preskoči na sadržaj
| 17. 6. 2020. u 11:32 sati | pošalji link
Iz prakse

Podijelite svoje primjere dobre prakse s kolegama

 

Ako želite predložiti tekst za objavu ispunite formular 'Podaci o autoru' (ulogirajte se sa svojim elektroničkim identitetom u HUSO sustavu: ime.prezime@skole.hr) i unesite prijedlog teksta. Molimo da obratite pozornost na Pravila za pisanje i uputstva Kako objaviti tekst?

 

Vijest će biti odobrena i objavljena u roku od 4 radna dana.

Otvorimo dveri čitanjem, pisanjem, govorenjem i slušanjem

Hrvatski jezik nastavni  je predmet koji objedinjuje sve četiri jezične djelatnosti: čitanje, pisanje, govorenje i slušanje. Osim toga važno je integrirati ishode i drugih nastavnih predmeta te međupredmetnih tema kako bi sat bio dinamičan, kreativan, prepun aktivnosti te ispunio ciljeve i ishode predmeta Hrvatski jezik.


U planiranju takvog sata ili ciklusa satova obično polazimo od teksta. Tekst je dakle u fokusu interesa učitelja i s tekstom i oko teksta planiraju se sve ostale aktivnosti.

Bajka o vratima Danijela Dragojevića slojevit je tekst koji nam pruža mogućnost osmišljavanja različitih aktivnosti. Tekst nije predugačak, zaokružena je to priča koju učenici mogu pročitati na satu, priča u priči dovoljno je intrigantna da iziskuje pažljivog slušatelja koji mora razumjeti promjenu gledišta pripovjedača, razvedena fabula iziskuje pamćenje detalja, a jezik je na prvo čitanje dovoljno jednostavan da učenici u cijelosti razumiju priču, ali i dovoljno zahtjevan za poučavanje leksika.

Na prvom nastavnom satu pozovite učenike da zajedno s učiteljicom sjednu u jedan dio učionice koji imate predviđen kao čitateljski kutak. Ne mora se posebno uređivati, dovoljno je da svi sjednete u krug i čitateljska avantura može započeti.

Najavite zanimljivu priču koju učenici moraju pažljivo slušati jer će nakon čitanja dobiti zadatke. Svaki neizvršen zadatak povlači za sobom  „kazne“. Pripremite neki neobičan predmet: kapu, šešir, kutiju, škrinjicu i sl. i stavite ga u sredinu čitateljskog kruga te u nj spremite trakice s pitanjima.

Već sama činjenica da tijekom čitanja gledaju u neobičan predmet u koji ste nešto sakrili, zainteresirat će učenike za priču, čitanje i slušanje. Priču čitaju sami učenici, jedan do drugoga, onoliko koliko sami žele. Neki će pročitati rečenicu ili dvije, neki kraći ulomak priče, neki će proslijediti papir dalje. Dopustite im da sami odluče hoće li i koliko čitati naglas.

 

Slika 1: Što se krije u kapi?

 

Nakon što je priča pročitana, prvi sljedeći učenik započinje novu aktivnost: uvuci ruku u neobičan predmet i izvuci jedan papirić. Pročitaj pitanje i odgovori na nj. Ostali učenici pažljivo slušaju te ako učenik ne zna odgovor, odgovaraju na pitanje, ali i zajednički odlučuju o „kazni“. „Kazne“ mogu biti različite: recitiraj ili otpjevaj omiljenu pjesmu, otpleši neku zanimljivu koreografiju, pantomimom dočaraj neku životinju ili zanimanje, odgovori na neko pitanje iz gradiva koje smo učili, imitiraj nekoga i sl. Bitno je da „kazne“ budu kreativne i poticajne za učenike.

Pitanjima o pročitanom tekstu provjerava se razumijevanje djela. Osigurajte dovoljno pitanja za svakog učenika u razredu. Pitanja izrežite i sakrijete u neobičan predmet na podu.

 

Slika 2: Ako ne znam odgovor, za "kaznu" pjevam i plešem!

 

Popis pitanja s odgovorima:

 

  1.  

Koji je tragični događaj kraljeviću promijenio život?

(Umro mu je otac.)

 

  1.  

Što kraljević nikako nije smio činiti?

(Kraljević nije smio dodirivati i otvoriti vrata.)

 

  1.  

U kojem  je licu  ispripovijedana priča?

(Priča je ispripovijedana u 1. licu).

 

  1.  

Što je kralj činio kako bi prevario sluge i otvorio vrata?

(Iznenada bi potrčao prema vratima/ ustao bi iz kreveta i krenuo prema vratima.)

 

  1.  

Koji je bio kraljev najčešći san?

( Sanjao je vrata, kako ih otvara jedna za drugim.)

 

  1.  

Što je bio razlog da pripovjedač nije čuo kraj priče o vratima?

(Svake bi večeri zaspao.)

 

  1.  

Koga je u obitelji pripovjedač molio da mu priča priču o kralju i vratima?

(Molio je majku, a nakon njezine smrti djeda i baku.)

 

  1.  

Što je odlučio pripovjedač kad nije uspio saznati kraj priče?

(Odlučio je otputovati.)

 

  1.  

Kako je kraj priče ispričao vojnik?

( Dvorska luda uputila je kralja u podrum gdje će moći otvoriti vrata u vrt.)

 

  1.  

Što se nalazilo u podrumu?

(U podrumu su se nalazili ljudi nepoželjni za dvor.)

 

  1.  

Kako je kraj priče ispričao glumac iz putujućeg kazališta?

(Kralj će prevariti dvorjane pomoću ogledala u kojem se ogledaju prava vrata.)

 

  1.  

Koji je predmet iskoristio kralj kako bi prevario stražare?

(Ogledalo.)

 

  1.  

Što je bio po zanimanju čovjek čije su ruke tihe i zauzete poslom? 

(Kotlar, čovjek koji izrađuje kotlove.)

 

  1.  

Što je kotlar savjetovao pripovjedaču?

( Neka kralj  sam izradi vrata koja će otvoriti.)

 

  1.  

Što nisu imala kotlarova vrata?

( Nisu ništa razdvajala jer su stajala u vrtu.)

 

  1.  

Što je pripovjedaču o priči o kralju rekla starija žena? 

(Priča nema završetka, ti sam moraš slijediti svoje riječi, pokrete i korake.)

 

  1.  

Kako su brojne priče koje je čuo djelovale na pripovjedača?

(Svaka ga je nova priča obogaćivala, ali je znao da to nije pravi kraj priče.)

 

  1.  

Tko je ponudio konačište pripovjedaču?

( Ribar.)

 

  1.  

Tko je pripovjedaču otkrio bajku o vratima?

(Ribareva kći.)

 

  1.  

Čije su se priče podudarale?

(Priča starice i ribareve kćeri.)

 

  1.  

Što je učinila djevojka?

( Poljubila ga je.)

 

  1.  

Koji je pravi kraj priče o vratima?

(Ljubav što ju je osjetio prema djevojci.)

 

 

Nakon što su učenici odgovorili na sva skrivena pitanja, podijelite ih u skupine. Neka ne budu veće od tri do četiri učenika, a najbolje bi bilo da učenici rade u paru. Zamolite učenike neka opišu kako izgledaju vrata koja je kraljević uzaludno pokušavao otvoriti. Učiteljica upućuje učenike da takva neobična i bogata vrata imaju i svoje ime, to je zastarjelica dveri. Učenici će provjeriti značenje nove riječi na portalu http://rjecnik.hr/ ili http://hjp.znanje.hr/.

Svakoj skupini/paru podijelite papir veličine A4 koji učenici presaviju ovako: papir staviti u pejzaž/vodoravan položaj, presaviti lijevi i desni kraj papira prema unutra tako da se dobiju vrata /dveri. Svaka skupina/par  nacrtat će  svoje dveri (bojicama, flomasterima, kolažom). 

 

Slika 3: Izradili smo dveri

 

U unutrašnji  dio vrata, nakon što se otvore, svaka skupina oblikuje zadatak za ostale učenike.

  1. mjesto radnje
  2. vrijeme radnje
  3. obavezni likovi
  4. obavezan predmet.

 

Peti element zadaje učiteljica za sve skupine jednako: u priči koju ćete zajednički oblikovati morate uz četiri obvezna zadana elementa uporabiti sljedeće riječi iz Bajke o vratima: zagledati se, udovoljavati, potiskivati, onespokojavati. Ova četiri naizgled jednostavna glagola pokazat će se učenicima kao izazov jer njihovo značenje i uporaba zasigurno većini nije dokraja jasna. Stoga ćemo prije nastavka aktivnosti zajednički provjeriti značenje tih glagola na poveznicama http://rjecnik.hr/ ili http://hjp.znanje.hr/ te pokušati oblikovati rečenice u kojima ih pravilno rabimo. Na taj će način učenici naučiti i usvojiti nove riječi.

Oblikovana vrata/dveri sa zadatkom svaka skupina učenika postavlja (zalijepi trakicom) na ploču.  Skupine sada biraju vrata/dveri druge skupine i rješavaju zadatak. Zadatak je oblikovati priču koja mora imati sve kompozicijske dijelove: uvod, zaplet, vrhunac, rasplet; priča mora obuhvaćati zadane parametre o mjestu i vremenu radnje, moraju biti uključeni svi zadani likovi i obavezan predmet iz zadatka. Nakon što su napisali ili usmeno oblikovali priču, učenici iz skupine moraju se dogovoriti na koji će je način prezentirati razredu: hoće li to biti pripovijedanje, igrokaz ili neki drugi oblik. Cilj je što bolje predstaviti svoju novu priču razredu.

Vrednovanje završnog izlaganja skupina mora biti unaprijed dogovoreno. Preporuča se da se kriteriji vrednovanja donose zajedno s učenicima. Na taj način učenicima se daje do znanja da je njihovo mišljenje važno, oblikovanjem kriterija vrednovanja dajemo i smjernice kako riješiti zadatak jer učenici znaju što će se vrednovati. Primjer vrednovanja:

  1. Uključeni su svi zadani elementi u priču (od 1 do 5).
  2. Priča ima kompozcijski slijed (uvod, zaplet, vrhunac, rasplet).
  3. Svi članovi skupine surađuju tijekom izlaganja (dopunjavanje, nadovezivanje, svi znaju priču).
  4. Govor članova skupine je jasan i razgovijetan.

Tijekom izlaganja ne moraju svi učenici pratiti svaki element vrednovanja. Svaka skupina učenika može pratiti jedan element druge skupine jer će se učenici lakše usredotočiti na jedan element nego da moraju pratiti sve zadane elemente. Važno je komentirati svako izlaganje, svaka skupina mora obrazložiti svoje mišljenje o izlaganju druge skupine te dati savjete za poboljšanje ili pohvaliti ono što je bilo osobito dobro.

Za domaću zadaću učenici mogu izraditi videopriče i audiopriče, nacrtati ili digitalno oblikovati stripove svojih priča koje će zajedno s vratima/dverima izložiti na razrednom panou.

Iz ovih aktivnosti koje će se provoditi najmanje tijekom četiri školska sata obuhvatili ste više ishoda te međupredmetno povezali aktivnosti s Likovnom kulturom.

 

Ishodi obrađeni aktivnostima:

  • OŠ HJ A. 5. 1. Učenik govori i razgovara u skladu s interesima, potrebama i iskustvom (razrada ishoda: pripovijeda kronološki nižući događaje; razgovijetno govori i točno intonira rečenice)
  • OŠ HJ A.5.2. učenik sluša tekst, izdvaja ključne riječi i objašnjava značenje teksta (razrada ishoda: prepoznaje slušanje usmjereno na razumijevanje cjelovitog sadržaja teksta)
  • OŠ HJ A.5.4. učenik piše tekstove trodijelne strukture u skladu s temom (razrada ishoda: piše sastavak / tekst trodijelne strukture u skladu sa zadanom temom)
  • OŠ HJ B. 5.1. učenik obrazlaže doživljaj književnoga teksta, objašnjava uočene ideje povezujući tekst sa svijetom oko sebe (razrada ishoda: izražava doživljaj o književnom tekstu; komentira i obrazlaže vlastito razumijevanje književnoga teksta; prepoznaje glavne ideje i problematiku)
  • OŠ HJ B.5.2. učenik razlikuje temeljna žanrovska obilježja književnoga teksta (razrada ishoda: razlikuje tekstove prema poetskim, proznim i dramskim obilježjima na osnovi tematike, likova i načina izlaganja, strukture teksta)
  • OŠ HJ B.5.4. učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta (razrada ishoda: oblikuje uratke u kojima dolazi do izražaja kreativnost i stvaralačko mišljenje na temelju jezičnih vještina, aktivnoga rječnika i stečenoga znanja)
  • OŠ HJ C.5.1. učenik razlikuje tiskane medijske tekstove i izdvaja tekstove/sadržaje koji promiču pozitivne vrijednosti (razrada ishoda: izdvaja sadržaje koji promiču pozitivne vrijednosti i potiču pozitivne komunikacijske obrasce).

 

Ishodi međupredmetnih tema:

  • Odr. C.2.2. Ishodi razlikuje osobnu od opće dobrobiti
  • Osr. A.2.1. razvija sliku o sebi
  • Osr. A.2.2. upravlja emocijama i ponašanjem
  • Osr. A.2.3. razvija osobne potencijale
  • Osr. B.2.2. razvija komunikacijske kompetencije
  • Osr. B. 2.4. suradnički uči i radi u timu.
| 8. 1. 2020. u 15:41 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Objava učeničkih radova na Edutoriju

Kako bismo vam ponudili kvalitetniji, moderniji, pristupačniji i brži pristup svim informacijama i sadržajima na portalu škole.hr, osmislili smo i pokrenuli postupak njegovog redizajna.

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

Audio&video

Povijest četvrtkom

Emisija o povijesti Tko je i  kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude:...

1580. - na današnji je dan objavljena Ostroška Biblija....

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr