preskoči na sadržaj

Dupini

Autor: Robert Majetić

Iako su po svom postanku kopnene životinje, dupini se diče elegancijom i snagom riba, a stekli su i čitav niz prilagodbi koje im olakšavaju pronalaženje i proganjanje plijena u vodi. Dupini su čuda evolucije. Tijelo dupina izgrađeno je na istim principima kao i tijelo ostalih sisavaca, pa i ljudi. Ipak ih je, nakon 50 milijuna godina prilagođavanja novom životnom prostoru, gotovo nemoguće razlikovati od riba kojima se hrane.


 Stekli su isti vretenasti oblik tijela i sposobnost da se kroz vodu probijaju repovima nalik perajama. Njihova brzina i pokretljivost nadilaze i sposobnosti oceanskih morskih pasa – njihovih najvećih neprijatelja. Istodobno su zadržali sva najistaknutija obilježja svojih kopnenih predaka: stalnu tjelesnu temperaturu, pluća za disanje i othranjivanje mladih majčinim mlijekom.

Njihovi su najbliži srodnici veliki kitovi: ogromna stvorenja poput plavetnih kitova, koji su ujedno danas najveća živuća stvorenja. Dupini su mali kitovi zubani koji se hrane uglavnom ribom i lignjama – iako najveći dupin, kit ubojica ili orka, progoni i tuljane pa i druge dupine. Dupini su se s vremenom toliko prilagodili životu u vodi da su na kopnu potpuno bespomoćni. Oblikom tijela, dupini nalikuju torpedu s minimalnim izbočenjima. Njihove su uške i stražnji udovi u potpunosti nestali, spolni organi i mužjaka i ženki nalaze se unutar tijela, a prednji udovi preoblikovani su u peraje koje daju stabilnost. Rep je produžen u široke, ukrućene peraje.

Koža im je svilenkasta, glatka i u potpunosti bez dlake pa lako klize kroz vodu. Svaka izbočina na tijelu zaobljena je debelim slojem sala koji ih izolira od pretjeranog gubitka topline i energije.

Dupini ponekad izvode spektakularne skokove tijekom kojih im se pruža mogućnost udisanja zraka. Oni rijetko duboko rone pa uglavnom nemaju potrebe za velikim rezervama zraka u svome tijelu – pola sekunde iznad vode dovoljno je za ponovnu opskrbu. Dupini obično love u osunčanim slojevima oceana, uglavnom u bistrim vodama, pa im je vid izuzetno važan. Svako oko ima izrazito prilagodljivu leću koja omogućava fokusiranje predmeta i pod vodom i u zraku. Iako su im oči važne, uši su zapravo ključni organi u osjetilnom svijetu dupina. Jedva su vidljive na površini tijela, i to kao mali otvori iza očiju, ali su djelotvorne i dobro prilagođene hvatanju zvukova koji se šire pod vodom. U prostoru se, poput šišmiša, snalaze ispuštajući neprekidan tok ultrazvučnih signala koji se odbijaju od čvrstih objekata i vraćaju kao odbijeni zvuk.

Dupini se hrane uglavnom ribom i lignjama. Vrste kratke njuške i rijetkih zubi radije progone lignje, a kljunaste vrste s brojnim malim zubima hrane se uglavnom ribom. Izuzetak je od ovog pravila kit ubojica, izuzetno veliki dupin koji se specijalizirao za napad na toplokrvne morske životinje: tuljane, pingvina i druge vrste kitova.

U Tihom oceanu vitki prugasti dupini često love zajedno. Ovim miješanim jatima često se pridružuju tune – velike, brze, grabežljive ribe koje se hrane na isti način kao i dupini. Tako su raspoređene da uvijek ugrabe svoj dio plijena, a zahvalnost će pokazati upozoravajući dupine na nailazak morskih pasa. Morski psi nisu najopasniji za dupine i tune. Velika opasnost prijeti i od ribarskih brodica koje love širom Tihog oceana. Ribari iščekuju nailazak dupina iako vrebaju tune koje plivaju ispod njih. Zajedno s ribom na palubu izvlače i dupine koji uglavnom stradaju od opreme ili težine mreže.

Proteklih su godina pokrenute akcije za zaštitu dupina i one su izborile i određeni napredak. Tako su danas mreže često opremljene vidljivim pločama koje dupini vide i preskoče, a u nekim slučajevima prisutni su i ronioci i brodice koji pomažu dupinima da se izvuku iz klopke. Nažalost, usprkos tome svake godine veliki broj dupina pobiju ribolovci, a još ih više ugiba u ogromnim mrežama koje se svake noći bacaju u oceanima širom svijeta.

 

| 7. 4. 2017. u 11:30 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Autorska prava

Donosimo rad Tee Hrgović, učenice 2.a razreda Gimnazije Vukovar. Učenički je uradak nastao na nastavi informatike u sklopu obrade prezentacijskih tehnika i sadržaja koji se u prezentacijama koriste pri čemu je naglasak...

Nastavni materijali

Idejni i okvirni projekt

Idejni prijedlog za uključivanje gospodarstvenika i Industrijsko-obrtničke škole Šibenik u rad studija kroz izvođenje nastave  praktičnih vježbi studija na funkcionalnoj i realnoj tehnici koja bi se dijelom...

Audio&video

Glazbena kutijica

Jeste li se ikada zapitali koliko se priča skriva u glazbi i njenim skladateljima? U serijalu pod nazivom Glazbena kutijica otkrivamo zanimljive i poučne priče o poznatim...

1802. - rođen Alexandre Dumas, otac - francuski književnik velike...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr