preskoči na sadržaj

Tjelovježba

Tjelovježba je bitna za održavanje tjelesnog i duševnog zdravlja. Vježbati se može na mnogo načina: od laganog trčanja do žestokog postizanja kondicije. No, bez obzira na vrstu, tjelovježba mora biti redovita.


Djeca većinom dovoljno vježbaju zato što u školi sudjeluju u mnogim sportovima i aktivnostima, a i kad se igraju mnogo trče i skaču. No odrasli su često nedovoljno tjelesno aktivni. Na posao i s posla se voze automobilom, autobusom ili tramvajem i najveći dio vremena provode sjedeći za stolom. Kad dođu s posla sjednu u naslonjač i večer provedu pred televizorom.

Većina ljudi zna da im tjelovježba čini dobro. Ona održava tijelo jakim, potiče opuštanje i jača našu sposobnost prevladavanja mentalnih stresova. Ona suzbija pretilost i ne samo što produžuje život nego i njegov aktivni dio, to jest vrijeme u kojem je život zadovoljstvo a ne bolno breme.

U posljednjih nekoliko tisuća godina u mnogim je dijelovima svijeta život postao neizmjerno lakši. Danas ljudi žive u udobnim stanovima, nose toplu odjeću, a mnoge poslove obavljaju uz pomoć strojeva.  No moderni život nosi i puno stresa, a tjelovježba smanjuje taj stresni pritisak. Ona skreće misli i zaokuplja ih nečim drugim, primjerice doživljajem vlastitog tijela i razvijanjem tjelesnih vještina, što pridonosi opuštanju.

Kad čovjekovo tijelo živi životom za koji nije stvoreno, počinju se javljati teškoće. Tako tijelo gomila masti i deblja se, pojavljuje se osjećaj zakočenosti i boli u zglobovima, žile se začepljuju, što na kraju skraćuje život i lišava ga radosti. To se zlo, na sreću, dade suzbiti ispravno izabranom tjelovježbom.

Programa tjelovježbe ima vjerojatno koliko i ljudi koji u njima žele sudjelovati.  Izbor vježbe ovisi o uzrastu, raspoloživom vremenu, prostoru, opremi i cijeni, ali i o osobnim sklonostima. Neki ljude vole vježbati sami, dok je drugima draže zajedničko vježbanje. Neki uživaju u takmičenjima, dok su drugi sretniji bez toga. I zato, kad biramo primjeren način postizanja i održavanja kondicije, moramo najprije promotriti i ocijeniti sebe, svoj način života i svoje potrebe.

Redovito trčanje, plivanje i vožnja biciklom kad god je to moguće, prikladni su načini vježbanja.  Tjelovježbu možemo podijeliti na sportove (sportske igre) te kondicijski trening. Oba tipa imaju svoje prednosti i mane, što ovisi o sklonostima čovjeka koji u njima sudjeluje.  Timski sportovi zahtijevaju suradnju i oslanjanje igrača jednih na druge te oni mogu biti važni za razvijanje društvenog života. 

U individualnim sportovima sudjeluje pojedinac koji se ponekad takmiči s drugim pojedincem ili se utrkuje s vremenom. Takvi su sportovi npr. atletika , tenis, golf ili plivanje. Njima se često bave ljudi koji se vole takmičiti.  Izbor prikladnog sporta ovisi dijelom i o tome koliko netko ima vremena da se njime bavi.

Tipični kondicijski trening u teretani ili gimnastičkoj dvorani još je jedan oblik vježbanja radi održavanja dobre kondicije. U nekim slučajevima to zna biti malo dosadno, no maštovite vježbe i gibanje uz glazbu mogu pripomoći da se rutina malo razbije. Tome pomaže i vježbanje s loptama, konopcima i drugim rekvizitima.

Općenito uzevši, sportovi i vježbe su korisni, ali oni ponekad sa sobom nose i opasnosti od povrede i nesreće. Kad procjenjujemo prikladnost nekog sporta ili vježbe, onda svakako moramo uzeti u obzir i visinu rizika.  Jedrenje na zmaju ili alpinističko penjanje nisu za svakoga. Rizici se, međutim, mogu smanjiti na tri glavna načina: izborom prikladne opreme, temeljitim uvježbavanjem i kvalitetnim vodstvom.

| 30. 9. 2013. u 11:56 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Politika Hrvatske pučke seljačke stranke

Video je uradak nastao kao aktivnost u sklopu obrade političkih stranaka početkom 20. stoljeća, na nastavi Povijesti. Učenice su Srednje škole Ban Josip Jelačić trebale prikazati osnovnu politiku Hrvatske pučke seljačke...

Nastavni materijali

Antun Branko Šimić

Život i stvaralaštvo - časopisi i književna izdanja. Zbirka "Peobraženja", 1920. (ekspresionizam, slobodni stih, geometrizam, pjesničke inovacije, tematska središta, stil). Analiza pjesama:...

Audio&video

Znanjem do zdravlja

Kako živjeti zdravije i sretnije? Kako mnoge teškoće i bolesti spriječiti, a kako što uspješnije liječiti? Kako o svome zdravlju brinuti? Emisija Znanjem...

1450. - rođen Marko Marulić, hrvatski književnik često nazivan ocem...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr