preskoči na sadržaj

Životinje oko nas - priobalje i Dalmacija (prvi dio)

Autor: Marko Tomašek

Kada netko spomene priobalje i Dalmaciju većina od nas prvo pomisli na plavetnilo Jadranskog mora a ne na krš i crnogorične šume kojima obiluje ovo područje naše zemlje. Kada pak netko spomene životinje koje žive u Dalmaciji opet će većina od nas pomisliti na stanovnike Jadranskog mora kao što su bezbrojne vrsta riba, školjaka i puževa.


Rijetko će tko pomisliti na velik broj životinjskih vrsta koji većinu vremena žive na kopnu. Čagalj, poskok i galeb tri su tipična predstavnika priobalja i Dalmacije i njih ću vam pobliže opisati u ovom članku.  

 

Obični ili zlatni čagalj (Canis aureus)

Zlatni čagalj je sisavac iz porodice pasa (Canidae) i najraširenija je vrsta čaglja u svijetu. Dijeli se na čak trinaest podvrsta, a na području Hrvatske živi podvrsta Canis aureus moreoticus koja je autohtona na Balkanskom poluotoku. Čagalj je snažne građe tijela čija dužina u odraslih jedinki iznosi oko sedamdeset centimetara. Rep je čupav i dug oko trideset centimetara. Specifičnost u građi ove životinje jesu njegove dugačke noge.

Tijelo mu je prekriveno srednje dugom i grubom sivkasto žutom ili prljavo bijelom dlakom koja na području bokova i leđa prelazi u tamniju boju, a na glavi ima kratke uši koje su široko razmaknute. Odrasli primjerci su teški do petnaest kilograma. Po načinu života i izgledu, mnogi smatraju da je čagalj prijelazni oblik između lisice i vuka.

Po načinu prehrane čagalj je svejed, a duge noge s velikim stopalima omogućavaju mu dugotrajno i brzo trčanje i lov na manje sisavce, ptice i gmazove. Hrani se i strvinom. Danju se zadržava i boravi u brlogu gdje odmara i spava, a predvečer i po noći odlazi u lov. Kod ove životinje karakteristično je glasno i turobno zavijanje (slično glasanju pasa) koje čagalj najčešće koristi kako bi dozvao druge predstavnike vrste da mu se pridruže u lovu.

Čagalj živi u monogamnim parovima ili u parovima s podmlatkom koji još nije dovoljno odrastao da živi samostalno. Svoj teritorij svakodnevno obilježava mokraćom i izmetom te na taj način drugim parovima daje do znanja da je teritorij na koji su došli već zauzet. Ako je potrebno, teritorij agresivno brane upuštajući se u borbe i tučnjave s drugim kojotima. Ponekad, najčešće u hladno doba godine i kod nestašice hrane, čagalj živi u manjim čoporima.

Prije tridesetak godina zlatni čagalj živio je na području Dalmacije i priobalja sve do Istre. Ratna zbivanja, česte eksplozije i nedostatak hrane doveo je do migracije ove životinje pa je čagalj prešao rijeke Kupu i Savu i naselio se u nizinskim dijelovima Hrvatske, najviše na području Slavonije. Danas se često mogu čuti vijesti o čaglju kao divljoj zvijeri koji radi velike štete na lovištima i poljoprivrednim imanjima u naseljenim mjestima i gradovima. Naime, u nedostatku hrane čagalj dolazi do ljudskih naselja gdje ubija domaće životinje i stoku.

 

Poskok (Vipera ammodytes)

Poskok je jedna od najotrovnijih i najopasnijih europskih vrsta zmija iz porodice ljutica. Živi na području južne i jugoistočne Europe i jugozapadne Azije. Obožava suha i sunčana kamena i krška područja, šikare i šumarke s niskim drvećem, a može ga se pronaći i uz izvore vode kao što su bunari i potoci. U Hrvatskoj živi na području Dalmacije, otocima (Krk, Pag, Vir, Korčula, Hvar, Mljet) i Istri, no obitava i na području Hrvatskog Zagorja, Lici, Banovini i na Medvednici.

Tijelo mu je dužine od pedeset do sto centimetara, svjetlo sive boje mužjaka ili sivo smeđe ili crveno smeđe boje ženke s karakterističnom crnom cik-cak prugom na leđima. Na trbušnoj strani je svjetlije boje s tamnim mrljama. Glava mu je karakterističnog trokutastog oblika s velikim očima i okomitim zjenicama, te oko pet milimetara dugim roščićem prekrivenim ljuskama na vrhu njuške. Ima dug i račvast jezik te dva duga otrovna zuba povezana s otrovnom žlijezdom.

U pravilu je vrlo troma i spora zmija koja se u slučaju opasnosti može kretati vrlo brzo, ali na kraće staze.

Hrani se manjim glodavcima, pticama, gmazovima i vodozemcima koje ubija smrtonosnim otrovnim ugrizom. Karakteristična je upornost i strpljivost poskoka, on na jednome mjestu može danima čekati plijen a da se ne pomakne.

Kada je plijen koji je ugrizao mrtav, poskok ga cijeloga proguta. Ima sposobnost jakog otvaranja usta zbog nedostatka čeljusnog zgloba i velike rastezljivosti kože. Bez hrane može preživjeti i do nekoliko mjeseci.

Poskok je aktivan većinom noću, dok danju sklupčan spava na nekom toplom i sigurnom mjestu. Preko zime spava zimski san, a u rano proljeće se „presvuče“ tj. odbacuje staru kožu te kreće u potragu za partnericom. Krajem ljeta ženka okoti desetak živih mladih.

Ugriz poskoka za čovjeka može biti smrtonosan. Poskok gotovo nikada ne napada ničim izazvan već samo u slučajevima kad se osjeti ugroženim (kada čovjek slučajno stane na njega ili kada prolazi ispod niskih krošnji drveća u kojima u jesen poskok često boravi vrebajući ptice). Otrov poskoka sastoji se od hemotoksičnih tvari koje izazivaju grušanje krvi i posljedični šok (djeluje na živčani sustav i zaustavlja rad srca, disanje i gutanje).

Za čovjeka je smrtonosan ugriz kod kojeg poskok ispusti 25 do 40 miligrama otrova, ovisno o dobi čovjeka, njegovom zdravstvenom stanju i mjestu ugriza. Prvi simptomi trovanja u čovjeka su bol i jaka otečenost ugriženog dijela tijela. Ono što treba odmah napraviti jest podvezati mjesto iznad ugriza da se spriječi daljnje širenje otrova tijelom. U što kraćem vremenskom roku čovjeka je potrebno odvesti liječniku na injekciju protuotrova, tj. antiseruma.

Prema statistici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u razdoblju od 2011. do 2015. godine u ambulantama i bolnicama hospitalizirane su 124 osobe zbog ugriza zmija otrovnica.

U Hrvatskoj je poskok zakonom zaštićena životinja.

 

Galeb klaukavac (Larus cachinnans)

U svijetu postoji čak četrdeset i pet poznatih vrsta galebova rasprostranjenih na gotovo svim kontinentima i to uvijek u blizini mora i oceana. Na području Republike Hrvatske povremeno ili stalno boravi čak trinaest vrsta galebova od kojih se tri vrste na našem području i gnijezde. Među njima je najbrojniji galeb klaukavac.

Galeb klaukavac pripada skupini velikih galebova i smatra ga se najvećim galebom našeg kontinenta. Robusnog je izgleda, širokog prsnog koša, raspona krila u letu do čak metra i pol. Dužina odrasle jedinke iznosi između 60 i 70 centimetara, težine između 800 do 1500 grama. Boja perja na glavi, vratu i s donje strane tijela je bijela, a po krilima i leđima je sivkaste boje. Vrhovi krila su crno obojani s bijelim pjegama. Glava je kvadratnog oblika.

Oko očiju ima tanki sjajni očni prsten grimizno crvene boje, a očna šarenica je žuto obojana. Kljun galeba klaukavca je svijetlo žute boje s velikom crvenom pjegom pri vrhu donjeg kljuna.

Gornji kljun završava tupom savinutošću prema dolje. Noge i stopala su intenzivno žute boje, a među prstima ima razvijene plivače kožice. Galeb je izvrstan plivač. Glasa se često i glasno ispuštajući zvukove koji zvuče kao „kija-kija-kija-kijau-kijau“.

Galeb je izrazito proždrljiva ptica i u prehrani nije izbirljiv. Hrani se ribom i morskim beskralježnjacima, pticama i njihovim jajima, manjim sisavcima te raznim otpacima koje nalazi na kopnu ili moru. U potrazi za hranom često slijede morske brodove i koče sakupljajući za njima odbačenu ribu.

Pari se od travnja do lipnja kada klaukavac formira velike kolonije koje se sastoje od nekoliko tisuća parova ptica. Nakon parenja gradi vrlo jednostavno gnijezdo složeno od okolne vegetacije i perja te raznih naplavina i grančica koje u blizini pronađe. Gnijezdo gradi na tlu, u grmlju ili na samom kamenu. Ženka u gnijezdo snese tri do četiri šarena zelena ili smeđe siva jaja iz kojih se nakon 30 dana izlegu ptići.

Iako je galeb klaukavac izrazito otporna, česta  i na novonastale uvjete života prilagodljiva ptica, na području Republike Hrvatske je zakonom zaštićen. Zabranjena je svaka radnja kojom ga se na bilo koji način uznemirava ili ometa u njegovim životnim navikama (hvatanje, držanje u kavezima, rastjerivanje, ozljeđivanje i ubijanje, te oštećivanje njegovog podmlatka, gnijezda i životnog prostora).

 

Izvori:

www.iucnredlist.org

www.arkive.org

www.lovac.info

www.plantea.com

www.podvodni.hr

www.ciopa.hr

 

Autor teksta:

Marko Tomašek, dr. vet. med.

 

 

 

 

 

 

 

| 27. 9. 2018. u 12:46 sati | RSS | print | pošalji link |


Savjete koje vam na ovim stranicama donosimo pišu stručnjaci na području medicine, psihologije i veterine:

 

Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Animacija Pravila za rad na siguran način pri strojnoj obradi

Industrijska strojarska škola iz Zagreba strukovna je škola i učenje je temeljeno na radu pa je kultura sigurnosti iznimno važna. Između ostalih aktivnosti vezanih za kulturu sigurnosti i zaštite zdravlja...

Nastavni materijali

Kako učiti?

Savjeti o tome kako učiti i literatura za daljnje čitanje.

Audio&video

Slovo zakona

Pravni se propisi vrlo često mijenjaju, pa građani  često ne znaju koja su njihova prava, ali i obveze u postojećim pravnim okvirima. U emisiji „Slovo zakona“...

1811. - rođen Franz Liszt, austrijski skladatelj mađarskog porijekla....

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr