preskoči na sadržaj
| 21. 5. 2015. u 13:07 sati | pošalji link
Iz prakse

Podijelite svoje primjere dobre prakse s kolegama

 

Ukoliko želite predložiti tekst za objavu ispunite formular 'Podaci o autoru' (ulogirajte se sa svojim elektroničkim identitetom u HUSO sustavu: ime.prezime@skole.hr) te unesite prijedlog teksta. Molimo da obratite pozornost na Pravila za pisanje i uputstva Kako objaviti tekst?.

Pedagogija održivog razvoja u nastavi biologije u 1. razredu gimnazije - primjeri iz prakse

Autor: Leo Šamanić

 

Pojam održivi razvoj u posljednjih se nekoliko godina sve češće spominje u različitoj literaturi, medijima i na društvenim mrežama. Iako je postao pojam za koji smo više manje svi čuli, još uvijek značenje tog pojma mnogi ljudi ne znaju objasniti. 


Naime, prema izvješću Svjetske komisije za okoliš i razvoj iz 1987. godine održivi razvoj je definiran kao zadovoljavanje potreba sadašnjih generacija bez da ugrožavamo iste te potrebe kod generacija koje tek dolaze. S današnjim načinom upravljanja prirodnim resursima ne zadovoljavamo niti svoje osnovne potrebe. Ukoliko svjetske populacije ne budu donosile konkretne mjere putem kojih će uključiti održivi razvoj u cijelosti u sve pore društva, buduće generacije mogle bi se naći u veoma teškom položaju.

Slika 1. Domene održivog razvoja

 

Slika 1. prikazuje domene odživog razvoja, a to su ekonomija, okoliš i društvo. Važno je naglasiti da održivi razvoj nije vezan samo uz zaštitu prirodnih ljepota, već podrazumijeva razvoj ljudskog društva u skladu s raspoloživim resursima. Razumno korištenje raspoloživih resursa ima za cilj osigurati dugoročan ljudski napredak i razvoj. Hrvatski sabor je 2009. godine usvojio globalne strategije održivog razvoja definiranjem ciljeva koji uključuju ekonomski, tehnološki, socijalni i kulturni razvoj. Tematska cjelina održivi razvoj obrađuje se u nastavi biologije u 1. razredu gimnazije prema izvedbenom kurikulumu u opsegu od 14 školskih sati. Tematska cjelina uključuje održivi razvoj, ekološki otisak, utjecaj čovjeka na ravnotežu u prirodi, globalne promjene, zaštitu prirode i okoliša. Navedena tematska cjelina omogućuje učeniku da kroz interdisciplinarni pristup (biologija, kemija, geografija, sociologija) pristupi brojnim temama koje su vezane za njegov zavičaj odnosno životni prostor i promjene koje se na tom prostoru odvijaju. U tom pogledu, učenicima ova tematska cjelina daje široki spektar mogućnosti za razvoj kritičkog mišljenja i traženje kreativnih i inovativnih rješenja za novonastale probleme u društvu i okolišu.

2. Održivi razvoj u 21. stoljeću – aktualna zbivanja

Za blok sat nastave biologije (održivi razvoj) odlučio sam koncipirati nastavu na način da se dotaknem tema koje su učenicima bliske iz različitih medija. Naravno, kriteriji su mi bili aktualnost izabrane teme, utjecaj na život čovjeka i mogućnost aplikacije sadržaja u praksi. Stoga su izabrane teme za blok sat održivog razvoja bile migracije, klimatske promjene te utjecaj klimatskih promjena na našu životnu sredinu. Za uvodno razmišljanje učenici su pogledali video isječak koji objašnjava pojam održivog razvoja kroz tri domene, a to su okoliš, društvo i ekonomija. Nakon što su pogledali video, učenici su u diagram zapisali svoje komentare i asocijacije na temu održivog razvoja. Cilj prikazanog videa bio je da učenicima približi temu održivog razvoja kroz primjere iz prakse.

Poveznica na video: https://youtu.be/7V8oFI4GYMY.

Slika 2. Diagram za komentare i asocijacije.

 

Nakon uvoda u održivi razvoj i definiranje samog pojma, postavili smo si pitanje zašto nam je održivi razvoj bitan u 21. stoljeću? Na to pitanje smo pokušali dobiti odgovor kroz različita područja koja se tiču ekonomije, društva i životne sredine:

  • Nejednakost
  • Neodrživa proizvodnja
  • Pristup resursima
  • Iskorištavanje izvora
  • Infrastruktura
  • Obrazovanje i zdravstvo

Znanje se konstruiralo i nadograđivalo kroz raspravu i iznošenje stavova učenika. Na taj način svi su učenici podjednako bili uključeni u nastavni proces.

Sljedeće pitanje namijenjeno učenicima glasilo je zašto se ljudi sele? Naime, odgovore na navedeno pitanje trebalo je objasniti i argumentirati iz perspektive održivog razvoja, odnosno kroz tri domene održivog razvoja (Slika 3).

Slika 3. Migracije u kontekstu održivog razvoja.

 

Uslijedila su razmišljanja i odgovori učenika, a najčešći odgovori bili su :

a) EKONOMIJA: siromaštvo, potraga za boljim uvjetima rada, niske plaće, niski BDP.

b) DRUŠTVO: humanitarne, političke i vjerske krize, ratovi.

c) OKOLIŠ: onečišćenje prostora, zagađenost zraka, klimatske promjene, topljenje ledenjaka, podizanje razine mora.

Kroz raspravu smo se dotakli odnosa migracija i klimatskih promjena, odnosno na koji će način klimatske promjene utjecati na život ljudi u našoj lokalnoj sredini. Naime, znanstvenici predviđaju da će se razina mora u narednih 50 godina, ukoliko se nastavi daljnje otpuštanje stakleničkih plinova u atmosferu podizati za 2 cm svake godine. Već sada se događa da vremenske neprilike uzrokuju poplave diljem Jadranske obale. Učenici su nakon rasprave dobili tekst za kritičko čitanje koji se nalazi u nastavku.

Tekst za kritičko čitanje : „More napada“

Brzina taljenja leda koji pospješuje dizanje morske površine naglo se povećava. Između 2007 i 2016. godine se brzina taljenja leda na Grenlandu udvostručila, a na Antartici utrostručila. Zanimljiv je podatak da Grenland na godinu gubi oko 300 milijardi tona leda. Prema podacima svjetske agencije za okoliš, razina mora je u razdoblju od 1901 do 1990 godine u prosjeku rasla za 1,4 mm na godinu. U razdoblju od 2006 do 2015 godine se brzina rasta morske površine zbog taljenja leda na Grenlandu i Antartici skoro utrostručila i iznosila je 3,6 mm na godinu. Ukoliko se nastavi daljnje otpuštanje stakleničkih plinova u atmosferu, znanstvenici predviđaju da će na kraju ovog stoljeća brzina dizanja morske površine biti 2 cm na godinu. Već sada se događa da vremenske neprilike uzrokuju poplave diljem Jadranske obale. Kada dođe do niskog tlaka zraka i jakog južnog vjetra, dolazi do visokih plima koje najčešće poplavljuju niske obale u sjevernom Jadranu. Na slovenskoj strani Jadrana je u nepovoljnoj poziciji Piran. Sa hrvatske strane Jadrana su u nepovoljnom položaju Rijeka i Pula. U Hrvatskoj će se u nepovoljnom položaju naći i dolina rijeke Neretve, s obzirom da se radi o važnom poljoprivrednom području, postoji velika opasnost od zaslanjivanja plodne zemlje. Ako govorimo o važnim objektima duž Jadranske obale koji su uvršteni na UNESCO-vu listu kulturne materijalne baštine, tada najveća opasnost prijeti katedrali sv. Jakova u Šibeniku, Dioklecijanovoj palači u Splitu, a jednako tako je ugrožena i Eufrazijeva bazilika u Poreču te stara gradska jezgra Dubrovnika.

Nakon pročitanog teksta uslijedila je konstruktivna rasprava, a pitanja su bila sljedeća :

1. Navedi nekoliko činjenica zbog kojih se grad Rijeka radi svoje mikroklime u budućnosti može naći u problemima. Potkrijepi ih primjerima.

2. U tekstu koji govori o podizanju razine mora izdvoji dijelove koji se odnose na :

a) društvenu sferu održivog razvoja

b) ekonomsku sferu održivog razvoja

c) okolišnu sferu održivog razvoja

Kroz navedeni tekst dotakli smo se teme okolišnih migranata, odnosno ljudi koji će u bliskoj budućnosti morati migrirati zbog klimatskih promjena. Posebice se to odnosi na stanovnike obalnih područja koji će zbog podizanja površine mora morati promijeniti mjesto stanovanja. Povezali smo okolišne migracije sa svim domenama održivog razvoja kroz primjere. Ako se podigne razina mora, mnogi će ribari zatvarati svoje obrte. Velika većina ljudi vjerojatno će seliti s mora u velike gradove što može dovesti do prenapučenosti i siromaštva te različitih ekonomskih i društvenih kriza itd...

Učenici su zatim dobili smjernice koje su ih potakle na razmišljanje o klimatskim promjenama i načinima pomoću kojih možemo pridonjeti smanjenju učinka klimatskih promjena na okoliš. Zadatak svakog učenika bio je da izabere jednu od ponuđenih tema i napiše kratki esej pomoću ispod navedenih smjernica za ublažavanje utjecaja klimatskih promjena. Naslovi eseja bili su sljedeći :

a) Koja je moja uloga u trokutu održivog razvoja

b) Demokracija ili ekodiktatura

c) Djelujem lokalno, mislim globalno!

d) Hvali more, drž se kraja!

Smjernice za pisanje eseja : Što ljudi mogu napraviti u borbi protiv klimatskih promjena ?

1. Utjecaj na politička zbivanja

2. Smanjivanje upotrebe mesa i mliječnih proizvoda

3. Smanjiti učestalost letenja

4. Ostaviti auto kod kuće – kraće putovanje biciklom ili javnim prijevozom

5. Čuvanje energije u kućanstvima – smanjivanje temperature, gašenje svjetla, štednja vode

6. Poštovanje i zaštita zelenih površina - sadnja drveća, manje betona, više prirodnih površina

7. Smanjite potrošnju i otpad – kupovanje trajnih proizvoda, popravljanje starih

8. Dijelite svoja iskustva s drugima – pozitivan i nenametljiv stav

 

 

 

 

 

| 25. 11. 2019. u 14:13 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Sveti Nikola

Donosimo rad Matije Vukića, učenika 4. razreda Osnovne škole dr. Jure Turića. Matija je napisao pjesmu inspiriranu tjednom u kojem se slavi Sveti Nikola.

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

1990. - nakon desetljeća borbe za radnička prava u socijalističkoj...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr