preskoči na sadržaj
| 17. 6. 2020. u 11:32 sati | pošalji link
Iz prakse

Podijelite svoje primjere dobre prakse s kolegama

 

Ako želite predložiti tekst za objavu ispunite formular 'Podaci o autoru' (ulogirajte se sa svojim elektroničkim identitetom u HUSO sustavu: ime.prezime@skole.hr) i unesite prijedlog teksta. Molimo da obratite pozornost na Pravila za pisanje i uputstva Kako objaviti tekst?

 

Vijest će biti odobrena i objavljena u roku od 4 radna dana.

Školski knjižničari u nastavi na daljinu

U ponedjeljak, 16. ožujka 2020. godine, započela je nastava u novom obliku, izvan škole i učionice, nastava na daljinu. Svi su se našli u neočekivanoj situaciji, pomalo nespremni i zbunjeni. Procesa prilagodbe i obuke za ovaj oblik nastave gotovo nije ni bilo. Iako se kroz razne edukacije posljednjih godina intenzivno radi na usavršavanju digitalnih vještina i korištenju raznih IKT alata, same digitalne vještine nisu dovoljne za provedbu procesa nastave na daljinu.


Učitelji i nastavnici pratili su svoje kurikulume i raspored nastave. Stručni suradnici su podrška kolegama i učenicima u nastavnom procesu. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u čestim pitanjima i odgovorima pojašnjava kako školski knjižničari trebaju biti na raspolaganju vezano uz istraživanje izvora i knjiga i redovito komunicirati s učenicima i nastavnicima. Trebaju biti uključeni u virtualne zbornice i po potrebi u virtualne razrede. Istaknuto je kako trebaju pomagati nastavnicima u kreiranju sadržaja i upotrebi materijala uz reguliranje autorskih prava. 

Kako bismo utvrdili uvjete rada, kao i opseg poslova, pripremljen je upitnik za školske knjižničare u Brodsko-posavskoj županiji. Od ukupno 41 knjižničara, upitnik je ispunilo njih 27, što čini 65 % (7 knjižničara srednjih škola i 20 knjižničara osnovnih škola). Upitnikom je obuhvaćeno razdoblje, od 11. ožujka do 11. svibnja 2020. godine, u kojemu su sve škole u RH provodile nastavu na daljinu.

U Brodsko-posavskoj županiji je 70 % ispitanih knjižničara u ovom razdoblju radilo od kuće, a 30 % je povremeno dolazilo raditi i u školu. Malo više od polovine ispitanih (52 % ) za rad od kuće je koristilo vlastito računalo, dok su ostali na korištenje dobili školsko računalo. Za obavljanje poslovnih obveza većini ispitanih je bilo potrebno 3 do 5 sati dnevno (40,7 % ), velik dio ispitanih je radio i više od 5 sati dnevno (37 % ), a ostali ispitani su svoje radne obveze uspijevali obaviti za manje od 3 sata dnevno. Uz opseg poslova svakako treba uzeti u obzir i razinu digitalnih vještina i brzinu rada na računalu. Napredniji korisnici digitalnih alata svakako će u kraćem vremenu kreirati sadržaj od korisnika početnika.

14 knjižničara (52 % ) dobilo je jasna zaduženja od svojih ravnatelja, dok ostatak ispitanih navodi kako nije dobio jasna zaduženja ili ih je dobio tek djelomično. Činjenica da gotovo polovina ispitanih nije dobila jasne upute može se različito tumačiti. Ili ravnateljima nije bilo jasno na koji se način knjižničari mogu uključiti i doprinijeti kvalitetnijoj nastavi na daljinu, ili ravnatelji imaju potpuno povjerenje u svoje djelatnike, vjeruju u njihove organizacijske i radne sposobnosti i smatraju da im nisu potrebne dodatne upute.

Što se tiče jasnih naputaka Ministarstva znanosti i obrazovanja o uključenosti knjižničara u virtualne zbornice svojih škola, u Brodsko-posavskoj županiji svi su knjižničari bili uključeni u virtualne zbornice. 78 % knjižničara uključeno je i u virtualne razrede. Svi redovito komuniciraju s kolegama i s učenicima. Komunikacija s učenicima se odvija preko razrednika, učitelja ili nastavnika (većinom u osnovnoj školi u razrednoj nastavi), ali i direktno u virtualnim učionicama i knjižnicama te putem e-pošte, telefona i privatnih poruka na obrazovnim platformama.

Odgojno-obrazovni rad knjižničara obuhvaćao je slanje materijala, uputa, alata učiteljima i nastavnicima. Dio knjižničara je i samostalno pripremao materijale za učenike u obliku raznih prezentacija, kvizova i zadataka. Većina knjižničara je izradila i vlastite virtualne knjižnice. Virtualne knjižnice su izrađene u sklopu obrazovnih platformi ili kao javno dostupne mrežne stranice, a svrha im je na jednom mjestu ponuditi svojim korisnicima što više korisnih izvora informacija i usluga dostupnih u mrežnom okruženju. Knjižničari su također svojim korisnicima pomagali pri traženju izvora informacija, odgovarali na upite. Dio knjižničara je s učenicima i kroz nastavu na daljinu radio na obilježavanju značajnih datuma.

Kulturna i javna djelatnost se iz škola preselila na školske mrežne stranice. Kako je proljeće uglavnom vrijeme u kojem se organizira i planira najviše javnih događanja u školama (razni sajmovi, dani škola, otvorenih vrata, posjeti), ove godine su zbog pandemije sve planirane aktivnosti otkazane ili su održane u virtualnom obliku. Tako su i knjižničari svoje aktivnosti objavljivali na mrežnim stranicama svojih škola, knjižnica i društvenim mrežama. Održane su razne virtualne izložbe, kreativni natječaji, izrađivani digitalni plakati i brošure.

Informacijsku djelatnost su knjižničari, kao što je već navedeno, obavljali upućivanjem korisnika na izvore literature i upute za korištenje i zaštitu autorskih prava. Uz to su kolegama pružali podršku pri korištenju digitalnih alata.

Stručni knjižnični rad se obavljao u smanjenom obujmu zbog izmještenosti s radnog mjesta. Od kuće se moglo raditi na odabirima novih udžbenika, komuniciralo s nakladnicima, sudjelovalo na sjednicama i sastancima. Dio knjižničara koji su povremeno dolazili u školu to je iskoristio za obnovu oštećenih knjiga i stručnu obradu nove knjižnične građe ili prethodno dogovorenu posudbu.

Ovo razdoblje knjižničari su koristili i za stručno usavršavanje. Većina ističe kako su najviše naučili samostalnim istraživanjem novih izvora znanja. Sudjelovalo se na webinarima (AZOO, Matična služba, eTwinning), raznim online tečajevima ali su rješavali i module na Loomenu. Dio knjižničara proučavao je stručnu literaturu, a neki su se posvetili i pisanju vlastitih stručnih radova.

Ispitanici su za nastavu na daljinu koristili gotove materijale (preuzete s Edutorija, od nakladničkih kuća ili kolega), ali izrađivali i vlastite. U kreiranju novih sadržaja korišteni su razni digitalni alati od kojih su među najpopularnijima Genially i Padlet.

Kao prednost nastave na daljinu većina ispitanika ističe mogućnost samostalne organizacije i usklađivanja radnih obveza i slobodnog vremena. Nekima se rad od kuće sviđa jer im omogućuje više kreativnosti i istraživačkog rada, sadržaji i rezultati rada su vidljiviji, a smatraju da je i suradnja s kolegama bolja nego tijekom redovne nastave. No dio ispitanih ne pronalazi pozitivne strane nastave na daljinu. Kao jedinu prednost ističu činjenicu da je nastava održana, tj. da školska godina nije izgubljena.

Ono što najviše nedostaje je socijalni kontakt, živa komunikacija s korisnicima. Ispitanici smatraju kao ovakvim oblikom nastave škola ne ostvaruje svoju odgojnu djelatnost. Za mnoge je veliki nedostatak i vrijeme provedeno za računalom, tj. tjelesne i zdravstvene posljedice, ali i činjenica da nema konkretno postavljenog radnog vremena i ponekad je potrebno biti dostupan cijeli dan.

Nastava na daljinu je odgovor na situaciju u kojoj smo se našli zbog pandemije i nemogućnosti održavanja nastave u učionici. Nastava je uspješno i korektno odrađena i provedena, uz ogroman trud svih djelatnika škola i učenika. Nekima je za prilagodbu na novi oblik rada trebalo više vremena, neki su se odmah snašli u novoj situaciji, no svi su uspjeli odraditi što se od njih očekivalo i s vremenom se uhodali i ustalili radni ritam. Nastava na daljinu ne može zamijeniti školu, razred ili knjižnicu. Digitalni alati ne mogu zamijeniti živu riječ i neposredni odgojno-obrazovni rad u učionici. Sve što su naučili svakako će doprinijeti budućem radu i obogatiti usluge. Školski knjižničari su u ovom razdoblju pokazali koliko je bitna njihova podrška korisnicima, dokazali su kako se njihov posao ne svodi samo na posudbu knjiga, nego na pružanje raznih informacijskih usluga svojim korisnicima kao i praćenje i podrška odgojno-obrazovnom radu.

Iako je u jednom trenutku u životu vjerojatno svatko od nas poželio raditi od kuće i sam si organizirati radni dan, vjerujem da isto tako sada jedva čekamo početak nove školske godine i da se nadamo kako ćemo je započeti uz školsko zvono i žamor učenika u školskim hodnicima.

| 12. 6. 2020. u 14:59 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Objava učeničkih radova na Edutoriju

Kako bismo vam ponudili kvalitetniji, moderniji, pristupačniji i brži pristup svim informacijama i sadržajima na portalu škole.hr, osmislili smo i pokrenuli postupak njegovog redizajna.

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

Audio&video

1791. - U Beču je praizveden singspiel (što je ekvivalent za...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr