preskoči na sadržaj

Obale oceana (prvi dio)

Obale svjetskih mora neprestano se mijenjaju jer more radom valova s nekih dijelova kopna ispire materijal, a na druge ponovno nanosi. Razina mora također se tijekom geološke povijesti Zemlje mnogo puta mijenjala, uzrokujući još izraženije preinake oceanskih obala.


Obala je rub kontinenta, mjesto na kojem se susreću more i kopno. Međutim, u većini obalnih područja kopno se nastavlja protezati i ispod mora, kao podmorsko područje, što je nazvano kontinentalna podina. Koliko će se kontinentalne podine naći pod vodom, ovisi o razini mora – koja je pak u izravnoj vezi s količinom leda u polarnim kapama Sjevernog i Južnog pola.

Na kraju posljednjeg ledenog doba, prije otprilike 10 000 tisuća godina, velika je količina vode bila zarobljena unutar polarnih kapa. Zbog toga je razina mora bila niža nego danas, a suhog je kopna bilo znatno više. Tako su, primjerice, kopnom bile povezane Velika Britanije i Europa te Sibir i Aljaska.

Kako se led topio, razina mora rasla je oko 7 mm godišnje. Iako se to ne čini mnogo, za 10 000 godina daje ukupno 70 metara. Posljednja mjerenja pokazuju da je prosječno razina mora u svijetu zapravo narasla za 120 metara. Doverska vrata u Engleskom kanalu nastala su prije otprilike 8000 godina. Prolaz je danas u svojoj najplićoj točki dubok jedva 36 m. najplići dio Beringova prolaza, između Sibira i Aljaske, dubok je oko 45 metara. I Jadransko je područje znatno drugačije izgledalo, jer su s kopnom bili povezani gotovo svi današnji otoci. Na sličan način mijenjao se izgled obala diljem Zemlje mnogo puta u njezinoj geološkoj povijesti.

Na oblik obalne linije utječe i pokretanje tektonskih ploča pod oceanima, na kojima leže kontinenti. Tako se, naprimjer, Pacifička ploča nalazi ispod zapadne obale Južne Amerike. Na tom je mjestu uz samu obalu duboka brazda u oceanu, te kontinentalne padine gotovo i nema. Planine se spuštaju do ruba oceana, a na pojedinim mjestima nema ni tipičnog obalnog pojasa.

Ovakve veće promjene u izgledu obala događale su se polagano kroz milijune godina, a moguće ih je otkriti tek geološkim istraživanjima. No neke se promjene mogu promatrati iz godine u godinu. Među takve se ubrajaju i one nastale radom valova.

Valovi morske mijene

Valovi nastaju uslijed morskih mijena i vjetra, te su pod njihovim izravnim utjecajem. Plima i oseka, kao morske mijene, uzrokovane su gravitacijskim privlačenjem Mjeseca. Mjesec privlači uvis vodu koja se nalazi neposredno ispod njega, stvarajući pritom plimu. Oseka se pak javlja na dijelu zemlje koji nije pod utjecajem Mjesečeve gravitacijske sile.

Plima i oseka se u posebnom obliku javljaju za vrijeme punog mjeseca i mlađaka, kada se Sunce i Mjesec nalaze na istoj strani ili na suprotnim stranama Zemljine kugle, pa se njihove gravitacijske sile kombiniraju. Te posebne plime javljaju se otprilike dvaput tijekom kalendarskog mjeseca. Kada se privlačna sila Sunca nalazi pod pravim kutom u odnosu na Mjesečevu nastaju najniže plime odnosno oseke koje su niže od normalnih. Najniže morske mijene također se javljaju dvaput mjesečno, za vrijeme mjesečeve I. i III. Četvrti.

Za većinu morskih obala specifične su dvije morske mijene dnevno. One su pod kombiniranim utjecajem Mjesečeve orbite i Zemljine rotacije. Neki dijelovi svijeta, naprimjer jugoistočna Azija, imaju samo jednu plimu dnevno. Vrijeme javljanja morskih mijena povezano je s lunarnim mjesecom, razdobljem između dvije iste Mjesečeve faze, što iznosi oko 29,53 dana.

Za jezera te zatvorena mora, poput Velikih jezera u Sjevernoj Americi i Mediterana, karakteristična su malena kretanja morskih mijena odnosno niske amplitude. Baltičko more gotovo i nema plime i oseke.

 

Tekst je izvorno objavljen u 66. broju časopisa Drvo znanja i nije ga dopušteno prenositi.

 

| 7. 9. 2017. u 11:28 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Svemir

Donosimo rad Sare Bošnjak i Lucije Barbe, učenica 2.c razreda Gimnazije Vukovar. U sklopu radionice pod nazivom Chemistry of Space (povodom Svjetskog tjedna svemira), učenice Sara i Lucija, obradile su temu vezane uz...

Nastavni materijali

O romskom jeziku

Glavni dio članka čine dvije tablice: riječi zajedničke romskom, hrvatskom i drugim indoeuropskim jezicima i struktura skupina indoeuropskih jezika. Povodom Međunarodnog dana romskoga jezika i njegove upotrebe u...

1608. - Matija II. Habsburški okrunjen za hrvatsko-ugarskog...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr