preskoči na sadržaj
| 21. 5. 2015. u 13:07 sati | pošalji link
Iz prakse

Podijelite svoje primjere dobre prakse s kolegama

 

Ukoliko želite predložiti tekst za objavu ispunite formular 'Podaci o autoru' (ulogirajte se sa svojim elektroničkim identitetom u HUSO sustavu: ime.prezime@skole.hr) te unesite prijedlog teksta. Molimo da obratite pozornost na Pravila za pisanje i uputstva Kako objaviti tekst?.

Ergonomski principi u funkciji zdravlja

Rad za računalom, u usporedbi s nekim drugim poslovima, možda djeluje bezopasno, budući je vjerojatnost izravnog ozljeđivanja vrlo mala, no pokazalo se da može izazvati različite neugodnosti i zdravstvene poteškoće. Stoga je od iznimne važnosti primijenjivati ergonomske principe u radu.


Opće je poznato da je računalo neizbježno u našem svakodnevnom životu. Njime se koristimo u svrhu zabave, za obavljanje različitih poslova, učenje, istraživanje, traženje novih informacija… Očito je kako u današnje vrijeme ne postoji dobna granica korištenja računala. Koriste ga djeca predškolske dobi, a isto tako i osobe starije životne dobi. Iako su njihovi interesi različiti, posljedice rada za računalom su iste. Bol, peckanje ili svrbež u očima, bol u leđima, laktovima i ručnim zglobovima … većini je poznata, ali malo nas zna da do toga dolazi zbog nepovoljnih ergonomskih i organizacijskih uvjeta rada za računalom. U sklopu disciplina koje se bave čovjekom razvila se ergonomija čiji su ciljevi povećanje proizvodnosti, povećanje sigurnosti na radu i humanizacija. Kad se pojam ergonomije veže za računalo, tada označava znanost koja se bavi prilagođavanjem rada na računalu kako bi rad učinili udobnijim i zdravijim, što zapravo znači da proučava rizike za zdravlje korisnika računala i predlaže pravilan i sigurniji način korištenja računala.

Svakodnevno višesatno gledanje u monitor, korištenje tipkovnice i miša izazivaju i zdravstvene probleme. Najčešći problemi s kojima se susrećemo prilikom dugotrajnog rada za računalom, tabletom ili prilikom dugotrajnog korištenja mobilnog uređaja, vezani su za vid. Sindrom računalnog vida obuhvaća i simptome koji se mogu pojaviti i zasebno a to su zamor očiju, suhoća očiju, osjećaj pečenja u očima, osjetljivost na jače osvjetljenje, mutan vid te glavobolje koje dovode do vrtoglavice. Naravno, postoji prevencija. Treptanje je vrlo važno pri radu za računalom, ono vlaži oči i štiti ih od iritacija i suhoće. Prilikom gledanja u računalo ljudi trepću rjeđe – otprilike dvije trećine manje nego inače – čak su i ti treptaji, prema istraživanjima, većinom djelomični.  Kako bismo smanjili rizik od suhoće očiju pri radu za računalom, preporuča se vježba za vlaženje očiju u kojoj svakih 20 minuta trebamo trepnuti sporo i to 10 puta.

Izloženost intenzivnoj buci ima direktan utjecaj na osjetilo sluha ali i indirektan utjecaj na cijeli organizam. Buka utječe na psihomotoriku očitujući se razdražljivošću, dekoncentracijom te padom radnog učinka. Stoga treba pripaziti na glasnoću glazbe koju slušamo a prilikom rada za računalom poželjno je izolirati se od vanjskog utjecaja buke.

Primjena osobnih računala, dugotrajan i ergonomski nepovoljan rad na njima te ponavljanje istih pokreta, dovodi do prenaprezanja vratne kralježnice i gornjih ekstremiteta, pri čemu se najprije javlja ukočenost i bol u ručnom zglobu, koja se zatim širi na šaku i podlakticu, zatim, grčenje i slabost šake, a u kroničnoj fazi javlja se distrofija muskulature. Predlaže se vježba za prevenciju: ispružite i raširite prste, držite tako ispružene ruke 10 sekundi, skupite prste u šaku i držite 10 sekundni te ponovno ispružite i raširite prste. Ovo je vježba kojom se istežu šake i prsti. Za istezanje ručnog zgloba potrebno je spojiti dlanove i gurati ruke prema dolje ne odvajajući dlanove te zadržati 5-8 sekundi. Ovo je vježba koju možemo raditi kad god osjetimo trnce i bolove u prstima i šaci a bilo bi poželjno i prije nego li do njih dođe.

Većina nas će u nekom trenutku osjetiti bolove u leđima ili vratu. Bol uglavnom nije ozbiljna i nestat će za nekoliko dana ili tjedana. Radi se o tome da mišići ili mišićne grupe nemaju fizičkih "izazova" i postaju slabiji ili skraćeni, dok će drugi postati napeti. To je normalno ukoliko puno vremena provodimo za računalom, no može se izbjeći proaktivnim pristupom zdravlju i kondiciji.

Kad provedemo sate gledajući u zaslone naših uređaja to na tijelo djeluje kao da smo na vrat stavili uteg od gotovo 30 kilograma. Bol u leđima i vratu, praćen glavoboljom, kronična je boljka modernog društva, no srećom postoje vježbe kojima možemo barem ublažiti nelagodu i bolove uzrokovane korištenjem tehnologije. Jedna od njih je istezanje vrata. Potrebno je sjesti ili ustati opuštenih ruku. Nježno nagnuti glavu prema naprijed. Držati ramena opuštena i spuštena te takav položaj zadržati 5 sekundi. I vježbe za vrat i ramena rade se u stojećem ili sjedećem položaju. Potrebno je opustiti ruke i podizati/spuštati ramena, prvo jedno pa drugo, zadržavajući ih par sekundi u najvišem i najnižem položaju. Kružiti polagano i opušteno glavom, prvo u jednom smjeru pa u drugom. Opustiti vrat tako da se osjeti zatezanje.

Za smanjenje bola i pritiska u leđima potrebno je primijeniti vježbe za vratni dio kralježnice odnosno svakih sat vremena dignuti se iz sjedećeg položaja i razgibati se. Poželjno je  primijeniti bočno istezanje pri čemu je potrebno uhvatiti lijevi lakat desnom rukom. Nježno povući lakat iza glave ili donjem dijelu nadlaktice. Držati 10 sekundi. Ne vući snažno niti zadržavati dah. Ponoviti isti pokret za desnu stranu.

Svakodnevno vježbajući na ovaj način ne samo da možemo olakšati rad za računalom, već na lagan način pozitivno doprinosimo cjelokupnom zdravstvenom stanju svog organizma.

Mišići su pokretači tijela koji pretvaraju kemijsku energiju, koju dobivamo iz hrane i pića, u mehaničku silu. Mišići mogu obavljati dobro organizirani dinamički rad s lakoćom, dok se brzo zamaraju pri statičnom radu.  Stoga je izbjegavanje statičnog naprezanja (stajanja ili sjedenja duže vrijeme) vrlo važan zadatak ergonomije.

Nakon dugotrajnog sjedenja tijekom dana nakon što osjetimo umor, od iznimne je važnosti vježbanjem utjecati na krvotok i kardiovaskularni sustav. Kardio vježbe poboljšavaju kognitivne funkcije, štite mozak od starenja i sprječavaju nastanak neurodegenerativnih promjena kao što je Alzheimerova bolest. Tijekom dana potrebno je odvojiti 10 minuta za provedbu ovih vježbi u tri serije. Prva vježba podrazumijeva penjanje na prvu stepenicu i nazad, pri čemu nakon 30 sekundi promijenimo nogu s kojom prvo krećemo u korak prema gore i tako 3 serije po 60 sekundi. Druga vježba je svima poznata pod nazivom „Jumping jacks” odnosno „skokovi s raznoženjem i odručenjem” koju izvodimo u 3 serije po 30 sekundi. Jumping Jack je složena, višezglobna vježba koja ima niz varijacija izvođenja i dobrobiti za naše tijelo.

Tijekom dugog sjedenja, zbog neaktivnosti, poremećen je i krvožilni sustav. Zbog usporavanja cirkulacije krvi javlja se između ostalog, spor protok krvi u mozak. Rezultat je osjećaj umora i nemira. Pasivno sjedenje na stolcu uzročnik je i problema s probavom te prekomjerno taloženje masti. Brojne studije pokazale su da ljudi koji sjede previše, pate dva do tri puta od više pretilosti, srčanih bolesti i dijabetesa.

To su samo neki od problema s kojima se susreću korisnici računala odnosno korisnici koji za računalom provode 2 sata i više svaki dan. Kako bi svim korisnicima pomogli u ublažavanju tih tegoba ili njihovom uklanjanju znanstvenici su razvili ergonomske tipkovnice, miševe i monitore te dali smjernice kako organizirati vlastito radno okruženje.

Po ergonomskim smjernicama stolac mora imati čvrsti naslon, mora se moći podesiti po visini tako da nam noge kod koljena budu pod kutom od 90 stupnjeva. Trebao bi imati kotačiće kako bi mogli pomicati noge i ljuljati se, čime pospješujemo cirkulaciju. Treba imati i pojačanje u lumbalnom dijelu i naslon preko cijelih leđa. Stol treba biti prave visine, kako bi ruke kod laktova bile pod kutom od 90 stupnjeva. Pravilno sjedenje možemo postići kroz sljedeće korake: ramena i trbuh moraju biti opušteni, udaljenost između očiju i monitora treba biti barem 60 centimetara, stopala trebaju dodirivati čvrstu podlogu a na svakih sat vremena sjedenja potrebno je uzeti pet minuta pauze i prošetati. Ne zaboraviti da je potrebno često treptati kako nam oči ne bi postale suhe.

Jedan od najčešćih razloga zamora očiju pri radu s računalom je preblizu postavljen monitor. Prilično je teško točno odrediti minimalnu udaljenost na koju se monitor treba postaviti, ali razna su istraživanja pokazala da bi zadovoljavajuća vrijednost iznosila oko 60 cm. Ako je monitor smješten previsoko ili prenisko, nakon nekoliko sati rada može doći do bolova u vratu.

Jeste li znali da je šaka sposobna obavljati šest vrsta pokreta, od kojih svaki uključuje drugačiju grupu mišića? Tipkanjem je obuhvaćena samo jedna od tih grupa pa njihovom dugotrajnom upotrebom dolazi do određene vrste stresa zbog neuravnotežene uporabe ostalih grupa. Tipkovnicu treba postaviti na tvrdu podlogu s osloncem ili podmetačem za ruke i nagnuti ju prema dolje. Možda ne možemo birati vrstu tipkovnice ali zato zasigurno možemo povrede spriječiti češćim prekidima rada i razgibavanjem ruku.

Dugotrajan rad mišem može dovesti do bolova u šaci ruke, pa čak i do „teniskog lakta”. Za izbjegavanje neugodnosti, umora ili ozljeda ručni zglob treba držati ravno, podlaktica, zglob i prsti morali bi stvarati ravnu liniju. Miš bi trebao pristajati veličini ruke, a prsti bi ga morali udobno zahvatiti. Miš se najčešće upotrebljava u kombinaciji s tipkovnicom. Korisnici, uobičajeno, miša smještaju sa strane ili ispred tipkovnice, a to može uzrokovati nepotrebno i nepoželjno pružanje ruke i ramena. Miš i tipkovnica trebali bi biti na istoj radnoj površini. Mora se osigurati dovoljno prostora za rad s mišem.

U današnje vrijeme, aktualne su posebne upute za korištenje prijenosnih računala, budući da sve veći broj korisnika koriste ovu vrstu računala. Dizajn prijenosnika nije u skladu s temeljnim ergonomskim uvjetima za računala budući nema zasebnu tipkovnicu i zaslon. Rezultat je taj da, ako je tipkovnica u optimalnom položaju za korisnika, zaslon to nije, a ako je zaslon u optimalnom položaju, tada to nije tipkovnica. Korištenje prijenosnika može dovesti do mišićno-koštanih neugodnosti, posebice u vratu i zapešću, zbog položaja do kojih može doći pri radu.

Sigurno korištenje prijenosnog računala, kao glavnog računala na radu zahtijeva postavljanje prijenosnog računala na radni stol ispred korisnika, tako da je zaslon vidljiv bez savijanja vrata. Ovo može zahtijevati podizanje prijenosnog računala iznad površine radnog stola koristeći stabilan podložak. Moguće je nabaviti i stalak za prijenosno računalo te korištenje zasebne tipkovnice s negativnim nagibom povezane izravno sa stražnjom stranom prijenosnog računala ili s priključnom stanicom.

Mikroklima je također važan čimbenik radne okoline. Da bi se osjećali ugodno, temperatura, vlažnost i brzina strujanja okolnog zraka trebaju biti optimalni. Temperatura okoline ima veliki utjecaj na koncentraciju i raspoloženje. Brzina protoka zraka ne bi trebala prelaziti 0.25 m/s. Svakako je potrebno osigurati ulaženje novog, svježeg zraka u prostoriju, a ne samo kruženje onog starog. Kada je temperatura preniska, dolazi do smanjene sposobnosti koncentracije jer se smanjuje tjelesna temperatura i sve se tjelesne funkcije usporavaju. U zimi bi temperatura okoline trebala biti od 18 do 24 stupnja, dok je ljeti taj raspon 20 do 26 stupnjeva.

Rad s računalima, u usporedbi s nekim drugim poslovima, možda djeluje bezopasno, budući je vjerojatnost izravnog ozljeđivanja, vrlo mala, no pokazalo se da može izazvati različite neugodnosti i zdravstvene poteškoće. Stoga, od iznimne je važnosti primijeniti ergonomske principe u radu, budući da u konačnici svatko od nas treba i može voditi računa o položaju tijela pri radu, uzimati kraće stanke a pauze koristiti za kratko razgibavanje te održavati vlastito zdravlje redovitom tjelesnom aktivnošću - što ne samo da će povećati našu radnu sposobnost već i cjelokupnu kvalitetu života.

| 16. 5. 2020. u 15:01 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Objava učeničkih radova na Edutoriju

Kako bismo vam ponudili kvalitetniji, moderniji, pristupačniji i brži pristup svim informacijama i sadržajima na portalu škole.hr, osmislili smo i pokrenuli postupak njegovog redizajna.

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

Audio&video

Vodič za moderna vremena

Emisija koja govori o fenomenima modernog života, ekonomiji i tehnologiji. U njoj možete saznati što su to krvavi dijamanti, kako se obraniti od kompjutorskih...

1830. - na današnji je dan Kongres Sjedinjenih Američkih Država...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr