preskoči na sadržaj

Krokodili i aligatori

Krokodili i aligatori pripadaju skupini životinja čiji je razvoj započeo prije razvoja dinosaura, i koji su se od tada vrlo malo promijenili. Još uvijek nam nije jasno kako su se tako uspješno prilagodili i preživjeli ono što dinosauri nisu. Poznatije vrste su nilski krokodil, gangeski gavijal, misisipski aligator i obični kajman.


Razvoj krokodila i aligatora započeo je prije 250 milijuna godina, otprilike 100 milijuna godina nakon postanka prvih gmazova. U to su doba bili u potpunosti kopnene životinje, dakle nisu živjeli djelomično i u vodi poput suvremenih vrsta. Imali su dulje noge i kraće njuške od nama poznatih krokodila. Njihovi najbliži živući srodnici su ptice. Njihovo je srodstvo dokazivo cijelim nizom osobina, ali prije svega građom sistema krvotoka.

Krokodili i aligatori, zajedno s bliskim srodnicima kajmanima i gavijalom, pripadaju redu krokodila a karakterizira ih odmah prepoznatljiv gmazoliki izgled, zaštitni oklop od koštanih ploča i nevjerojatno snažne čeljusti koje sadrže brojne i moćne zube zlokobnog izgleda. Krokodili imaju tanju i izduženiju glavu od aligatora i kajmana, a prepoznatljivi su i po četvrtom zubu s obje strane gornje čeljusti koji je vidljiv i kada su im usta zatvorena. Ovisno o vrsti, broj, oblik i dužina zubi variraju.

Svi krokodili žive u blizini vode – bila to močvara, bara, jezero, spora rijeka ili kanal – a određeno vrijeme u njoj i borave. Krokodili nemaju stalnu tjelesnu temperaturu pa im zbog toga treba voda. Novi uglavnom provode u vodi, a danju se sunčaju na sprudovima. U najtoplije doba dana znaju se zavući u sjenu, a u vodi se dobro rashlađuju.

Iako se ponekad čini da krokodili složno žive u velikim skupinama, oni su teritorijalne životinje. Uvijek postoji dominantni mužjak koji u vodi provodi više vremena od ostalih, obilazeći granice svog teritorija. Njegovi obračuni s ostalim krupnim mužjacima popraćeni su jakom bukom.

Na kopnu se krokodili kreću na razne načine no uglavnom hodaju prilično spretno na širokim stopalima. Plijenu se prikradaju polako klizući na trbusima. Odlični su plivači ali im potisnu snagu ne daju noge i stopala s plivaćim kožicama, već snažan rep. U vodi ostaju nepokretni duže vrijeme, s tim da su im nozdrve, oči i uši iznad površine vode.

Krokodili su mesojedi. Gotovo sve vrste love bilo koji plijen koji mogu uhvatiti ali i obzirom na veličinu savladati. Vrlo malo vrsta su specijalizirani samo na određene vrste plijena. Čeljusti koje mogu široko razjapiti i snažno sklopiti doprinose prijetećem izgledu koji im je priskrbio reputaciju nemilosrdnog grabežljivca. Tek izlegli mladunci i mlade životinje hrane se kukcima, punoglavcima, puževima, malim ribama i rakovima. S vremenom se veličina njihovog plijena povećava.

Iako su zubi ovih životinja oštri i zastrašujući, oni nisu prikladni za komadanje životinja i žvakanje mesa. Kada na rubu bare žrtvu uhvati u stupicu, krokodil ili aligator će je zgrabiti i pokušati odvući u vodu kako bi je utopio. Usmrćenu krupnu životinju ugurat će u rupu u obali i ostaviti je sve dok joj koža ne omekša a meso natrune, što će mu omogućiti lakše komadanje i žvakanje.

Ribu love naglim sklapanjem čeljusti ili je prikliješte u plićacima. Gutaju je cijelu, obično od glave, kako im škrge i bodlje ne bi ozlijedile osjetljivo tkivo grla. Mnogi krokodili zajedno s hranom gutaju kamenje i komade drveta koji najvjerojatnije pomažu u probavljanju hrane u želucu.

Krokodili love na različite načine. Neki su izrazito lijeni pa doslovno čekaju da im plijen padne u usta. Drugi – osobito nilski krokodili – mnogo su agresivniji lovci koji plijen čekaju u zasjedi ili ga odlučno proganjaju. U lovu se pomažu snažnim repovima kojima guraju bespomoćnu žrtvu prema razjapljenim ustima.

Krokodili odlažu jaja iz kojih se legu potpuno razvijene životinje. Parenje se odvija u vodu, u razna doba godine, što ovisi o vrsti krokodila i životnim uvjetima. Mjesec dana nakon parenja ženka pronalazi mjesto na obali na koje odlaže jaja. Ona snese između 20 i 80 ovalnih jaja, svakih pola minute po jedno. Razvoj mladunaca zavisi o temperaturi (zavisnost spola o temperaturi u leglu) u leglu.

Naime, njihova jaja nemaju spolne kromosome, pa se zbog toga iz svakog jaja potencijalno mogu razviti jedinke oba spola. Ako jaja sazrijevaju pri temperaturi od oko 30°Celziusa, iz jaja se vale ženke, no ako je temperatura u gnijezdu oko 34° iz jaja će se izvaliti isključivo mužjaci.  Za razliku od većine gmazova, ona ima jako razvijen majčinski osjećaj pa snesena i pokrivena jaja pozorno čuva, napadajući svaku životinju koja im se približi.

Kad za to dođe vrijeme, mladunci probijaju ljusku jajeta jajnim zubićem koji imaju na vrhu njuške. Majku glasanjem prizivaju u pomoć i ona odmah započinje s uklanjanjem pokrova iznad gnijezda, istovremeno uklanjajući i ljuske jajeta da ih se mladunci lakše riješe. Tada ih nježno hvata ustima, odnosi u vodu i tamo ispušta. U vodi ih majka pazi da ne postanu plijen vidrama, rakunima, čapljama, grabežljivim kornjačama, velikim ribama i vodenim zmijama. Mali krokodili punih 18 mjeseci ne izlaze iz vodenog "bazena" u kojem borave zajedno s majkom. Tek potom počinju poduzimati veća putovanja. U dobi od tri godine odlaze se pridružiti drugima i oformiti vlastiti teritorij.

Tužna je činjenica da je vrstu koja je preživjela više od 200 milijuna godina čovjek tijekom samo jednog stoljeća doveo do granice izumiranja. Još do nedavno čovjek je lovio i ubijao krokodile i aligatore jer su uništavali stoku, a u mnogim područjima je njihovo meso služilo kao hrana. Međutim, populacija krokodila širom svijeta došla je u opasnost tek kada su u modu došli predmeti napravljeni od krokodilske kože.

Danas su krokodili zaštićeni gotovo u cijelom svijetu no začuđuje činjenica da je krokodilska koža još uvijek na cijeni. Za nju se plaća toliko visoka cijena da siromašni domoroci u Južnoj Americi riskiraju život kako bi ulovili i ubili aligatora. Faktor koji uništava krokodile je i uništenje staništa. Kako bi se skrenuli riječni tokovi i stvorilo plodno tlo, grade se nasipi i umjetni kanali što djeluje katastrofalno na životinjski i biljni svijet.

Nestanak ovih životinja nije tek gubitak jedne vrste, nego nepovratno ruši ekološku ravnotežu na cijelom području.
 

| 6. 11. 2013. u 11:03 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Europske države na slijepoj karti

Donosimo rad učenice Lucije Beljo, učenice 7.b razreda Osnovne škole Sesvetska Sopnica. Lucija je uz pomoć nastavnika Marijana Biruša izradila igru pogađanja geografskog smještaja europskih država na...

Nastavni materijali

Webinar povodom obilježavanja Dana sigurnijeg interneta

Industrijska strojarska škola iz Zagreba sudjelovala je u utorak, 6. veljače 2018. godine, u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta. Učenici ISŠ-a imali su ponuđene brojne aktivnosti, a posebno smo ponosni...

Audio&video

Zašto tako

Emisija koja se bavi odgojem i problemima djece i mladih u odrastanju. Ovisnosti o drogama i alkoholu, poremećaji prehrane, modni zahtjevi, izlasci, odnosi među...

1790. - umro Josip II., rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr