preskoči na sadržaj

Uključite se u razmjenu znanja!

Pozivamo sve hrvatske nastavnike koji imaju digitalne nastavne materijale i žele ih podijeliti s kolegama da ih objave na Portalu za škole. Saznajte kako :)

Digitalni nastavni materijali

Autor: Gordana Jugo

Već smo ranije pisali o digitalnim nastavnim materijalima, a i sam termin se čini prilično transparentan, pa zato nećemo previše duljiti s definicijama. Fokus ovog teksta je na novim alatima, uređajima, servisima i pristupima vezanim uz digitalne nastavne materijale, te na konkretnim mogućnostima koje se nude učiteljima i nastavnicima za korištenje, izradu i dijeljenje digitalnih nastavnih materijala kroz korištenje CARNetovih usluga.


 

Što su digitalni nastavni materijali?

Počnimo ipak s jednostavnom definicijom: digitalni nastavni materijali su informacije potrebne za učenje i poučavanje u digitalnom obliku, a koriste se na računalu ili nekom sličnom uređaju (izvor: http://www.srebonlineteachers.org/digitalContent.html). Iako se danas još uvijek koriste digitalni nastavni materijali na digitalnim nosačima podataka, kao što su CD-ovi uz udžbenike, sve više prevladavaju materijali objavljeni na Internetu.

Što se tiče uređaja na kojima se ti materijali koriste, osobna i prijenosna računala polako ustupaju mjesto mobilnim uređajima kao što su pametni telefoni, tableti i e-čitači. Prema nekim predviđanjima, 2016. godine proizvest će se više tablet računala nego prijenosnih računala (izvor: http://macdailynews.com/2012/05/03/npd-apple-ipad-market-share-to-decrease-from-72-1-in-2012-to-50-9-in-2017/). E-čitači također dobivaju sve više na popularnosti, a u svibnju 2011. Amazon je objavio da je prodaja e-knjiga nadmašila prodaju tiskanih izdanja - na svakih 100 tiskanih knjiga Amazon je prodao 105 knjiga koje se čitaju na njihovom Kindle e-čitaču (izvor: http://www.nytimes.com/2011/05/20/technology/20amazon.html?_r=1).

 

Koja je razlika između digitalnih nastavnih materijala i objekata učenja?

Pojam koji se djelomično preklapa s digitalnim nastavnim materijalima su i digitalni objekti učenja, samostalni i tematski zaokruženi materijali višekratno uporabivi u različitim kontekstima i alatima (izvor: http://www.skole.hr/nastavni-materijali/o-materijalima?news_hk=5372&news_id=213&mshow=509#mod_news). Jedna od bitnih razlika između objekata učenja i digitalnih nastavnih materijala je njihov opseg - dok se najčešće smatra da su objekti učenja opsegom manji od lekcije, digitalni nastavni materijali mogu imati znatno veći opseg, na primjer digitalni udžbenici.

 

Sinergija weba 2.0 i digitalnih nastavnih materijala

Dok se ranije podrazumijevalo da digitalne nastavne materijale kreiraju profesori, nastavnici, odnosno, određeni autoriteti koji su svoje znanje mogli prenijeti svima koji uče, s dolaskom weba 2.0 to se donekle promijenilo. Alati weba 2.0 donijeli su demokratizaciju izrade, objave i razmjene materijala, pa tako danas mnogi studenti i učenici izrađuju i objavljuju digitalne nastavne materijale.

Mnogi alati weba 2.0 omogućuju ne samo izradu i objavu materijala, već i dvosmjernu komunikaciju između autora i čitatelja. Jedan od takvih alata je i blog, koji može imati brojne mogućnosti komunikacije i označavanja, kao što su ostavljanje komentara, ocjenjivanje poruka, tagiranje i sl. Osim blogova opće namjene, danas su nastavnicima dostupni i specijalizirani blogovi namijenjeni prvenstveno korištenju u obrazovne svrhe. Primjeri takvih blogova su http://kidblog.org/ i http://edublogs.org/.

Web 2.0 pruža pregršt različitih besplatnih alata za izradu digitalnih nastavnih materijala, te će vjerojatno svaki nastavnik moći pronaći upravo onaj alat koji najbolje odgovara njegovom obrazovnom cilju. Ovo su linkovi na kojima je moguće pronaći odgovarajući alat: http://www.skole.hr/nastavnici/ucionica?news_id=5223#mod_news, http://50ways.wikispaces.com/StoryTools i http://50ways.wikispaces.com/NewTools.

 

Koristi digitalnih nastavnih materijala u odnosu na klasične

Neke prednosti digitalnih nastavnih materijala u odnosu na klasične već su ranije spomenute u sklopu ovog Portala kao što su ušteda vremena i veći izbor atraktivnih nastavnih sadržaja. Druge prednosti uključuju zornost, dostupnost, višestruku iskoristivost, lakše unošenje promjena i manje troškove distribucije. Primjer koji sjajno ilustrira prednosti digitalnih nastavnih materijala je virtualni laboratorij koji kroz simulacije omogućuje izvođenje virtualnih pokusa koje bi zbog teško dostupne i skupe opreme i materijala bilo daleko teže izvesti uživo u učionici. Takve pokuse bi također bilo nemoguće ponavljati više puta, a posebno ne izvan laboratorija, dok simulacije učenici mogu koristiti koliko puta žele, a mogu to činiti i od kuće.

 

Repozitoriji digitalnih nastavnih materijala

Jedan od problema Interneta općenito je prezasićenost informacijama, a to se može primijeniti i na digitalne nastavne materijale. Kako u moru takvih materijala pronaći odgovarajuće i koliko nam vremena treba za to? Kao odgovor na ova pitanja nastaju repozitoriji digitalnih nastavnih materijala koji omogućuju njihovo pohranjivanje na jednom mjestu i pretraživanje po različitim kriterijima.

Neki od poznatih primjera repozitorija digitalnih nastavnih materijala su MERLOT, Connexions, TeacherTube i Khan Academy. Neke multimedijske kolekcije na Internetu koje nemaju prvenstveno edukativnu namjenu također sadrže brojne digitalne nastavne materijale kao što su YouTube ili Flickr, s tim da su u okviru YouTube-a pokrenuti specijalizirani servisi YouTube EDU i YouTube for Schools.

Wikipedia je također izvor brojnih digitalnih nastavnih materijala, a iako se često smatra kao nepouzdani izvor, mnogima služi kao polazišna točka za proučavanje određene teme. Repozitoriji koji imaju neki oblik evaluacije digitalnih nastavnih materijala osiguravaju pouzdanije i kvalitetnije sadržaje. Manje je poznato da je dio članaka u Wikipediji kategoriziran kao „featured article“ (istaknuti članak) što je simbolizirano brončanom zvijezdom u gornjem desnom kutu – to su najbolji članci prema kriterijima urednika Wikipedije, ali ih nažalost ima manje od 1% od ukupnog broja članaka.

Za nastavnike je ipak primjereniji izvor WikiEducator – međunarodna online zajednica za kolaborativnu izradu digitalnih nastavnih materijala koje edukatori mogu slobodno koristiti, prilagoditi i dijeliti. WikiEducator je započeo 2006. godine, a podržava ga neprofitna organizacija Open Education Resource (OER) Foundation.

 

Otvoreni edukacijski resursi (OER)

Navedeni repozitoriji predstavljaju otvorene edukacijske resurse (Open Educational Resources – OER). Termin je skovan 2002. godine na Forumu UNESCO-a. UNESCO definira otvorene edukacijske resurse kao materijale za poučavanje, učenje i istraživanje koji su u javnoj domeni ili su objavljeni pod licencom koja omogućava njihovo slobodno korištenje, prilagodbu i distribuciju.

Pionir u izradi i objavljivanju otvorenih edukacijskih resursa bio je Massachusetts Institute of Technology - MIT koji je 2002. javno objavio na Internetu materijale pedeset svojih kolegija pod inicijativom OpenCourseWare (OCW). Do kraja 2007. godine objavljeni su materijali koji pokrivali cjelokupan kurikulum, što danas uključuje oko 2100 tečajeva. Prema statističkim podacima, u 2011. godini OpenCourseWare imao je 127 milijuna posjeta, a procijenjeno je da je bilo 90 milijuna posjetitelja iz cijelog svijeta. Preko 1000 tečajeva prevedeno je na različite jezike uključujući kineski, španjolski, portugalski, tai i perzijski. Prema autorovim saznanjima, materijali nisu prevedeni na hrvatski jezik, ali se originalni materijali koriste i u Hrvatskoj.

U zapadnom svijetu postoje brojni primjeri otvorenih edukacijskih resursa uključujući Open Learning Initiative koju je pokrenulo sveučilište Carnegie Mellon, OpenLearn koji omogućava pristup materijalima britanskog Open University i Open Library Collections na sveučilištu Harvard.

I u Hrvatskoj postoje primjeri otvorenih edukacijskih resursa. Na Portalu je već spomenuta e-škola Hrvatskog fizikalnog društva. Noviji primjer je Portal Moja matura osnovan s ciljem podrške i pomoći učenicima u pripremi za državnu maturu, a djeluje u sklopu Udruge Samo jedan klik. Toni Milun je na svojem portalu objavio niz video zapisa s predavanjima iz matematike, ali i nekim drugim sadržajima, kao što su demonstracije rješavanja zadataka s Državne mature iz matematike i fizike.

 

CARNet podupire korištenje digitalnih nastavnih materijala

CARNet je za svoje korisnike osigurao niz sadržaja i usluga koje omogućavaju korištenje, izradu, objavu i dijeljenje digitalnih nastavnih materijala ali također i edukaciju iz tog područja.

Svakako treba napomenuti repozitorij na Portalu za škole na kojemu svi hrvatski nastavnici mogu objavljivati svoje digitalne nastavne materijale, ali i preuzeti materijale koje su objavili njihovi kolege. Materijali su organizirani po predmetima, a postoji i napredno pretraživanje. Repozitorij je pokrenut 2007. godine, a do lipnja 2012. godine ukupno je objavljeno oko 530 digitalnih nastavnih materijala od čega za osnovne škole oko 350, za opće predmete u srednjim školama oko 100, a za strukovna područja oko 80.

Preko portala edu.hr moguće je pristupiti i ovim repozitorijima digitalnih nastavnih materijala:  

  • Portal za učenje na daljinu "Nikola Tesla",
  • Moodle,
  • e-Knjižnica,
  • Školska i Prometna učilica,
  • Radio on Demand,
  • Online enciklopedija,
  • Media on Demand,
  • Video portal Baltazar,
  • eLektire.

Većini ovih repozitorija moguć je pristup pomoću AAI@EduHr korisničkih podataka, dok je nekima od njih pristup potpuno otvoren svima.

Nastavnici svoje materijale mogu objavljivati na nekima od ovih repozitorija: Moodle i Media on Demand. U Moodle-u nastavnici mogu birati hoće li njihovi materijali biti dostupni samo njihovim učenicima ili studentima, ili pak svim korisnicima sustava, dok višemedijski poslužitelj Media on Demand omogućuje pristup svima.   

CARNetovi edukativni sadržaji na portalu Nikola Tesla, višetjedni online tečajevi te dvosemestralni program E-learning akademija - ELA omogućuju stjecanje znanja i vještina potrebnih za izradu, objavu i dijeljenje digitalnih nastavnih materijala. Tako na primjer nastavnici mogu naučiti osnove HTML-a pomoću digitalnih nastavnih materijala „Osnove HTML-a“ objavljenih na portalu Nikola Tesla, a tijekom nekoliko tjedana pohađanja online tečaja mogu naučiti izraditi vlastiti tečaj u Moodle-u. Kroz ELA-in program E-learning Course Design nastavnici mogu steći praktično iskustvo dizajna materijala za e-učenje, od planiranja do izrade i evaluacije.

 

Zaštita intelektualnog vlasništva

Izrada i korištenje digitalnih nastavnih materijala povlači sa sobom mnoga važna pitanja, a jedno od njih je i zaštita intelektualnog vlasništva. To je vrlo složena tema koja zaslužuje poseban članak, a ovdje ćemo samo dati kratku praktičnu uputu za korištenje i objavu digitalnih nastavnih materijala na Internetu. Učestali stav „ako je dostupan na Internetu, sadržaj mogu slobodno koristiti u obrazovne svrhe“ nije točan. Pa čak i ako se referenciramo na izvor, to ne znači da smo na pravi način poštovali intelektualno vlasništvo.

Ako pišemo neki rad u kojem navodimo ideju nekog drugog autora, bit će dovoljno na ispravni način se referencirati na njegovo djelo. Međutim, prilikom preuzimanja bilo kakvih sadržaja s Interneta, uključujući tekstove, fotografije i glazbu, važno je provjeriti pod kakvim uvjetima je dopušteno njihovo korištenje, te postupiti u skladu s tim. Ako sadržaj nije moguće koristiti na način na koji želimo, ili ako uvjeti korištenja nisu jasno definirani, bolje je pronaći alternativni sadržaj ili kontaktirati nositelja intelektualnog vlasništva. Neki servisi omogućuju lako pronalaženje onih sadržaja koje je moguće slobodno koristiti. Na primjer, Google kroz svoju opciju Naprednog pretraživanja omogućuje pronalaženje sadržaja prema kriteriju prava upotrebe, te je na taj način moguće pronaći sadržaje koje je moguće slobodno upotrijebiti, dijeliti i mijenjati.

Prilikom objave vlastitih materijala na webu, trebamo se sami pobrinuti za zaštitu svojeg intelektualnog vlasništva. Trebamo jasno navesti na koji način se materijali mogu koristiti, a u tu svrhu vrlo su raširene i jednostavne za korištenje Creative Commons licence.

 

Budućnost digitalnih nastavnih materijala

U današnje vrijeme u nastavi se sve više umjesto tiskanih materijala koriste digitalni nastavni materijali, posebno u razvijenijim zemljama, pri čemu obrazovne ustanove i njihovi učenici i studenti bilježe znatne uštede za kupnju udžbenika, a smanjena je i potrošnja papira. Tako su u pilot projektu na sveučilištu Princeton studenti koji su koristili e-čitače ispisivali oko 50% manje papira nego kontrolna skupina (izvor: http://www.princeton.edu/ereaderpilot/).

Ipak, pilot projekti, uključujući onaj na sveučilištu Princeton, su također pokazali da e-čitači još uvijek nisu prilagođeni za svrhu učenja, već su primjereniji za manje zahtjevnije čitanje. Ipak, s vremenom se tehnologija e-čitača sve više razvija uključujući alate važne za učenje kao što su pretraživanje, podcrtavanje, pisanje bilježaka i slično.

Iako se većina učenika i studenata vrlo dobro snalazi s računalima, mnogi za sada još uvijek preferiraju tiskane udžbenike, što je pokazalo i istraživanje provedeno na Daytona State College (izvor http://www.educause.edu/ero/article/study-four-textbook-distribution-models). U tom istraživanju identificirane su sljedeće pretpostavke nužne za uspješno korištenje digitalnih udžbenika na institucionalnom nivou: poticati nastavnike na korištenje tehnologije izbjegavajući nametanje koje može odbiti neodlučne nastavnike, osigurati potrebnu infrastrukturu, jasno prezentirati prednosti korištenja tehnologije studentima, uključiti relevantne stručne službe za podršku studentima i osigurati instrukcijsku podršku i edukaciju za nastavnike.

Daljnjim razvojem tehnologije te osiguravanjem navedenih pretpostavki digitalne nastavne materijale očekuje svijetla budućnost.

| 24. 8. 2012. u 11:33 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Svemir

Donosimo rad Sare Bošnjak i Lucije Barbe, učenica 2.c razreda Gimnazije Vukovar. U sklopu radionice pod nazivom Chemistry of Space (povodom Svjetskog tjedna svemira), učenice Sara i Lucija, obradile su temu vezane uz...

Nastavni materijali

O romskom jeziku

Glavni dio članka čine dvije tablice: riječi zajedničke romskom, hrvatskom i drugim indoeuropskim jezicima i struktura skupina indoeuropskih jezika. Povodom Međunarodnog dana romskoga jezika i njegove upotrebe u...

Audio&video

Putnici kroz vrijeme

Putnici kroz vrijeme: Od antike do barbike, od traktora do motike, nekad davno, davnije, što je bilo ranije? Prošlost su naše teme - Putnici kroz vrijeme,...

1869. - rođen André Gide, francuski esejist, kritičar,...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr