preskoči na sadržaj

Ronjenje

Gotovo 70% Zemljine površine prekriveno je vodom – prostranstvom koje je kolijevka života na Zemlji. Iako zahvaljujući suvremenoj tehnologiji čovjek relativno dobro poznaje taj svijet, boravak pod vodom u današnjoj ronilačkoj opremi još uvijek predstavlja veliki izazov.


Ljudi koji rone rekreativno čine to kako bi uživali u promatranju podvodnog svijeta. S druge strane postoje i komercijalni ronioci koji su visoko izvježbani za obavljanje ronilačkih poslova na naftnim platformama, podvodnim cjevovodima, gradnji mostova i sl. Granica rekreativnog ronjenja je 40 metara, a sve preko te dubine izlazi iz takozvanog režima sigurnosti.

Ne zna se kada je točno započelo istraživanje podmorja ali se zna da se najstariji zapis vezan uz ronjenje nalazi u rukopisu grčkog filozofa Aristotela u kojem se spominje ronilačko zvono koje je koristila vojska Aleksandra Velikog 332. godine pr. Kr. U opisu je navedeno da je to bila tvorevina u obliku zvona, odnosno velika drvena bačva koju je čovjek stavljao preko glave i gornjeg dijela tijela i tako opremljen hodao po morskom dnu. Tako stvoren zračni džep omogućavao je disanje i gledanje pod vodom.

Ronilačka oprema kakva se danas koristi počela se razvijati u 19. stoljeću. Njemački izumitelj August Siebe je 1819. godine konstruirao prvo ronilačko odijelo – bakreni šljem pričvršćen na odijelo od platna i kože. Ronilac se snabdijevao zrakom uz pomoć pumpa s površine preko cijevi pričvršćene na cijev. Samo odijelo je bilo otežano utezima, kako zrak u šljemu ne bi podizao ronioca prema površini.

Čovjek je evolucijom razvio čula i sposobnosti prilagođene boravku na kopnu. Zbog toga za nas silazak pod vodenu površinu  predstavlja ulazak u neprirodnu okolinu. Tako vid pod vodom postaje vrlo slab, disanje nemoguće, kretanje otežano i usporeno, toplina tijela se ne može održavati i sluh postaje uglavnom neučinkovit. Iz tog je razloga čovjek bio primoran pronaći rješenje kojim će boravak pod vodom učiniti dugotrajnim, sigurnim i ugodnim.

U osnovnu ronilačku opremu ulazi: maska i disalica, ronilačko odijelo, peraje i autonomni ronilački aparat. U morskoj vodi gubitak tjelesne topline je 25 puta brži nego na zraku. Kako bi se to spriječilo neophodno je koristiti ronilačko odijelo. Ono štiti i od površinskih ozljeda a obično je izrađeno od materijala sličnog spužvastoj gumi koja u sebi sadrži velik broj sitnih mjehurića zraka.

Što se peraja tiče, njih je prvi konstruirao slavni Leonardo da Vinci i to tako što je kopirao rješenje koje je priroda dodijelila ribama. Autonomni ronilački aparat se sastoji od ronilačke boce, sustava crijeva i ventila za dovod zraka iz boce u usta i kompenzatora plovnosti (sustav nalik prsluku).

Od ostale ronilačke opreme valja spomenuti pojas s olovima, manometar i dubinomjer. Pojas s olovima sprječava da ronioca oprema ne izbaci prema površini. Taj je pojas načinjen od čvrstog tkanja i pričvršćuje se s prednje strane. Na njega se nižu olovne pločice (utezi) različitih težina.

Manometar služi za mjerenje tlaka i on pomaže roniocu na način da mu pokazuje količinu zraka u spremniku. Dubinomjer je instrument koji služi za mjerenje dubine i on mjeri dva vrlo važna podatka – trenutnu i najveću postignutu dubinu.

Većina opasnosti kojima su izloženi ronioci proizlazi iz činjenice da se ispod površine vode nalaze u uvjetima povišenog tlaka. S povećanjem dubine povećava se i vrijednost tlaka okoline. Ukoliko prilikom urona ne dođe do postepenih izjednačavanja tlakova u šupljinama, s povećanjem tlaka okoline dolazi do njihova prskanja.

Stanoviti rizik po ronioca krije se i u činjenici da se pri ronjenju udiše zrak pod povišenim tlakom, a opasnost su i dekompresijske bolesti. Do njih dolazi uslijed otapanja dušika u krvi. Naime, povećavanjem vrijednosti tlaka povećava se i količina otopljenog dušika. Prilikom izrona u tkivima mogu zaostati mjehurići dušika koji se prebrzim smanjenjem tlaka naglo šire i time razdiru tkivo.

U današnje vrijeme veliku opasnost za svakog ronioca predstavljaju motorni čamci na površini jer prolazeći mogu smrtno ozlijediti osobu koja roni. Opasni mogu biti i neodgovorni ribolovcikoji se koriste raznim eksplozivnim napravama u krivolovu. Zato je zbog vlastite sigurnosti dužnost svakog ronioca da mjesto ronjenja propisno označi ronilačkom plutačom na površini ili odgovarajućom zastavom na brodu odnosno svjetlom ako se radi o noćnom ronjenju.
 

| 13. 7. 2017. u 13:45 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Svemir

Donosimo rad Sare Bošnjak i Lucije Barbe, učenica 2.c razreda Gimnazije Vukovar. U sklopu radionice pod nazivom Chemistry of Space (povodom Svjetskog tjedna svemira), učenice Sara i Lucija, obradile su temu vezane uz...

Nastavni materijali

Python osnove programiranja

Python osnove programiranja mrežna je stranica organizirana po programskim strukturama u Python programskom jeziku. Svaka je programska struktura organizirana kroz ppt prezentaciju uvoda u samu programsku...

Audio&video

Zašto tako

Emisija koja se bavi odgojem i problemima djece i mladih u odrastanju. Ovisnosti o drogama i alkoholu, poremećaji prehrane, modni zahtjevi, izlasci, odnosi među...

1817. - rođen Pierre Athanase Larousse, francuski matematičar i...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr