preskoči na sadržaj

Tjelovježba

Tjelovježba je bitna za održavanje tjelesnog i duševnog zdravlja. Vježbati se može na mnogo načina: od laganog trčanja do žestokog postizanja kondicije. No, bez obzira na vrstu, tjelovježba mora biti redovita.


Djeca većinom dovoljno vježbaju zato što u školi sudjeluju u mnogim sportovima i aktivnostima, a i kad se igraju mnogo trče i skaču. No odrasli su često nedovoljno tjelesno aktivni. Na posao i s posla se voze automobilom, autobusom ili tramvajem i najveći dio vremena provode sjedeći za stolom. Kad dođu s posla sjednu u naslonjač i večer provedu pred televizorom.

Većina ljudi zna da im tjelovježba čini dobro. Ona održava tijelo jakim, potiče opuštanje i jača našu sposobnost prevladavanja mentalnih stresova. Ona suzbija pretilost i ne samo što produžuje život nego i njegov aktivni dio, to jest vrijeme u kojem je život zadovoljstvo a ne bolno breme.

U posljednjih nekoliko tisuća godina u mnogim je dijelovima svijeta život postao neizmjerno lakši. Danas ljudi žive u udobnim stanovima, nose toplu odjeću, a mnoge poslove obavljaju uz pomoć strojeva.  No moderni život nosi i puno stresa, a tjelovježba smanjuje taj stresni pritisak. Ona skreće misli i zaokuplja ih nečim drugim, primjerice doživljajem vlastitog tijela i razvijanjem tjelesnih vještina, što pridonosi opuštanju.

Kad čovjekovo tijelo živi životom za koji nije stvoreno, počinju se javljati teškoće. Tako tijelo gomila masti i deblja se, pojavljuje se osjećaj zakočenosti i boli u zglobovima, žile se začepljuju, što na kraju skraćuje život i lišava ga radosti. To se zlo, na sreću, dade suzbiti ispravno izabranom tjelovježbom.

Programa tjelovježbe ima vjerojatno koliko i ljudi koji u njima žele sudjelovati.  Izbor vježbe ovisi o uzrastu, raspoloživom vremenu, prostoru, opremi i cijeni, ali i o osobnim sklonostima. Neki ljude vole vježbati sami, dok je drugima draže zajedničko vježbanje. Neki uživaju u takmičenjima, dok su drugi sretniji bez toga. I zato, kad biramo primjeren način postizanja i održavanja kondicije, moramo najprije promotriti i ocijeniti sebe, svoj način života i svoje potrebe.

Redovito trčanje, plivanje i vožnja biciklom kad god je to moguće, prikladni su načini vježbanja.  Tjelovježbu možemo podijeliti na sportove (sportske igre) te kondicijski trening. Oba tipa imaju svoje prednosti i mane, što ovisi o sklonostima čovjeka koji u njima sudjeluje.  Timski sportovi zahtijevaju suradnju i oslanjanje igrača jednih na druge te oni mogu biti važni za razvijanje društvenog života. 

U individualnim sportovima sudjeluje pojedinac koji se ponekad takmiči s drugim pojedincem ili se utrkuje s vremenom. Takvi su sportovi npr. atletika , tenis, golf ili plivanje. Njima se često bave ljudi koji se vole takmičiti.  Izbor prikladnog sporta ovisi dijelom i o tome koliko netko ima vremena da se njime bavi.

Tipični kondicijski trening u teretani ili gimnastičkoj dvorani još je jedan oblik vježbanja radi održavanja dobre kondicije. U nekim slučajevima to zna biti malo dosadno, no maštovite vježbe i gibanje uz glazbu mogu pripomoći da se rutina malo razbije. Tome pomaže i vježbanje s loptama, konopcima i drugim rekvizitima.

Općenito uzevši, sportovi i vježbe su korisni, ali oni ponekad sa sobom nose i opasnosti od povrede i nesreće. Kad procjenjujemo prikladnost nekog sporta ili vježbe, onda svakako moramo uzeti u obzir i visinu rizika.  Jedrenje na zmaju ili alpinističko penjanje nisu za svakoga. Rizici se, međutim, mogu smanjiti na tri glavna načina: izborom prikladne opreme, temeljitim uvježbavanjem i kvalitetnim vodstvom.

| 30. 9. 2013. u 11:56 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Animacija Pravila za rad na siguran način pri strojnoj obradi

Industrijska strojarska škola iz Zagreba strukovna je škola i učenje je temeljeno na radu pa je kultura sigurnosti iznimno važna. Između ostalih aktivnosti vezanih za kulturu sigurnosti i zaštite zdravlja...

Nastavni materijali

Kako učiti?

Savjeti o tome kako učiti i literatura za daljnje čitanje.

Audio&video

Jezik i predrasude

Emisija u kojoj raspoloženi hrvatski lingvisti analiziraju našu jezičnu svakodnevicu, otkrivaju zanimljivosti o živim jezicima i nestalim kulturama, istražuju...

1817. - rođen Pierre Athanase Larousse, francuski matematičar i...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr