preskoči na sadržaj

Biološko računalo

Ljudski mozak često zovu biološko računalo ili bioračunalo pri čemu "biološko" znači da je dio nekog živog bića, a "računalo" da može prikupljati, obrađivati, pohranjivati i rabiti podatke kao i svako računalo.


Iako nam usporedba ljudskog mozga s računalom donekle ukazuje na složenost  rada mozga, ona je tek djelomično točna. Kao prvo, mozak može baratati s više podataka nego računo i rabiti ih na mnogo više načina. Na primjer, još je postoji računalo koje bi bilo u stanju samo razmišljati i prosuđivati, osjećati ljubav, bijes ili strah, a ne može ni sanjati. Premda računalo može izvoditi takve matematičke majstorije od kojih nam zastaje dah, ono ne može dizajnirati automobile, svemirske rakete ili nebodere, niti pisati poeziju ili režirati filmove.

Kao drugo, mozak ne radi samo na principu električnog djelovanja, nego i kemijskog. Kemijski spojevi su prisutni kod komunikacija unutar mozga i kod slanja poruka od mozga.

Ljudski mozak je mekano, ružičastosivo tkivo koje oblikom nalikuje na divovski orah, a površina mu je izrazito izbrazdana i naborana. Prosječna težina mozga kod muškaraca iznosi 1350 grama, a u žena 1200 grama. Ako tu težinu usporedimo s ukupnom težinom tijela, ona iznosi oko 2% kod oba spola.

Građa mozga

Oko 90% mozga čine dvije velike moždane hemisfere. One su smještene na vrhu preostalih 10% mozga, koje čini nekoliko zasebnih područja moždanog tkiva, a nastavljaju se na kralježničnu moždinu.

Mozak i kralježničku moždinu obavijaju tri sloja, zvana meninge ili moždane ovojnice. Meninge, zajedno s komorama u mozgu – ventrikulima – sadrže vodenastu tekućinu koja se zove cerebrospinalna tekućina. Ova tekućina služi kako za ublažavanje šoka kod udaraca, tako i za izmjenu hranjivih i otpadnih tvari iz krvi.

Mikroskopski građevni materijal mozga čine živčane stanice ili neuroni. Mozak sadrži više od 10.000 milijuna neurona, a svaki je manji od točke na kraju ove rečenice. Tipični neuron se sastoji od središnje mase koja sadrži jezgru, stanični kontrolni centar te debelo vlakno, akson, kao i mnoštvo tanušnih niti koje se zovu dendriti. Aksoni povezuju moždane stanice s ostalim dijelovima tijela. Dendriti tvore komunikacijski sustav među neuronima.

Poruke u pokretu

Mozak prima podatke od osjetnih ograna tijela – očiju, ušiju, nosa, jezika i kože – te od osjetnih receptora u mišićima i termičkih receptora rasprostranjenih po cijelom tijelu. Svi su oni poput dijelova računala koji služe za unos podataka: tipkovnica, miš ili grafička podloga. Podaci zatim odlaze do specijalnih područja za unos ili osjet koja se nalaze u moždanim polutkama (hemisferama).

Živčane poruke djeluju kao impulsi. U velikoj su mjeri poput električnih signala unutar strujnog kruga računala. Svaki neuron ima maleni električni naboj, čak i onda kad se ne rabi. Njega stvaraju različite količine kemijskih tvari koje imaju električni naboj, a nalaze se unutar i izvan stanice (na sličnom kemijskom principu rade baterije). Impuls, recimo iz oka, tjera neke kemijske tvari u neuron, nakon čega se duž aksiona počinje stvarati val električnog naboja poput električne struje koja prolazi žicom. Na vrhu aksona oslobađaju se kemijske tvari koje podražuju susjedne neurone. Na taj se način poruka iz oka prenosi do vidnog centra u mozgu. Tamo se poruka tumači te povlači za sobom daljnje djelovanje, kao na primjer slanje novih poruka da se mišići ruke pokrenu.

Svi su impulsi jednaki. Svaki dio mozga tumači primljene poruke na osnovu toga koliko ih svaki put primi. Na primjer, poruke iz ruke u dodiru s nečim jako vrućim putuju puno brže nego iz uha koje u tom trenutku čuje pjev neke ptice. Na taj način mozak određuje koji je podatak tijelu važniji.

Živčani impulsi putuju mozgom brzinom do 400 km na sat, a svake ih sekunde duž neurona može proći dvije stotine. Za razliku od računala, koje možemo ugasiti, mozak je uvijek aktivan. Čak i kad spavamo 50 milijuna živčanih poruka putuje prema mozgu i od mozga svake sekunde, pri čemu se stvara dovoljno struje da osvijetli žarulju od 10 vati.

Kemijska veza

Mozak ne upravlja samo kemijskim procesima koji se odvijaju tijekom živčanih impulsa, nego i specifičnim kemijskim glasnicima. Njih zovemo hormoni, a čine poštanski sustav tijela. U tijelu postoji više od 30 različitih hormona, a proizvode ih žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem, kao što su gušterača, štitnjača, te jajnici i testisi. Žlijezde luče hormone u krvotok, kojim se šire i kontroliraju rad organa u koje su upućeni.

Dok se živčani impulsi brzo pokreću i brzo djeluju, hormoni uzrokuju spore, dugoročne promjene kao što su rast, razvoj spolnih organa te pohranjivanje i uporaba energije iz hrane. Sve su žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem pod utjecajem hipofize. To tkivo veličine graška, smješteno na bazi mozga radi kao operativni sustav ili glavni računalni program.  Upravlja ostalim žlijezdama izlučujući hormone koji ih uključuju i isključuju, ili povećavaju odnosno smanjuju rad žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem. Hipofizom upravlja dio mozga koji se zove hipotalamus. On radio automatski 24 sata dnevno, prateći i regulirajući sve procese unutar tijela. On je također izvor potreba kao što su glad, žeđ i san, te izvor ljudskih osjećaja. Hipotalamus i hipofiza su tek dvije izlazne jedinice mozga, a mogu se usporediti sa zaslonom računala ili pisačem. Središnje jedinice za obradu podataka unutar moždanih hemisfera daju im uputstva, a oni daju prikaz ili ispisuju programe koji upravljaju drugim organima. Druga glavna izlazna jedinica mozga su mišići koji dobivaju uputstva iz motoričkih dijelova mozga te pokreću tijelo.
 

Tekst je izvorno objavljen u 7. broju časopisa Drvo znanja i nije ga dopušteno prenositi.

| 17. 10. 2013. u 12:20 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Politika Hrvatske pučke seljačke stranke

Video je uradak nastao kao aktivnost u sklopu obrade političkih stranaka početkom 20. stoljeća, na nastavi Povijesti. Učenice su Srednje škole Ban Josip Jelačić trebale prikazati osnovnu politiku Hrvatske pučke seljačke...

Nastavni materijali

Antun Branko Šimić

Život i stvaralaštvo - časopisi i književna izdanja. Zbirka "Peobraženja", 1920. (ekspresionizam, slobodni stih, geometrizam, pjesničke inovacije, tematska središta, stil). Analiza pjesama:...

Audio&video

Glazbena kutijica

Jeste li se ikada zapitali koliko se priča skriva u glazbi i njenim skladateljima? U serijalu pod nazivom Glazbena kutijica otkrivamo zanimljive i poučne priče o poznatim...

1888. - na današnji je dan William Burroughs uspio ishoditi...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr