preskoči na sadržaj

Dinosauri

Posljednji dinosauri nestali su s lica Zemlje prije 65 milijuna godina, nakon što su planetom dominirali 160 milijuna godina. Otkuda su potekli ovi golemi gmazovi? Kako su uistinu izgledali i zašto su izumrli?


Znanstvena spoznaja o dinosaurima proizlazi pretežito iz izučavanja okamina – okamenjenih ostataka biljaka ili životinja sačuvanih u stijeni. Paleontolozi (znanstvenici koji izučavaju izumrle životinje i biljke po njihovim iskopanim ostacima) su napravili detaljan prikaz podrijetla dinosaura, građe njihova tijela, načina života, raznolikosti vrsta, prebivališta, razmnožavanja i rasprostranjenosti diljem pretpovijesnog svijeta.

Ispitivanjem sićušnih nedostataka na okamenjenim kostima dinosaura stručnjaci donose određene pretpostavke o mišićima ovih životinja. Neke kosti otkrivaju bolesti od kojih su mogli obolijevati dinosauri. Pomno promatranje lubanje 200 milijuna godina starog dinosaura stručnjaku može dati predodžbu o veličini mozga ove životinje i načinu ishrane. Okamenjena jaja su sve čime raspolažemo u otkrivanju naravi života mladog dinosaura. Na neka pitanja stručnjaci ne mogu sa sigurnošću odgovoriti – primjerice, jesu li dinosauri imali dlaku ili ne, te kakve je boje bila njihova koža.

Doba dinosaura

Od svog početka prije 4,5 milijarde godina, geološka povijest Zemlje podijeljena je na ere. Doba dinosaura obuhvaća veći dio mezozoika, odnosno srednje ere. Ova se era dijeli na tri razdoblja – trijas (2560208 milijuna godina), juru (prije 208-146 milijuna godina) i kredu (prije 146-65 milijuna godina).

Gmazovi su na Zemlji postojali i prije pojave dinosaura. Tijekom ranog trijasa pojavile su se brojne nove vrste, poput gmazova cynodonta („zubatih“), čiji su plijen bila krda sporih biljojeda. U većine ranih gmazova noge su bile položene postrance prema van, pod određenim kutem u odnosu na strane njihova tijela, slično današnjim gušterima.

Naposljetku su rane gmazove zamijenili archosauri („vladajući gmazovi“). Jedna je skupina imala drugačiji oblik tijela i držala je noge uvučene ispod trupa. Ovo se čini početkom uspješne tjelesne građe kakva će se pojaviti kod njihovih potomaka, dinosaura („strašnih guštera“). Krajem trijasa svijetom su lutali prvi pravi dinosauri. Međutim, vrhunac svog postojanja dinosauri doživljavaju tijekom perioda krede, kada su njihova brojnost i raznolikost bile najveće. Do danas je zabilježeno više od tisuću vrsta dinosaura. Mogu se podijeliti u dvije odvojene skupine: biljojede i mesojede.

Sauropodi

Dinosauri su bili različitih veličina, od najmanjeg mesojeda, Compsognathusa, ne većeg od pjetlića, do golemih sauropoda („gušterovih stopala“). Bili su to ogromni biljojedi, krupna tijela, sitne glave i duga vrata nalik žirafinom, koji im je koristio za dosezanje najslasnijeg lišća visokog drveća. Prednji su im zubi bili klinastog oblika, a služili su za grabljanje lišća s grana, dok su im stražnji zubi bili tupi i namijenjeni mljevenju lišća u kašastu masu.

Diplodocus („dvostruka greda“) bio je 26 metara dug i težio je 11 tona. Brachiosaurus („gušter s rukama“) bio je čak 28 metara dug, 13 metara visok, a težio je 100 tona, što odgovara težini 16 afričkih slonova. Brachiosaurus se prehranjivao isključivo biljem: za preživljavanje je morao pojesti gotovo tonu lišća dnevno. Neki fosili sauropoda pronađeni su s krupnim kamenjem unutar kostura, na mjestu gdje im se nalazio želudac. Očito su gutali kamenje kako bi olakšali mljevenje grana i lišća tijekom probavljanja.

Samoobrana

Mnogi dinosauri biljojedi kretali su se u skupinama u potrazi za hranom. Često su lutali u velikim krdima kako bi se lakše obranili od mesojeda. Triceratops se, primjerice, morao često udruživati kako bi zaštitio svoju mladunčad. U slučaju napada odrasli bi okružili svoje mladunce jednako kao što danas svoje mladunce zaštićuju slonovi.

Mnogi od ovih „miroljubivih“ dinosaura bili su teško naoružani. Triceratops je jurišao poput nosoroga i probadao neprijatelja s dva velika i oštra nadočna roga. Pinacosaurus je omamljivao svoje napadače udarajući ih koštanom izraslinom na kraju repa. Ostali biljojedi, poput Stegosaurusa, bili su zaštićeni velikim, koštanim pločama na leđima i šiljcima na repu nalik bodežima.

Tyrannosaurus

Dinosauri mesojedi imali su savijene, poput pile nareckane zube za trganje mesa s plijena, te duge i oštre pandže za pridržavanje žrtve kada otrgnu komad mesa. Tyrannosaurus („gmaz silnik“) dužine gotovo 12 metara, bio je najteži dinosaur mesojed: težio je više od osam tona. Njegovi savijeni zubi bili su dugi čak 16 centimetara – što gotovo odgovara duljini ljudskog dlana.

Većina mesojeda, uključujući Tyrannosaurusa, kretala se na dvjema stražnjim nogama, što znači da su mogli vrlo brzo trčati, da bi uhvatili plijen. Imali su i dvije vrlo kratke prednje noge, prilično visoko položene na tijelu. Te su noge završavale tvorevinom nalik na dvije male „šake“, s dva prsta slična pandžama. Znanstvenici ne mogu sa sigurnošću reći za što je Tyrannosaurus upotrebljavao svoje prednje noge, ali drže da je njima pridržavao plijen. Neki stručnjaci pak smatraju da je Tyrannosaurus upotrebljavao te male ali snažne oslonce kako bi se podigao na stražnje noge nakon odmora ili spavanja na tlu.

Velociraptor, opaki ubojica čije ime znači „brzi grabežljivac“, napadao je manje sisavce ili dinosaure jednom od svojih dugih stražnjih nogu stojeći na drugoj i održavajući ravnotežu pomoću repa. Svako stopalo imalo je pandžu srpastog oblika kojom je mogao rasporiti žrtvu.

Usprkos zavidnoj veličini mnogi su se dinosauri mogli vrlo brzo kretati. Dugonogi dinosauri mogli su doseći brzinu i do 50 km na sat. Teži, poput 35 tona teškog Apatosaurusa, kretali su se brzinom slona, dok je tromi 100 tona teški Brachiosaurus jedva uspijevao savladati sporiji hod – brzinom od 4 km na sat.

Sauropodi su u kretanju u velikoj mjeri bili ovisni o dobrim stopalima. Skokoviti korak, poput ljudskog, koji koristi pokret „peta-prsti“, značio bi prevelik utrošak energije, a ogromni dinosaur ne bi stigao baš daleko. Sauropodi su se prije vukli, nego što su hodali. Njihova su stopala morala punom dužinom prianjati uz tlo, kako bi podupirala i nosila teško tijelo. Između nožnih prstiju i „pete“ postojala je poveća masa čvrstog tkiva, nalik stopalu današnjeg slona.

Dobri roditelji

Davno je prihvaćeno da su dinosauri savijali gnijezda i polagali jaja. Međutim, način podizanja mladunčadi bio je nepoznanica sve do 1978. godine kada je u državi Montani, u Sjedinjenim Američkim Državama, pronađeno gnijezdo s mladim dinosaurima i ljuskama jaja. Neki su mladunci bili dugački gotovo metar, pa ipak jaja nisu bila dulja od 20 centimetara. Mladi su dinosauri bili preveliki za tek izvaljene iz jajeta, stoga mora biti da su duže vrijeme po rođenju ostajali u svojim gnijezdima.

Ovaj je dokaz poslužio stručnjacima u donošenju zaključka da su se dinosauri brinuli za svoju mladunčad sve dok nije postala dovoljno velika da se brine sama o sebi. Mnogi od mladunaca pronađenih u Montani imali su istrošene zube, što govori da su ih njihovi roditelji hranili u gnijezdu, kao što to danas čine ptice sa svojim mladima. Neki su stručnjaci dvojili jesu li ovi divovski roditelji mogli hraniti svoje mlade, a da ih pritom ne zgnječe. Međutim aligator, jedan od najvećih gmazova današnjice, njeguje svoju sićušnu mladunčad s najvećom pozornošću i brigom.

Pojavljuju se i novi dokazi koji idu u prilog tvrdnji da su neke od većih vrsta dinosaura rađale žive mladunce, kao što je to slučaj kod sisavaca. Obzirom da su mnogi dinosauri bili u neprestanom kretanju, tragajući za hranom i izbjegavajući neprijatelje, znanstvenici danas vjeruju da oni ne bi imali vremena polagati jaja i čekati tjednima ili mjesecima da se iz njih izvale mladi, te da narastu dovoljno veliki da bi se sami brinuli o sebi. K tome, najkrupnije dinosaurovo jaje ikad nađeno dugačko je svega 30 centimetara. Mlado koje se iz njega izvalilo moglo je biti tek neznatno veće i moralo je vrlo brzo rasti da bi dostiglo svoju punu veličinu. Stoga su neki znanstvenici iznijeli teoriju da su se najveći dinosauri rađali živi – i veliki!

Prve okamine

Okamenjene dinosaurove kosti ljudi nalaze već stotinama godina, iako nisu oduvijek znali što one predstavljaju – neki su čak smatrali da je riječ o kostima ljudi divova! Tek dvadesetih godina 19. stoljeća ljudi su počeli uviđati da je riječ o ostacima divovskih, izumrlih gmazova.

Godine 1822. Gideon Mantell otkrio je nekoliko velikih zuba u jednom kamenolomu u Sussexu, u južnoj Engleskoj. Uočio je njihovu sličnost sa zubima južnoameričkog guštera, leguana. Iz toga je zaključio da fosilni zubi potječu od nekog gmaza, te je tako izmislio ime Iguanodon, što je značilo „leguanov zub“.

Okamine dinosaura pronađene su gotovo u svim dijelovima svijeta i na svim kontinentima, uključujući i Antarktik. Najčešće okamine su kosti i zubi – najtvrđi dijelovi životinje. Oni odolijevaju procesima raspadanja kakvima su podložni mekši dijelovi životinjskog trupla, kao što su koža i utroba.

Druga okamina po učestalosti nalaženja je otisak stopala. U brojnim slučajevima otisci stopala nalaženi su na utrtim putevima koje su dinosauri ostavili gazeći po mekom tlu. Otisci stopala daju korisne informacije o rasprostranjenosti dinosaura te o tome koje su vrste postajale čijim plijenom. Okamenjeni otisci stopala nazivaju se okamenjenim tragovima jer zapravo ne pripadaju životinji.

Koproliti (okamenjene izmetine dinosaura) mogu se rasjeći i analizirati, zajedno sa sadržajem crijeva i kamenjem iz želuca, kako bi se otkrile pojedinosti o prehrani. Pronađeni su i otisci kože dinosaura, što mnogo govori o koštanom oklopu nekih dinosaura.

Nitko sa sigurnošću ne zna koje su boje bili dinosauri jer se koža prebrzo raspada da bi se okamenila. Neki su znanstvenici iznijeli teoriju da su dinosauri lovci bili maskirani kako bi se stopili s okružjem i bili u stanju prišuljati se plijenu. Ostali dinosauri, primjerice biljojedi, čija je tjelesna veličina jamčila sigurnost od grabežljivaca, mogli su biti jarkih boja kako bi privukli pozornost jedinki suprotnog spola.

Krajem razdoblja krede, prije nekih 65 milijuna godina, dinosauri su izumrli. Paleontolozi ne mogu dati potpuno zadovoljavajuće objašnjenje za njihovo izumiranje, međutim postoji nekoliko teorija. Jedna od njih pretpostavlja da je u blizini Zemlje eksplodirala zvijezda te da je prekrila našu planetu smrtonosnim zračenjem.

Iznenadna smrt

Postojanje golemog podzemnog kratera na poluotoku Yucatan, u Meksiku, ide u prilog teoriji da se sa Zemljom sudario divovski meteor, uzrokujući snažnu eksploziju koja je pak prouzročila formiranje debelog sloja prašine u atmosferi. To je tijekom više mjeseci zakrilo Sunce i prouzročilo promjene među živim bićima na Zemlji.

Ostali znanstvenici vjeruju da su dinosaurusi izumrli zbog postupnih klimatskih promjena. Zime su postale hladnije, a ljeta toplija, što je pogodovalo opstanku manjih kopnenih sisavaca, sposobnih za prezimljavanje. Istinu vjerojatno nećemo nikada pouzdano znati.

Jeste li znali?

  • riječ „dinosaur“ koja na grčkom znači „strašni gušter“, prvi je upotrijebio dr. Richard Owen 1841. godine
  • najteži poznati dinosaur je Ultrasaurus, čiji su ostaci prvi puta otkriveni 1979. godine. Prema proračunima, njegova je težina morala iznositi nevjerojatnih 130 tona
  • najveće ikada pronađeno dinosaurovo jaje otkriveno je u Francuskoj. Bilo je veličine ragbijaške lopte, a položio ga je sauropod, golemi Hypselosaurus.
  • Stegosaurus je imao najmanji mozak, u usporedbi s tjelesnom veličinom, od svih izumrlih i postojećih životinja. Težio je gotovo dvije tone i bio šest metara dugačak, dok je njegov mozak bio tek veličine oraha.

 

Tekst je izvorno objavljen u 1. broju časopisa Drvo znanja i nije ga dopušteno prenositi.
 

| 4. 6. 2013. u 13:13 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Europske države na slijepoj karti

Donosimo rad učenice Lucije Beljo, učenice 7.b razreda Osnovne škole Sesvetska Sopnica. Lucija je uz pomoć nastavnika Marijana Biruša izradila igru pogađanja geografskog smještaja europskih država na...

Nastavni materijali

Webinar povodom obilježavanja Dana sigurnijeg interneta

Industrijska strojarska škola iz Zagreba sudjelovala je u utorak, 6. veljače 2018. godine, u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta. Učenici ISŠ-a imali su ponuđene brojne aktivnosti, a posebno smo ponosni...

Audio&video

Zašto tako

Emisija koja se bavi odgojem i problemima djece i mladih u odrastanju. Ovisnosti o drogama i alkoholu, poremećaji prehrane, modni zahtjevi, izlasci, odnosi među...

1790. - umro Josip II., rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr