i zapravo je začetak tornada koji ne dopire do tla. Vihor je mali rotirajući stupac zraka koji djeluje lokalno i uzrokuje manju štetu, podiže lišće, papire i lakše predmete te ih raznosi uokolo.

Tijekom svog života tornado prolazi kroz pet osnovnih faza. Faza nastanka tornada je lijevak – rotirajući stupac zraka unutar oblaka koji se proteže prema tlu na kojem se kovitlaju prašina i manji predmeti. Kada dosegne tlo, po definiciji nastaje tornado. U trećoj, zreloj fazi, lijevak dostiže najveću širinu. Tornado je gotovo vertikalan i većinu vremena dodiruje tlo poskakujući na svom razornom putu, uništavajući sve na što naiđe.

U četvrtoj fazi počinje skupljanje tornada, on se sužava i naginje, a šteta koju nanosi u ovoj fazi je manja. Konačno, sve se više steže u tzv. konopac i na kraju nestaje. Unutar tornada vjetar ponekad ubrzava i do 320 km/h. Kad kažemo „prosječna brzina gibanja tornada“ ne mislimo na brzinu vjetra koji u tornadu puše, već na brzinu kojom se lijevak tornada pomiče preko tla.

Područja na kojima se tornado može razviti uglavnom je cijela Sjeverna Amerika, a za razvoj je pogodna čitava godina. Najveći broj ipak se javlja u svibnju, lipnju i srpnju. Unatoč velikom napretku meteorologije, pojava tornada još uvijek se ne može sa sigurnošću prognozirati.

Kad govorimo o olujnim vjetrovima, nikako ne smijemo izostaviti buru, vjetar koji u obalnom području Hrvatske na mahove puše i do 300 km/h. Bura nastaje spuštanjem težeg hladnog zraka niz planinu, što je drugačije od načina na koji nastaju tornada. Razlikujemo dva podtipa bure – ciklonalnu i anticiklonalnu.

Ciklonalna donosi oblačno vrijeme i oborine (poznata kao škura bura), a nastaje kad se nad Sredozemljem nalazi ciklona. Anticiklonalnu buru karakterizira vedro vrijeme i nastaje kad anticiklona dominira nad istočnom Europom. Bura, za razliku od tornada, puše na mahove. Osim podvelebitskog primorja, bura je jaka i na području ispod Mosora i Biokova. Nagla pojava jedna je od najopasnijih osobina bure. Zimi bura puše češće, snažnije i duže, a ljeti slabije i kraće.

 

| 18. 1. 2013. u 14:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Animacija Pravila za rad na siguran način pri strojnoj obradi

Industrijska strojarska škola iz Zagreba strukovna je škola i učenje je temeljeno na radu pa je kultura sigurnosti iznimno važna. Između ostalih aktivnosti vezanih za kulturu sigurnosti i zaštite zdravlja...

Nastavni materijali

Kako učiti?

Savjeti o tome kako učiti i literatura za daljnje čitanje.

Audio&video

Između redaka

Emisija o suvremenoj hrvatskoj i svjetskoj književnosti. Koliko su poezija i proza zastupljene na blogu? Čitaju li se i danas knjige koje su djeca čitala prije deset ili...

1817. - rođen Pierre Athanase Larousse, francuski matematičar i...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr