preskoči na sadržaj

Dupini

Autor: Robert Majetić

Iako su po svom postanku kopnene životinje, dupini se diče elegancijom i snagom riba, a stekli su i čitav niz prilagodbi koje im olakšavaju pronalaženje i proganjanje plijena u vodi. Dupini su čuda evolucije. Tijelo dupina izgrađeno je na istim principima kao i tijelo ostalih sisavaca, pa i ljudi. Ipak ih je, nakon 50 milijuna godina prilagođavanja novom životnom prostoru, gotovo nemoguće razlikovati od riba kojima se hrane.


 Stekli su isti vretenasti oblik tijela i sposobnost da se kroz vodu probijaju repovima nalik perajama. Njihova brzina i pokretljivost nadilaze i sposobnosti oceanskih morskih pasa – njihovih najvećih neprijatelja. Istodobno su zadržali sva najistaknutija obilježja svojih kopnenih predaka: stalnu tjelesnu temperaturu, pluća za disanje i othranjivanje mladih majčinim mlijekom.

Njihovi su najbliži srodnici veliki kitovi: ogromna stvorenja poput plavetnih kitova, koji su ujedno danas najveća živuća stvorenja. Dupini su mali kitovi zubani koji se hrane uglavnom ribom i lignjama – iako najveći dupin, kit ubojica ili orka, progoni i tuljane pa i druge dupine. Dupini su se s vremenom toliko prilagodili životu u vodi da su na kopnu potpuno bespomoćni. Oblikom tijela, dupini nalikuju torpedu s minimalnim izbočenjima. Njihove su uške i stražnji udovi u potpunosti nestali, spolni organi i mužjaka i ženki nalaze se unutar tijela, a prednji udovi preoblikovani su u peraje koje daju stabilnost. Rep je produžen u široke, ukrućene peraje.

Koža im je svilenkasta, glatka i u potpunosti bez dlake pa lako klize kroz vodu. Svaka izbočina na tijelu zaobljena je debelim slojem sala koji ih izolira od pretjeranog gubitka topline i energije.

Dupini ponekad izvode spektakularne skokove tijekom kojih im se pruža mogućnost udisanja zraka. Oni rijetko duboko rone pa uglavnom nemaju potrebe za velikim rezervama zraka u svome tijelu – pola sekunde iznad vode dovoljno je za ponovnu opskrbu. Dupini obično love u osunčanim slojevima oceana, uglavnom u bistrim vodama, pa im je vid izuzetno važan. Svako oko ima izrazito prilagodljivu leću koja omogućava fokusiranje predmeta i pod vodom i u zraku. Iako su im oči važne, uši su zapravo ključni organi u osjetilnom svijetu dupina. Jedva su vidljive na površini tijela, i to kao mali otvori iza očiju, ali su djelotvorne i dobro prilagođene hvatanju zvukova koji se šire pod vodom. U prostoru se, poput šišmiša, snalaze ispuštajući neprekidan tok ultrazvučnih signala koji se odbijaju od čvrstih objekata i vraćaju kao odbijeni zvuk.

Dupini se hrane uglavnom ribom i lignjama. Vrste kratke njuške i rijetkih zubi radije progone lignje, a kljunaste vrste s brojnim malim zubima hrane se uglavnom ribom. Izuzetak je od ovog pravila kit ubojica, izuzetno veliki dupin koji se specijalizirao za napad na toplokrvne morske životinje: tuljane, pingvina i druge vrste kitova.

U Tihom oceanu vitki prugasti dupini često love zajedno. Ovim miješanim jatima često se pridružuju tune – velike, brze, grabežljive ribe koje se hrane na isti način kao i dupini. Tako su raspoređene da uvijek ugrabe svoj dio plijena, a zahvalnost će pokazati upozoravajući dupine na nailazak morskih pasa. Morski psi nisu najopasniji za dupine i tune. Velika opasnost prijeti i od ribarskih brodica koje love širom Tihog oceana. Ribari iščekuju nailazak dupina iako vrebaju tune koje plivaju ispod njih. Zajedno s ribom na palubu izvlače i dupine koji uglavnom stradaju od opreme ili težine mreže.

Proteklih su godina pokrenute akcije za zaštitu dupina i one su izborile i određeni napredak. Tako su danas mreže često opremljene vidljivim pločama koje dupini vide i preskoče, a u nekim slučajevima prisutni su i ronioci i brodice koji pomažu dupinima da se izvuku iz klopke. Nažalost, usprkos tome svake godine veliki broj dupina pobiju ribolovci, a još ih više ugiba u ogromnim mrežama koje se svake noći bacaju u oceanima širom svijeta.

 

| 7. 4. 2017. u 11:30 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Bolesti i poremećaji živčanog sustava

Donosimo rad Marka Majnolovića, učenika 3.a razreda Gimnazije Vukovar. Marko je izradio PowerPoint prezentaciju o bolestima i poremećajima živčanog sustava. Prezentacija može poslužiti u nastavi biologije i na satu razrednika...

Nastavni materijali

Kognitivne pristranosti

Prepoznati vrste kognitivnih pristranosti (predrasuda).

585. prije Krista - na današnji dan kod rijeke Halys (danas...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr