preskoči na sadržaj

Filmska glazba (drugi dio)

Filmska glazba često ostavlja izrazito jak dojam na svoju publiku. Filmski redatelji odvuijek su toga bili svjesni. Ona nije rođena na filmu već u svijetu opere, glazbenog teatra i vodvilja. Korijene filmske glazbe možemo naći još u dramama iz stare Grčke kao prijelazne forme između drame i prvobitne opere gdje govorena riječ dolazi u pratnji glazbe.


Glazbeni vokabular američke western glazbe nastao je zahvaljujući doprinosu europskih emigranata, većinom Rusa i Poljaka, koji su u prostrana bespuća američkog zapada prenijeli duh Rimskog-Korsakova, Glazunova i Prokofjeva, te ga začinili herojskom akcijom. U ovom kontekstu odmah se nameće ime Aarona Coplanda, iako je on autor glazbe za svega šest komercijalnih filmova. Jedan od najpoznatijih među njima je i američki klasik "Crveni poni"iz 1949. godine a drugi, koji mu je donio i Oskara, je film "Nasljednica".

K tome, tipičnim western temama možemo nazvati i naslovnu pjesmu iz filma "Točno u podne" iz 1952. godine ili pak teme iz filmova "Div" iz 1956. i "Prijateljsko uvjeravanje", što su sve glazbene teme koje je skladao Dmitrij Tiomkin, visokoobrazovani skladatelj klasične glazbe rođen u Petrogradu. Usporedimo li glazbu iz filma "Div" s Prokofjevljevom skladbom "Aleksandar Nevski", vrlo je očita sličnost harmonija kao i melodijskog oblika među njima.

Među ostalim zvučnim imenima koji su bili glazbeno obrazovani u Europi valja još izdvojiti i Miklosa Rozsa, Franza Waxmana, Ernesta Golda, Alexa Northa (rođen u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji, a obrazovao se u Moskvi) i Victora Younga (rođen u Chicagu ali je odrastao i obrazovao se u Poljskoj). Young je skladao glazbu za triler "Nepozvani", a glavna je tema stekla vječnu popularnost kao "Stella by Starlight".

Spomenuti slavni skladatelji europskog porijekla i europske naobrazbe pridružili su se uspješnoj skupini američkih skladatelja koja uključuje primjerice Bernarda Herrmanna, Hugoa Friedhofera, Davida Raskina (koji je učio od Arnolda Schoenberga i kasnije skladao prekrasnu skladbu "Za Lauru" i Ala Newmana (čija je tema "Street Scene" postala prototipom za glazbu žarna film noir).

Među njihovim mlađim kolegama koji danas predstavljaju staru gardu "prave" filmske glazbe, nalaze se i John Williams koji je skladao ne samo najpoznatiju vagnerovsku glazbu u povijesti filmske glazbe uopće – glazbu za film "Ratovi zvijezda" već i glazbu za film "Schindlerova lista". Osim Williamsa, tu su i Elmer Bernstein (čije su teme za filmove "Sedmorica veličanstvenih" i "Ubiti pticu rugalicu" postavile visoke glazbene standarde i postale glazbenim modelima) i Jerry Goldsmith (čija je glazba za filmove "Kineska četvrt" i "Patton"među modernim klasicima žanra).

Leonard Rosenmann učio je od Rogera Sessionsa i stvorio klasik filmske glazbe za film "Istočno od raja", čak i prije nego što je osvojio dvije nagrade Američke filmske akademije – Oskar.

Novi val i Engleska

Utjecaj europske kinematografije nakon Drugog svjetskog rata, i osobito talijanskog neorealizma i francuskog Novog vala, imale su izrazit učinak na holivudski film i odgovarajuću filmsku glazbu. Kao posljedica toga, razvio se potpuno nov pristup pisanju filmske glazbe. Javio se najprije u New Yorku, gdje su scenaristi, redatelji i glumci mukotrpno radili na televiziji tijekom razdoblja njenih "zlatnih godina".

Odjednom su filmovi iznova postali "tihi" no ubrzo je ovu kinematografsku tišinu popunila šačica američkih skladatelja koji su pisali osebujnu i domaću glazbu. Sjajna glazba filma "Tramvaj zvan čežnja" Alexa Northa iz 1951. godine predstavljala je jedno od prvih filmskih glazbenih ostvarenja u duhu Dixielanda i Jazza New Orleansa.

Europski skladatelji će nanovo potvrditi svoj utjecaj. To je primjerice vidljivo kroz glazbene uratke Enia Morriconea tijekom ranih šezdesetih godina prošloga stoljeća ("Za šaku dolara" iz 1964. godine).

Kvalitetu ionako izvanrednog filma "Tom Jones" Tonyja Richardsona iz 1963. godine dodatno je unaprijedila maštovita glazbena pozadina Johna Addisona, dok je epski film "Lawrence od Arabije" Davida Leana poslužio kao odskočna daska u svijet filmske industrije za mladog talentiranog udarkaljaša i skladatelja koji je iza sebe imao i klasičnu naobrazbu – Mauricea Jarrea.

Film "Šerburski kišobrani" iz 1964. godine američkoj je publici predstavio Michela Legrandea, dok je s Fellinijem i Zeffirelijem na scenu stupio i Nino Rota, čija je glazba za Coppolin film "Kum"jedno od najboljih ostvarenja filmske glazbe uopće.

 

Tekst je izvorno objavljen u 115. broju časopisa Drvo znanja i nije ga dopušteno prenositi.

| 13. 4. 2018. u 12:02 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Animacija Pravila za rad na siguran način pri strojnoj obradi

Industrijska strojarska škola iz Zagreba strukovna je škola i učenje je temeljeno na radu pa je kultura sigurnosti iznimno važna. Između ostalih aktivnosti vezanih za kulturu sigurnosti i zaštite zdravlja...

Nastavni materijali

Kako učiti?

Savjeti o tome kako učiti i literatura za daljnje čitanje.

1520. - portugalski moreplovac i istraživač Ferdinand Magellan uplovio...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr