preskoči na sadržaj

Škorpioni (prvi dio)

Oko 600 poznatih vrsta škorpiona (hrv. Štipavaca) nastanjuje tropska i ostala topla područja. Upravo su oni najveći paučnjaci, a najimpresivniji je afrički kraljevski škorpion (Pandinud imperator) dug 180 mm. Najmanji škorpion dosegne jedva 13 mm.


Škorpioni i pauci članovi su još jedne, veće skupine životinja – koljena člankonošci (Arthropoda) koje uz njih obuhvaća rakove, stonoge i kukce. Tijelo paučnjaka uglavnom se sastoji od dva dijela: prednjeg tijela (prosoma) i stražnjeg tijela (opistosoma). Udove nosi samo prednje tijelo. Prednje tijelo škorpiona nije posebno odijeljeno od stražnjeg. Od srodnika se razlikuju po uskim kolutićima na završetku stražnjeg dijela tijela koji kao da oblikuju rep. U slučaju potrebe mogu ga podići i prebaciti preko glave. Rep završava bodljom u koju se otvaraju otrovne žlijezde, što je škorpione učinilo najopasnijim od svih paučnjaka.

Noge i štipaljke

Na prednjem dijelu tijela škorpioni imaju četiri para nogu za hodanje, par čeljusnih nogu koje završavaju štipaljkama i jedan par malih nogu preobraženih u kratka i jaka kliješta. Noge za hodanje dobro su razvijene, a svaki naredni par veći je od prethodnog. Plijen hvataju štipaljkama, a žvaču žvačnim pločicama koje čini osnovni članak drugog para nogu. S donje strane tijela nalazi se par češljastih privjesaka (ostatak nogu). Znanstvenicima još uvijek nije jasna točna uloga ovih organa. Kako sadrže mnogo osjetnih stanica, smatra se da otkrivaju vibracije u tlu. Neki smatraju da pomažu pri disanju. Boja tijela razlikuje im se od svijetlosmeđe do crne.

Skriveni u mraku

Paučnjake ne treba zamijeniti s kukcima iako su poput njih: mali, s mnogo nogu, a tijelo im oblaže tvrda kutikula. Kukci imaju šest, a paučnjaci osam nogu za hodanje. Za razliku od mnogih kukaca, škorpioni nemaju ticala kojima bi otkrivali svijet oko sebe.

Škorpioni love noću, a danju se skrivaju u pukotinama stijena, ispod kamenja ili opalog lišća te u napuštenim građevinama. Takve su se prilagodbe javile zbog životnih navika glavnine njihova plijena – raznih vrsta žohara i zrikavaca –, također noćnih životinja. Često se u želji za pronalaskom što boljeg skrovišta zavuku u odjeću, cipele i vreće za spavanje, što kod ljudi izaziva dodatni strah i odbojnost. Uznemireni škorpion može nanijeti opasan ubod.

Škorpionov otrov

Uznemireni ili napadnuti, škorpioni zadignu rep iznad glave i spreme se za ubod. Otrov im može biti dvojak. Kod nekih je dovoljno jak da ubije ili paralizira beskralježnjaka. Za ljude je tek bolan, poput uboda osa. Drugi može biti smrtonosan, jer paralizira živce u srcu i prsne mišiće. Njime raspolaže nekoliko vrsta škorpiona. Za sedam minuta uzrokovat će smrt psa, a za nekoliko sati i čovjeka. Na njega su osobito osjetljiva djeca, pa se protiv uboda proizvodi antitoksični serum.

Iako su škorpioni uglavnom stanovnici predjela s vrlo toplom klimom, nisu rijetki ni u dijelovima svijeta s umjerenom klimom poput Novog Zelanda, dijelova Azije i mnogih manjih otoka. U Europi ih nalazimo sve do Njemačke i Velike Britanije, a u našim krajevima obitava sredozemni škorpion (Buthus occitanus), čiji ubod nije naročito opasan.

Tekst je izvorno objavljen u 33. broju časopisa Drvo znanja i nije ga dopušteno prenositi.

| 16. 10. 2017. u 11:20 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Svemir

Donosimo rad Sare Bošnjak i Lucije Barbe, učenica 2.c razreda Gimnazije Vukovar. U sklopu radionice pod nazivom Chemistry of Space (povodom Svjetskog tjedna svemira), učenice Sara i Lucija, obradile su temu vezane uz...

Nastavni materijali

O romskom jeziku

Glavni dio članka čine dvije tablice: riječi zajedničke romskom, hrvatskom i drugim indoeuropskim jezicima i struktura skupina indoeuropskih jezika. Povodom Međunarodnog dana romskoga jezika i njegove upotrebe u...

Audio&video

Putnici kroz vrijeme

Putnici kroz vrijeme: Od antike do barbike, od traktora do motike, nekad davno, davnije, što je bilo ranije? Prošlost su naše teme - Putnici kroz vrijeme,...

1869. - rođen André Gide, francuski esejist, kritičar,...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr