preskoči na sadržaj

Promjene na koži

Autor: Diana Kostanjšek

Iako je zima još do nedavno pokazivala svoje oštre zube, trebamo se pripremiti za dolazak lijepog i sunčanog vremena. Naš organizam se na razne načine prilagođava dolasku proljeća. Sunčeve zrake donose vedrinu, bolje raspoloženje, entuzijazam, najmlađima pomažu  u jačanju kostiju, sprečavanju osteoporoze. Ali te zrake nam mogu nanijeti i izvjesnu štetu. 


Cijeli ljudski organizam, pod utjecajem sunčevih zraka, na određeni način doživljava promjene. Pojedinim dijelovima tijela prijeko je potrebna izloženost sunčevim zrakama, usprkos tome bez obzira na izvjesnu ovisnost o suncu, pojedini organi mogu pretrpjeti i određena oštećenja. 

Koža, koja je površinski najveći organ našega tijela, tijekom cijeloga života doživljava određene promjene. Još u maternici tijekom razvoja (proces organogeneze, embriogeneze), dolazi do nekih poremećaja u izgradnji određenih slojeva kože. Posljedica takvog neprestanog razvoja je da već po rođenju neke osobe imaju po koži smeđe točkice, raznih veličina koje nazivamo madeži. 

Što su madeži?

Madeži (lat. naevus – znamenka, madež), slabije ili jače pigmentirani potpuno su dobroćudne promjene  na povšinskim dijelovima kože. Površinske stanice kože se neprestano obnavljaju, mijenjaju svoju strukturu, pa se madeži mogu pojaviti u djetinjstvu čak i kasnije u životu. Takve kožne promjene ne izazivaju nikakvu bolest, ali nalažu stalno preglede da bi se uvidjele eventualne promjene  u smislu promjene veličine, boje ili promjera madeža. Potrebno je razlikovati madeže od melanoma.

Što je melanom?

Melanom (lat.melanoma, grčki - crn, mrk) je zloćudna promjena na  koži tamno smeđe ili crne boje, potječe od pigmentiranih stanica (melanocita) kojih imamo svi u organizmu. Količina melanina koji stvara pigment, a time daje i boju koži, ovisi o tipu kože. 

Melanom može nastati na bilo kojem dijelu tijela, najčešće se nalazi na potkoljenicama, rukama, tabanima. Nerijetko nastaje na sluznicama, vlasištu, ispod noktiju, u oku. Ove zloćudne promjene na koži nastaju najčešće zbog pretjeranog i neprimjerenog izlaganja suncu. Svi koji se pretjerano izlažu suncu, i u ranom djetinjstvu dobiju opekline od sunčevih zraka spadaju u rizičnu skupinu od nastanka melanoma. Koža vrlo dobro pamti svoju izloženost ultraljubičastim zrakama, ima sposobnost nagomilavanja tih zraka pa osobe najčešće  u pedesetoj godini obole od melanoma. Zbog različitih atmosferskih promjena, i nastanka visokog indeksa ultravioletnih zraka, dobna granica za nastanak melanoma se snižava pa se melanomi sve češće  dijagnosticiraju i kod mlađih osoba. Smatra se da je u dobi žene od 25 – 29 godine starosti melanom - karcinom na prvom mjestu.   U posljednjih pet godina raste broj oboljelih od melanoma, kako u Europi tako i u  Hrvatskoj.

Jedan od važnih čimbenika rizika za nastanak melanoma, pored prekomjernog izlaganja  sunčevom svijetlu  je i već spomenuti tip kože. Najveći rizik imaju osobe crvenkaste kose i izrazito svijetle puti, potom osobe plavih očiju i svijetle puti. Važan čimbenik  nastanka su i mnogobrojni madeži po tijelu, a nezanemariva je i obiteljska sklonost prema ovoj zloćudnoj bolesti. Danas se smatra da svega 25% melanoma nastaje iz madeža, dok ostalih 75% melanoma nastaje de novo – što znači na potpuno nepromijenjenoj, zdravoj koži. 

Kako prepoznati melanom?

Svatko od nas, na vrlo lak način može sam sebi pomoći u ranom prepoznavanju zloćudnih promjena na koži. Najvažnije je redovito, bar dva puta godišnje pregledavati kožu. Ispred ogledala na vlastitoj koži potrebno je primjetiti eventualne promjene na postojećim madežima, ili neke novonastale madeže neobičnog izgleda. 

Prve promjene koje bismo trebali uočiti su promjena oblika madeža. Ako je madež postao asimetričan, nije više okrugao ili nema oštro ograničene rubove tj. nije oštro ograničen od nepromijenjenog, zdravog dijela tijela, to nam je jasan poziv za intervenciju.  Nerijetko pojedini madeži počnu krvariti ili samo promjene boju, od smeđeg pigmenta postane crni, ili sivoljubičasti koji se vrlo razlikuje od svih ostalih madeža po tijelu.

U nekim slučajevima prvi znak bolesti su povećani lokalni limfni čvorovi sentinental – čvor (žlijezda čuvarica). 

Čim  se uoče navedene promjene na koži, sluznici, oku ili noktu primjerice, obavezno je javiti se liječniku obiteljske medicine  koji  će nakon temeljitog pregleda donijeti odluku o potrebi konzultacije dermatologa (specijalista za kožne bolesti). Dermatolog pomoću aparata – dermatoskopa – pregleda sve madeže po tijelu, posebnu pažnju posvećuje onim madežima  koji su skloni iritacijama. U nekim slučajevima ovom metodom nije moguće sa sigurnošću utvrditi radi li se o melanomu ili madežu, ali je  metoda vrlo pouzdana za  praćenje madeža kroz odgovarajući period i uvelike nam pomaže u pravovremenom otkrivanju  promjena koje zahtjevaju kirurško liječenje.

Ukoliko se dermatoskopski ustvrdi da se radi o melanomu ili nekom drugom obliku promjene na koži koji zahtjeva kirurško liječenje, u vrlo kratkom vremenu se pristupa zahvatu. Na sreću, u velikom broju slučajeva potrebna  je samo redovita kontrola. 

Liječenje melanoma

Melanom je sklon brzom širenju po cijelom organizmu putem krvi i limfe, tako se vrlo rano narušava cijeli organizam, stoga ga je potrebno što ranije uočiti i odstraniti. Kako sam naglasila liječi se isključivo kirurškim putem, a pravovremena intervencija ima iznimno povoljne rezultate. Zloćudna kožna promjena uklanja se u cijelosti s dijelom zdravog okolnog tkiva. U nekim težim slučajevima, nakon kirurškog odstranjenja melanoma bolesnik nastavlja liječenje kemoterapijom ili radioterapijom (zračenje) kroz izvjestan vremenski period. Kao i kod svake zloćudne bolesti potrebni su redoviti godišnji pregledi doživotno.

Kako spriječiti nastanak melanoma?

Nakon svega što sam spomenula stječe se dojam da sunce treba izbjegavati. Djelomično točno. U kasno proljeće i ranu jesen sunce je potrebno izbjegavati u određenim vremenskim periodima, od jedanaest sati u jutro do šesnaest sati popodne. Tijekom ljeta na suncu treba biti do deset sati ujutro i poslije sedamnaest sati popodne. Boravak na suncu zahtjeva određenu zaštitu, ništa komplicirano i zahtjevno. Sve što trebamo napraviti je namazati kožu zaštitnim kremama koje imaju visoki faktor zaštite. Tu nježnu kožu potrebno je mazati i štiti svaka dva sata, posebno na plaži , nakon kupanja i uživanja u moru ili rijeci.  Pamučne majice, pokrivala za glavu, adekvatne sunčane naočale trebaju biti neizostavni dio odjeće za vrijeme sunčanih dana. Ovo posebno važi za naše najmlađe. Utvrđeno je da se dvije do tri četvrtine ukupnog oštećenja kože steknu do tridesete godine života.

Zaštita kože sprečava nastanak melanoma, navika koja ne iziskuje napor a njome našim najmlađim pored sretnog djetinjstva i uživanja u lijepim sunčanim danima, usađujemo svijest o zdravom stilu života i sprečavanju mnogih bolesti. 

Dok sa silnom željom išćekujemo proljeće, vrijeme provedimo u pripremi naše kože za tople sunčane dane putem zdrave prehrane, puno svježega voća i povrća i naravno, zaštitnih krema za kožu. Vrlo brzo ćemo zajedno sa našim najmlađima šetati zelenim parkovima, obalama rijeka i mora.

 

Srdačan pozdrav,

dr. Diana Kostanjšek, specijalist obiteljske medicine

 

Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.

 
| 17. 4. 2013. u 08:33 sati | RSS | print | pošalji link |


Savjete koje vam na ovim stranicama donosimo pišu stručnjaci na području medicine, psihologije i veterine:

 

Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Salzburg

Donosimo vam prezentaciju Petre Maravić, učenice 7. razreda Osnovne škole Ivana Brlić-Mažuranić, PŠ Drežnica o austrijskom gradu Salzburgu. Prezentacija je napravljena na satu...

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

Audio&video

Divni novi svijet

Emisija o prirodnim znanostima koja će vam, između ostaloga,  otkriti  u kakvoj su vezi slapovi, vulkani, potresi, avioni... i disco-club, što se pod utjecajem...

1929. - Crni četvrtak (engl. Black Thursday ) označava 24. listopad...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr