20.4.2024.
2004. – umrla Sunčana Škrinjarić, hrvatska književnica. U književnosti se javila 1946. godine zbirkom pjesama Sunčanice. Objavila je dvadesetak knjiga pjesama i proze za djecu, od kojih su najpoznatije Kaktus bajke, Ljeto u modrom kaputu, Pisac i princeza, Čudesna šuma i Dva smijeha. Najmlađima je namijenila slikovnice Plesna haljina žutog maslačka, Tri jabuke s bakinog ormara, Zimska bajka i druge. Od dramskih tekstova ističu se igrokazi Bajka o maslačku, Slon u gradu i Ludi lampion, koji su izvedeni u Zagrebu i Uppsalli, te radio-drame za djecu i mladež Zeleni šešir, Čovjek koji je postao gljiva i druge. Knjige su joj prevedene na litvanski, mađarski, slovenski i druge jezike
1872. – umro Ljudevit Gaj, hrvatski preporoditelj, vođa ilirskog pokreta te poticatelj i organizator književnoga rada u predilirsko i ilirsko doba. Pjesnik, jezikoslovac, čije su zasluge za hrvatsku književnost i kulturnu standardizaciju moderne hrvatske nacije neprijeporne, a njegova se osobna karizma, odlučnost vođe, obično identificira s preporodnim pokretom u cjelini. Prvi broj Danice pojavio se 6. siječnja 1835., a prvi tekst objavljen novim Gajevim pravopisom, bila je Mihanovićeva Horvatska domovina, budnica koja će kasnije biti prihvaćena kao hrvatska himna. Tiskanje Danice pobudilo je u hrvatskoj javnosti opći ushit. Najvjerniji suradnici u Danici bili su Rakovac, Vukotinović i braća Mažuranić. Gaj je potaknuo i osnivanje tiskare koja je počela djelovati 1838., iste godine kada je osnovana Ilirska čitaonica, koja je uskoro postala središnjom ustanovom kulturnog i političkog života
1871. – rođen Eduard Slavoljub Penkala, hrvatski inženjer i jedan od najznačajnijih izumitelja s početka 20. stoljeća. Njegov opus obuhvaća od 70 do 80 izuma s područja mehanike, kemije, fizike, aeronautike (zrakoplovstva) itd. Već 1903. godine patentirao je “Termofor”, a usporedno s time radio je i na izumima mehaničke olovke i nalivpera. Prvu mehaničku olovku na svijetu patentira 24. siječnja 1906. godine. Već 1907. godine patentira prvo nalivpero na svijetu s čvrstom tintom i to 31. svibnja 1907. godine. Patenti su prijavljeni u više od 35 zemalja svijeta. Iako je rođen u Mađarskoj, s vremenom je svom imenu pridodao Slavoljub i postao naturalizirani Hrvat. Umro je 5. veljače 1922. godine u Zagrebu.
