preskoči na sadržaj
| 17. 6. 2020. u 11:32 sati | pošalji link
Iz prakse

Podijelite svoje primjere dobre prakse s kolegama

 

Ako želite predložiti tekst za objavu ispunite formular 'Podaci o autoru' (ulogirajte se sa svojim elektroničkim identitetom u HUSO sustavu: ime.prezime@skole.hr) i unesite prijedlog teksta. Molimo da obratite pozornost na Pravila za pisanje i uputstva Kako objaviti tekst?

 

Vijest će biti odobrena i objavljena u roku od 4 radna dana.

Uživo s pjesnicima

Autor: Neva Strizrep

Pjesnici Jure Kaštelan, Drago Ivanišević, Nikola Miličević i Josip Pupačić virtuozi su istoga prostora u istome vremenu: Kaštelan (Zakučac,1919) (dalje JK), Ivanišević (rođen u Trstu od roditelja iz Sumpetra – Krila Jesenice, 1907) (dalje DI), Miličević / Milićević (Zvečanje, 1922) (dalje NM) i Pupačić (Slime, 1928) (dalje JP).
Budući da je riječ o našim zavičajnim pjesnicima čiji je životni prostor i poetski jezik blizak učenicima, došlo je do pokretanja ideje o učenju i jačanju kompetencija u živomu prostoru, točnije prostoru Poljičke Republike.

 


Cilj provedenih projektnih aktivnosti je usustavljivanje znanja o značenju prostora u pjesništvu četiriju velikana u kontekstu poučavanja i stjecanja kompetencija u nastavi književnosti.
 
Polazište za rad bila je vidljivost integracije konkretnoga geografskoga prostora u poetički identitet vitalnosti tekstova.
 
Za potrebe predstavljanja ovakvoga modela poučavanja i usvajanja trajnih znanja o spomenutoj četvorici pjesnika u središtu je interesa kompetencija koja ostaje nakon poučavanja u živome prostoru kojemu pripadaju pjesnici.
 
Kompetencija se promatra kao sposobnost, kvalifikacija i stručnost. Nakon učenja i usvajanja znanja o pjesnicima u njihovome živome prostoru ostaju trajne kompetencije koje će se očitovati (kroz nastavak obrazovanja ili općenito kroz život) tako da se  jasno i jezgrovito očuvaju trajna znanja iz osnovnoškolskoga / srednjoškolskoga obrazovanja, a na temu jednoga od četiriju obrađenih pjesnika.
 
Ovakav model predstavljanja i učenja o pjesnicima doprinosi daljnjemu jačanju i razvoju kompetencija, a koje se tiču znanja o jeziku, znanja o kulturi i općenito stečenih znanja o društvu.
Izabran je tzv. živi prostor u kojemu se usvajaju temeljne značajke o pjesnicima, uči o prostoru koji je oblikovao dobrim dijelom jezik njihove poezije, a posebno se skreće pozornost na važnost i značaj prostora u kojemu su odrasli i koji je odredio velik dio njihove stvaralačke motivacije.
 
U poučavanje se krenulo  kroz nekoliko razrađenih faza, među učenicima osmih razreda, a prema redoslijedu:
 
1. Pronalazak i selekcija istraživačkoga korpusa kojega su činile:
- čitanke, starija i novija izdanja, od druge polovice 70-ih prošloga stoljeća do danas, od 5. razreda OŠ do 4. razred SŠ),
- Zlatna knjiga hrvatskoga pjesništva (Pavletić, 1991) 
- Žubor riječi (Skok, 1992), 
- Poljički Parnas II (Mihanović, 2009) 
- antologija hrvatskih pjesama u prozi Naša ljubavnica tlapnja (Mrkonjić, Pejaković, Škunca 1992).
 
 
2.  Izrada “pjesmarice”
 
Pjesmarica je nastala izdvajanjem iz analiziranoga korpusa pjesama JK, DI, NM, JP kojim se došlo do impozantnoga popisa, a za potrebe daljnjega istraživanja napravljena je selekcija od oko 60-ak pjesama (po kriteriju pojavnosti).
 
Sadržaj pjesmarice:
Ivanišević :  Bez naslova, Da sam ptica, Hrvatska, Igre na evropskom maskenbalu, Lokva, Mala luda na vrh duda, Moj did, Napokon prilazimo moru pomirljivo, Oželanda, Panika u paysageu, Pariz u grlu, Plesačica, Poljubac, Pred stolicama sudaca, Puntarska I, Puntarska II, Riba, To što sam, Zagreb.
Kaštelan: Ima li nade, Jablani, Jadikovka kamena , Konjanik, Krv i bura, Mrtvac u kući, Rastanak, San u kamenu, Sebevido i Snovido, Svijetliš u tmini, Tkanje, Tvrđava koja se ne predaje, Volio bih da me voliš, Vražda.
Miličević: Kao kamen i zemlja, Modra elegija, Odlazak, Pjesma o sreći i novinama, Tražim, Trenuci sitna kiša, U nestvarnu jutru, Vapaj iz kiše, Vjetrovi s gora, Zlatna grana, Zrcalo.
Pupačić: Cetina, Moj križ svejedno gori, Molitva zemlji, More, Nas sedam braće, Nesagrađena kuća, Tri moja brata i ja, U ovome kamenu, Zaljubljen u ljubav, Zvijezda da mi je biti
 
3. Izdvajanje motiva 
 
Izdvajanje motiva iz pjesama koji se svojim značenjem mogu usko vezati uz ishodišni prostor – prostor u i oko rijeke Cetine.
JK:
    − tice, livada, potoci, rijeke, jegulje, konji, lastavice,    
    − vode te mlate, majko moja stara, u selu mome, jablani se njišu, kruh miriše velik rasječen, oj Cetino, na kamenoj kosi Mosora, disanje trava u vrtačama, bure i kiše, galebovi svrate, lako je moru biti more, vratite me u gromade(u klisure, u spletove gorja), malo kamena i puno snova
DI: 
    − zvizde, sunce, misec, tovar, zmija, koza, kiša, vitar, mraz, zviri, zemja, ledina, masline (Moj did);
    − na bošket, na baketinu namazanu višćon, u pršuri, vrilon uju (Oželanda) 
    – jezik rodnoga kraja (roditelja) – Vrelo bez prestanka 
NM:
    − slavuj, zemlja, podnožje planine, cvat, kamen, čempres
    − ognjenim ujedima sunca, snaga kamena, prstima kopam zemlju, udaram po kamenu, otvrdle ruke, ovo je kamen – ovo je moja zemlja
JP: 
   − Cetina, jablan, trstika, jegulja, glas, hridine,
   − potopljeno selo i ljepše klisure, struk kostelje, voda divljeg jezera, na starom gumnu, tavne gudure, iz ograda starih, otišla je kuća tvoja, nađem hlada, s kamenjem na ramenu, vodama Cetine   
 
Važno je primijetiti kako je slijed promatranja motiva vidljiv kako kroz jednu riječ, ali i kroz sintagme i skupove riječi koji dodatno oslikavaju sliku ishodišnoga prostora prenesenoga u prostor pjesme i to je ono na čemu se inzistiralo ponajviše – razumjeti važnost slike urođenoga prostora kao idejnoga kreatora prostora unutar koje će nastajati brojne antologijske pjesme promatranih autora.
 
4.  Iz učionice u prostor pjesnika (terenska nastava)
 
Promatranje stvaralaštva kroz susret s prostorom, primjena usvojenih znanja i spoznaja prenesenih iz učionice (posjet mjestima Sumpetar, Zakučac, Zvečanje i Slime). 
 
Analizom pjesničkog jezika prenesenog iz prostora kojemu rođenjem ili nasljeđem pjesnički kvartet pripada proizišlo je niz novih spoznaja i ideja za daljnje proučavanje, produbljivanje i proširivanje istraživanja odnosa živoga prostora i prostora pjesama ne samo na ovome području. 
četiri pjesnika + jedan prostor = ishodište ideja (motivacija i jezik)
razvoj i jačanje kompetencija za stjecanje trajnih znanja o pjesničkome kvartetu i njihovome djelu 
predstavljanje koncepta učioničkoga istraživanja: ovjerom u stvarnome prostoru do kompetencija za cijeli život
trajna (i dodana) vrijednost znanja i spoznaje o vjekovnome odnosu čovjek i prostor – more, kamen, jablan, Cetina i Mosor kao polazna baza razvoja od konkretnoga k apstraktnome mišljenju i promišljanju (i kroz poeziju obratno – od apstraktnoga ka konkretnome)
metoda pamćenja stihova – dodana vrijednost i trajna kompetencija (bez obzira na kasniji razvoj i stupanj obrazovanja) – časno je, prije svega, znati stih / stihove pjesničkih velikana 
sažeto, jednoznačno i nedvosmisleno – kompetencija proizišla iz provedenoga istraživanja utemeljena je na:
glagolu služiti jer “čast je služiti velikanima duha” (Stamać 2010)
glagolu znati (pamtiti) jer je jezik prostora u poeziji četvorice velikana “budna struna između svijeta i zavičaja” (Mihanović Salopek 2002)
| 27. 2. 2020. u 15:12 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Objava učeničkih radova na Edutoriju

Kako bismo vam ponudili kvalitetniji, moderniji, pristupačniji i brži pristup svim informacijama i sadržajima na portalu škole.hr, osmislili smo i pokrenuli postupak njegovog redizajna.

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

Audio&video

Povijest četvrtkom

Emisija o povijesti Tko je i  kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude:...

100 g. pr. Kr. - u Rimu je rođen Gaj Julije Cezar , riimski...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr