preskoči na sadržaj
| 17. 6. 2020. u 11:32 sati | pošalji link
Iz prakse

Podijelite svoje primjere dobre prakse s kolegama

 

Ako želite predložiti tekst za objavu ispunite formular 'Podaci o autoru' (ulogirajte se sa svojim elektroničkim identitetom u HUSO sustavu: ime.prezime@skole.hr) i unesite prijedlog teksta. Molimo da obratite pozornost na Pravila za pisanje i uputstva Kako objaviti tekst?

 

Vijest će biti odobrena i objavljena u roku od 4 radna dana.

Uživo s pjesnicima

Autor: Neva Strizrep

Pjesnici Jure Kaštelan, Drago Ivanišević, Nikola Miličević i Josip Pupačić virtuozi su istoga prostora u istome vremenu: Kaštelan (Zakučac,1919) (dalje JK), Ivanišević (rođen u Trstu od roditelja iz Sumpetra – Krila Jesenice, 1907) (dalje DI), Miličević / Milićević (Zvečanje, 1922) (dalje NM) i Pupačić (Slime, 1928) (dalje JP).
Budući da je riječ o našim zavičajnim pjesnicima čiji je životni prostor i poetski jezik blizak učenicima, došlo je do pokretanja ideje o učenju i jačanju kompetencija u živomu prostoru, točnije prostoru Poljičke Republike.

 


Cilj provedenih projektnih aktivnosti je usustavljivanje znanja o značenju prostora u pjesništvu četiriju velikana u kontekstu poučavanja i stjecanja kompetencija u nastavi književnosti.
 
Polazište za rad bila je vidljivost integracije konkretnoga geografskoga prostora u poetički identitet vitalnosti tekstova.
 
Za potrebe predstavljanja ovakvoga modela poučavanja i usvajanja trajnih znanja o spomenutoj četvorici pjesnika u središtu je interesa kompetencija koja ostaje nakon poučavanja u živome prostoru kojemu pripadaju pjesnici.
 
Kompetencija se promatra kao sposobnost, kvalifikacija i stručnost. Nakon učenja i usvajanja znanja o pjesnicima u njihovome živome prostoru ostaju trajne kompetencije koje će se očitovati (kroz nastavak obrazovanja ili općenito kroz život) tako da se  jasno i jezgrovito očuvaju trajna znanja iz osnovnoškolskoga / srednjoškolskoga obrazovanja, a na temu jednoga od četiriju obrađenih pjesnika.
 
Ovakav model predstavljanja i učenja o pjesnicima doprinosi daljnjemu jačanju i razvoju kompetencija, a koje se tiču znanja o jeziku, znanja o kulturi i općenito stečenih znanja o društvu.
Izabran je tzv. živi prostor u kojemu se usvajaju temeljne značajke o pjesnicima, uči o prostoru koji je oblikovao dobrim dijelom jezik njihove poezije, a posebno se skreće pozornost na važnost i značaj prostora u kojemu su odrasli i koji je odredio velik dio njihove stvaralačke motivacije.
 
U poučavanje se krenulo  kroz nekoliko razrađenih faza, među učenicima osmih razreda, a prema redoslijedu:
 
1. Pronalazak i selekcija istraživačkoga korpusa kojega su činile:
- čitanke, starija i novija izdanja, od druge polovice 70-ih prošloga stoljeća do danas, od 5. razreda OŠ do 4. razred SŠ),
- Zlatna knjiga hrvatskoga pjesništva (Pavletić, 1991) 
- Žubor riječi (Skok, 1992), 
- Poljički Parnas II (Mihanović, 2009) 
- antologija hrvatskih pjesama u prozi Naša ljubavnica tlapnja (Mrkonjić, Pejaković, Škunca 1992).
 
 
2.  Izrada “pjesmarice”
 
Pjesmarica je nastala izdvajanjem iz analiziranoga korpusa pjesama JK, DI, NM, JP kojim se došlo do impozantnoga popisa, a za potrebe daljnjega istraživanja napravljena je selekcija od oko 60-ak pjesama (po kriteriju pojavnosti).
 
Sadržaj pjesmarice:
Ivanišević :  Bez naslova, Da sam ptica, Hrvatska, Igre na evropskom maskenbalu, Lokva, Mala luda na vrh duda, Moj did, Napokon prilazimo moru pomirljivo, Oželanda, Panika u paysageu, Pariz u grlu, Plesačica, Poljubac, Pred stolicama sudaca, Puntarska I, Puntarska II, Riba, To što sam, Zagreb.
Kaštelan: Ima li nade, Jablani, Jadikovka kamena , Konjanik, Krv i bura, Mrtvac u kući, Rastanak, San u kamenu, Sebevido i Snovido, Svijetliš u tmini, Tkanje, Tvrđava koja se ne predaje, Volio bih da me voliš, Vražda.
Miličević: Kao kamen i zemlja, Modra elegija, Odlazak, Pjesma o sreći i novinama, Tražim, Trenuci sitna kiša, U nestvarnu jutru, Vapaj iz kiše, Vjetrovi s gora, Zlatna grana, Zrcalo.
Pupačić: Cetina, Moj križ svejedno gori, Molitva zemlji, More, Nas sedam braće, Nesagrađena kuća, Tri moja brata i ja, U ovome kamenu, Zaljubljen u ljubav, Zvijezda da mi je biti
 
3. Izdvajanje motiva 
 
Izdvajanje motiva iz pjesama koji se svojim značenjem mogu usko vezati uz ishodišni prostor – prostor u i oko rijeke Cetine.
JK:
    − tice, livada, potoci, rijeke, jegulje, konji, lastavice,    
    − vode te mlate, majko moja stara, u selu mome, jablani se njišu, kruh miriše velik rasječen, oj Cetino, na kamenoj kosi Mosora, disanje trava u vrtačama, bure i kiše, galebovi svrate, lako je moru biti more, vratite me u gromade(u klisure, u spletove gorja), malo kamena i puno snova
DI: 
    − zvizde, sunce, misec, tovar, zmija, koza, kiša, vitar, mraz, zviri, zemja, ledina, masline (Moj did);
    − na bošket, na baketinu namazanu višćon, u pršuri, vrilon uju (Oželanda) 
    – jezik rodnoga kraja (roditelja) – Vrelo bez prestanka 
NM:
    − slavuj, zemlja, podnožje planine, cvat, kamen, čempres
    − ognjenim ujedima sunca, snaga kamena, prstima kopam zemlju, udaram po kamenu, otvrdle ruke, ovo je kamen – ovo je moja zemlja
JP: 
   − Cetina, jablan, trstika, jegulja, glas, hridine,
   − potopljeno selo i ljepše klisure, struk kostelje, voda divljeg jezera, na starom gumnu, tavne gudure, iz ograda starih, otišla je kuća tvoja, nađem hlada, s kamenjem na ramenu, vodama Cetine   
 
Važno je primijetiti kako je slijed promatranja motiva vidljiv kako kroz jednu riječ, ali i kroz sintagme i skupove riječi koji dodatno oslikavaju sliku ishodišnoga prostora prenesenoga u prostor pjesme i to je ono na čemu se inzistiralo ponajviše – razumjeti važnost slike urođenoga prostora kao idejnoga kreatora prostora unutar koje će nastajati brojne antologijske pjesme promatranih autora.
 
4.  Iz učionice u prostor pjesnika (terenska nastava)
 
Promatranje stvaralaštva kroz susret s prostorom, primjena usvojenih znanja i spoznaja prenesenih iz učionice (posjet mjestima Sumpetar, Zakučac, Zvečanje i Slime). 
 
Analizom pjesničkog jezika prenesenog iz prostora kojemu rođenjem ili nasljeđem pjesnički kvartet pripada proizišlo je niz novih spoznaja i ideja za daljnje proučavanje, produbljivanje i proširivanje istraživanja odnosa živoga prostora i prostora pjesama ne samo na ovome području. 
četiri pjesnika + jedan prostor = ishodište ideja (motivacija i jezik)
razvoj i jačanje kompetencija za stjecanje trajnih znanja o pjesničkome kvartetu i njihovome djelu 
predstavljanje koncepta učioničkoga istraživanja: ovjerom u stvarnome prostoru do kompetencija za cijeli život
trajna (i dodana) vrijednost znanja i spoznaje o vjekovnome odnosu čovjek i prostor – more, kamen, jablan, Cetina i Mosor kao polazna baza razvoja od konkretnoga k apstraktnome mišljenju i promišljanju (i kroz poeziju obratno – od apstraktnoga ka konkretnome)
metoda pamćenja stihova – dodana vrijednost i trajna kompetencija (bez obzira na kasniji razvoj i stupanj obrazovanja) – časno je, prije svega, znati stih / stihove pjesničkih velikana 
sažeto, jednoznačno i nedvosmisleno – kompetencija proizišla iz provedenoga istraživanja utemeljena je na:
glagolu služiti jer “čast je služiti velikanima duha” (Stamać 2010)
glagolu znati (pamtiti) jer je jezik prostora u poeziji četvorice velikana “budna struna između svijeta i zavičaja” (Mihanović Salopek 2002)
| 27. 2. 2020. u 15:12 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Objava učeničkih radova na Edutoriju

Kako bismo vam ponudili kvalitetniji, moderniji, pristupačniji i brži pristup svim informacijama i sadržajima na portalu škole.hr, osmislili smo i pokrenuli postupak njegovog redizajna.

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

Audio&video

1780. - umrla Marija Terezija, češka i ugarsko-hrvatska...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr