preskoči na sadržaj

Ronjenje

Gotovo 70% Zemljine površine prekriveno je vodom – prostranstvom koje je kolijevka života na Zemlji. Iako zahvaljujući suvremenoj tehnologiji čovjek relativno dobro poznaje taj svijet, boravak pod vodom u današnjoj ronilačkoj opremi još uvijek predstavlja veliki izazov.


Ljudi koji rone rekreativno čine to kako bi uživali u promatranju podvodnog svijeta. S druge strane postoje i komercijalni ronioci koji su visoko izvježbani za obavljanje ronilačkih poslova na naftnim platformama, podvodnim cjevovodima, gradnji mostova i sl. Granica rekreativnog ronjenja je 40 metara, a sve preko te dubine izlazi iz takozvanog režima sigurnosti.

Ne zna se kada je točno započelo istraživanje podmorja ali se zna da se najstariji zapis vezan uz ronjenje nalazi u rukopisu grčkog filozofa Aristotela u kojem se spominje ronilačko zvono koje je koristila vojska Aleksandra Velikog 332. godine pr. Kr. U opisu je navedeno da je to bila tvorevina u obliku zvona, odnosno velika drvena bačva koju je čovjek stavljao preko glave i gornjeg dijela tijela i tako opremljen hodao po morskom dnu. Tako stvoren zračni džep omogućavao je disanje i gledanje pod vodom.

Ronilačka oprema kakva se danas koristi počela se razvijati u 19. stoljeću. Njemački izumitelj August Siebe je 1819. godine konstruirao prvo ronilačko odijelo – bakreni šljem pričvršćen na odijelo od platna i kože. Ronilac se snabdijevao zrakom uz pomoć pumpa s površine preko cijevi pričvršćene na cijev. Samo odijelo je bilo otežano utezima, kako zrak u šljemu ne bi podizao ronioca prema površini.

Čovjek je evolucijom razvio čula i sposobnosti prilagođene boravku na kopnu. Zbog toga za nas silazak pod vodenu površinu  predstavlja ulazak u neprirodnu okolinu. Tako vid pod vodom postaje vrlo slab, disanje nemoguće, kretanje otežano i usporeno, toplina tijela se ne može održavati i sluh postaje uglavnom neučinkovit. Iz tog je razloga čovjek bio primoran pronaći rješenje kojim će boravak pod vodom učiniti dugotrajnim, sigurnim i ugodnim.

U osnovnu ronilačku opremu ulazi: maska i disalica, ronilačko odijelo, peraje i autonomni ronilački aparat. U morskoj vodi gubitak tjelesne topline je 25 puta brži nego na zraku. Kako bi se to spriječilo neophodno je koristiti ronilačko odijelo. Ono štiti i od površinskih ozljeda a obično je izrađeno od materijala sličnog spužvastoj gumi koja u sebi sadrži velik broj sitnih mjehurića zraka.

Što se peraja tiče, njih je prvi konstruirao slavni Leonardo da Vinci i to tako što je kopirao rješenje koje je priroda dodijelila ribama. Autonomni ronilački aparat se sastoji od ronilačke boce, sustava crijeva i ventila za dovod zraka iz boce u usta i kompenzatora plovnosti (sustav nalik prsluku).

Od ostale ronilačke opreme valja spomenuti pojas s olovima, manometar i dubinomjer. Pojas s olovima sprječava da ronioca oprema ne izbaci prema površini. Taj je pojas načinjen od čvrstog tkanja i pričvršćuje se s prednje strane. Na njega se nižu olovne pločice (utezi) različitih težina.

Manometar služi za mjerenje tlaka i on pomaže roniocu na način da mu pokazuje količinu zraka u spremniku. Dubinomjer je instrument koji služi za mjerenje dubine i on mjeri dva vrlo važna podatka – trenutnu i najveću postignutu dubinu.

Većina opasnosti kojima su izloženi ronioci proizlazi iz činjenice da se ispod površine vode nalaze u uvjetima povišenog tlaka. S povećanjem dubine povećava se i vrijednost tlaka okoline. Ukoliko prilikom urona ne dođe do postepenih izjednačavanja tlakova u šupljinama, s povećanjem tlaka okoline dolazi do njihova prskanja.

Stanoviti rizik po ronioca krije se i u činjenici da se pri ronjenju udiše zrak pod povišenim tlakom, a opasnost su i dekompresijske bolesti. Do njih dolazi uslijed otapanja dušika u krvi. Naime, povećavanjem vrijednosti tlaka povećava se i količina otopljenog dušika. Prilikom izrona u tkivima mogu zaostati mjehurići dušika koji se prebrzim smanjenjem tlaka naglo šire i time razdiru tkivo.

U današnje vrijeme veliku opasnost za svakog ronioca predstavljaju motorni čamci na površini jer prolazeći mogu smrtno ozlijediti osobu koja roni. Opasni mogu biti i neodgovorni ribolovcikoji se koriste raznim eksplozivnim napravama u krivolovu. Zato je zbog vlastite sigurnosti dužnost svakog ronioca da mjesto ronjenja propisno označi ronilačkom plutačom na površini ili odgovarajućom zastavom na brodu odnosno svjetlom ako se radi o noćnom ronjenju.
 

| 13. 7. 2017. u 13:45 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Autorska prava

Donosimo rad Tee Hrgović, učenice 2.a razreda Gimnazije Vukovar. Učenički je uradak nastao na nastavi informatike u sklopu obrade prezentacijskih tehnika i sadržaja koji se u prezentacijama koriste pri čemu je naglasak...

Nastavni materijali

Toogle mask

U datoteci se nalazi video priručnik s potrebnim materijalima za izradu vježbe u alatu za obradu slike GIMP. 

Audio&video

Divni novi svijet

Emisija o prirodnim znanostima koja će vam, između ostaloga,  otkriti  u kakvoj su vezi slapovi, vulkani, potresi, avioni... i disco-club, što se pod utjecajem...

1422. - mletački Senat je izdao naredbu da se za svu robu koja se...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr