preskoči na sadržaj
| 17. 6. 2020. u 11:32 sati | pošalji link
Iz prakse

Podijelite svoje primjere dobre prakse s kolegama

 

Ako želite predložiti tekst za objavu ispunite formular 'Podaci o autoru' (ulogirajte se sa svojim elektroničkim identitetom u HUSO sustavu: ime.prezime@skole.hr) i unesite prijedlog teksta. Molimo da obratite pozornost na Pravila za pisanje i uputstva Kako objaviti tekst?

 

Vijest će biti odobrena i objavljena u roku od 4 radna dana.

Utjecaj medija na svakodnevni život na primjeru izvještavanja o koronavirusu

Aktualna tema u Hrvatskoj i svijetu već je tjednima koronavirus o kojem se svakodnevno izvještava u svim medijima. Mediji često pristupaju temi neobjekitvno i senzacionalistički čime stvaraju strah u javnosti. Pročitavši članak koji analizira svjetske medijske natpise koji utječu na širenje panike, odlučila sam temu povezati s nastavom Hrvatskoga jezika u prvim razredima VII. gimnazije. Sat se temeljio na čitanju s razumijevanjem i kritičkom promišljanju o aktualnoj temi. Cilj sata bio je uočiti utjecaj medija na aktualnom primjeru te uvježbavati strategije čitanja na novinskom tekstu.


Ishodi:

SŠ HJ C.1.1. Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na svakodnevni život primatelja.                                                       

SŠ HJ A.1.3. Učenik čita u skladu s određenom svrhom opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.   

SŠ HJ A.1.6. Učenik analizira značenjske odnose među riječima pomoću rječnika.

Međupredmetne teme:                                                                                                                                                                 

uku A.4/5.1.Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema.                                                                                                                                                                   

uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.

 

Na početku sata učenici su razgovorali o vijestima o koronavirusu koje su nedavno čuli ili pročitali te su navodili naslove i ključne riječi kojih se sjećaju. Većina se složila kako je način na koji se govori o novoj bolesti često pretjeran i preuveličan.

Nakon uvodnog razgovora učenici su čitali novinski članak objavljen na portalu Telegram: https://www.telegram.hr/zivot/kako-se-siri-panika-tijekom-epidemije-profesorica-je-provela-malo-istrazivanje/.

Nakon čitanja samostalno su rješavali zadatke na nastavnom listiću koji su bili vezani uz sadržaj navedenog članka, ali i povezani s gradivom iz jezika. Cilj je bio čitanje s razumijevanjem, proširivanje rječnika te ponavljanje naučenih jezičnih i književnih pojmova. Takvi su zadaci odabrani kako bi se uvježbavale strategije čitanja.


NASTAVNI LISTIĆ

  1. Koja riječ nema isto značenje kao podcrtana riječ: ...a neizvjesnost ovakve epidemije izaziva strah ?a) nepouzdanost    b) nepredvidljvost  c) nesigurnost   d) nerješivost 
  2.  Koja riječ nema isto značenje kao podcrtana riječ: ...poput cirkuliranja neprovjerenih glasina internetom...       a) kruženje           b) kolanje              c) razmještaj      d) optjecaj
  3. Koja riječ ima isto značenje kao podcrtana riječ: ...obilježeno vrlo alarmantnim tonom izvještavanja ?   a) zbunjujuće         b) uznemirujuće    c) preuveličano  d) opasno
  4. Koja riječ ima isto značenje kao podcrtana riječ: Da bi se ta promatranja stavila u perspektivu....?                           a) ideja                 b) gledište             c) shvaćanje      d) pretpostavka
  5. Članak se sastoji od triju dijelova. U sljedećim pitanjima odredite na koji se dio članka odnose tvrdnje i označite brojevima 1., 2. ili 3. 

1.  Dio u kojem se navode primjeri novinskih tekstova.

 

  1. Dio u kojem se navodi psihološko objašnjenje za paniku.

 

  1. Dio u kojem se iznose rezultati provedenog istraživanja.

 

  1. Dio u kojem se opisuje scena koja se brzo proširila internetom.

 

  1. Dio u kojem  se iznosi stav o razlozima takvog medijskog izvještavanja.

 

  1. Dio u kojem se navode primjeri sličnih pojava u medijima iz prošlosti.

 

  1. Dio u kojem se navodi bolest koja je statistički smrtonosnija.

 

  1. Izdvojite riječi i sintagme kojima se potiče strah u medijima. 
  2. Usporedite prisutnost koronavirusa i drugih bolesti u medijima. Izdvojite iz teksta: 
    1. bolest o kojoj se slično izvještavalo ____________________________________________
    2. bolest koja godišnje odnese više života _________________________________________
    3. bolest o kojoj se nije toliko izvještavalo na početku zaraze __________________________
  3. Pronađite značenje riječi tabloid.
  1. Odredite joj gramatičko i leksičko značenje.
  2. Po čemu se tabloidi razlikuju od ostalih novina i časopisa?
  1. Prepoznajte stilske figure u sljedećim primjerima:
  1. Tabloidi šire paniku. ______________________________________________________
  2. Virus ubojica ____________________________________________________________
  1. Što autorica članka zaključuje? Objasnite.

Učenici su veći dio sata čitali članak i rješavali zadatke koje smo poslije zajednički provjerili i otklonili poneke nejasnoće i dvojbe. Bitno je napomenuti da je najteži zadatak bio s prepoznavanjem dijela teksta (peti zadatak na listiću) u kojem su često griješili. Pojedini učenici griješili su i u prvim zadacima s prepoznavanjem bliskoznačnica. Takvi rezultati potvrđuju važnost kontinuiranih aktivnosti koje se temelje na pomnom čitanju i čitanju s razumijevanjem.

U završnom dijelu sata učenici su raspravljali o temi i iznijeli svoje mišljenje o razlozima neobjektivnog medijskog izvještavanja. Pri tome su pokazali zrelo razmišljanje i kritički se postavili prema senzacionalističkim vijestima.

Ideje za daljnje proširenje teme: praćenje vijesti o koronavirusu na hrvatskim i stranim portalima, bilježenje naslova te uočavanje i izdvajanje ključnih riječi. Na temelju pročitanih članaka sastavljanje objektivne i neutralne vijesti koja izvještava o činjenicama bez senzacionalizma. Učenici bi na nekom od sljedećih sati mogli usporediti vijesti koje su sami napisali s člancima koje su pročitali te uočiti sličnosti i razlike. Tema  bi se također mogla povezati i sa širenjem lažnih vijesti o koronavirusu tako da se osmisle aktivnosti u kojima će učenici prepoznavati neprovjerene i netočne informacije o bolesti. 

| 1. 3. 2020. u 17:40 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Objava učeničkih radova na Edutoriju

Kako bismo vam ponudili kvalitetniji, moderniji, pristupačniji i brži pristup svim informacijama i sadržajima na portalu škole.hr, osmislili smo i pokrenuli postupak njegovog redizajna.

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

Audio&video

Povijest četvrtkom

Emisija o povijesti Tko je i  kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude:...

1571. - na današnji je dan Turska vojska pokušala zauzeti...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr