preskoči na sadržaj

Izvještaj s Prvog kongresa pedagoga Hrvatske

Autor: Jasminka Maravić
Mi, pedagozi, sudionici Prvog kongresa pedagoga Hrvatske, u Zagrebu od 19. do 21. rujna 2007. godine, razmotrili smo različita pitanja stanja i budućnosti pedagogijske znanosti i pedagoške djelatnosti u kontekstu cjeloživotnog obrazovanja i društva znanja.

Prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja

Cjeloživotno obrazovanje i društvo znanja dva su koncepta prihvaćena na globalnoj razini. I jedan i drugi koncept, međutim, traže nove pristupe odgoju, obrazovanju, nastavi i učenju. Stoga oni moraju biti poticaj pedagozima da pridonose inoviranju pedagoške teorije i prakse. Iako se i jedan i drugi koncept smatraju samorazumljivim, u hrvatskom odgojno-obrazovnom prostoru potrebno je nastojati oko njihova autentičnog razumijevanja i tumačenja. Ozbiljan pristup izgradnji Hrvatske kao društva znanja pretpostavlja nacionalni konsenzus o presudnoj važnosti obrazovanja za razvoj hrvatskog društva i svakoga pojedinca.

Pedagogijska znanost

Pedagogijska znanost svojim je doprinosima tijekom posljednjih godina reafirmirala svoj znanstveni položaj u korpusu društvenih i humanističkih znanosti. Otvoreno je niz novih istraživačkih područja u kojima pedagozi nastoje utemeljeno odgovoriti na izazove suvremene pedagoške zbilje. Pritom je istraživačka praksa obogaćena novim i suvremenijim istraživačkim pristupima. No još uvijek ostaju otvorenima brojna pitanja teorijsko-epistemologijske naravi te pitanja mjesta pedagogije u novom sustavu znanosti u Republici Hrvatskoj. Prijeko je potrebno trajno raditi na podizanju kvalitete istraživačkog rada u odgoju i obrazovanju, osnaživanju ljudskih potencijala te materijalne osnovice u tom području.

Raspon proučavanja pedagoških pitanja

Kongres je potvrdio bogat znanstveni i stručni interes nas pedagoga za proučavanje vrlo različitih odgojno-obrazovnih pitanja. Pored ostaloga, on je obuhvatio obrade u rasponu od teorijsko-epistemologijskih pitanja do istraživačkih paradigmi i postmoderne pedagogije. Niz radova priređenih za Kongres bio je posvećen didaktičkim pitanjima, pitanjima obrazovne politike, zatim socijalno-pedagoškoj problematici, kurikulumskim pristupima, slobodnom vremenu viđenom iz pedagoške perspektive, interkulturalnoj tematici, pedagoškim kompetencijama i dr. Međutim, radovala bi nas veća zastupljenost tematike koja se odnosi na, primjerice, osiguranje kvalitete u javnim i napose privatnim odgojno-obrazovnim ustanovama, poredbena međunarodna ispitivanja učeničkih postignuća, standardizaciju u obrazovanju, djelotvornost uporabe novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u nastavi i učenju ili preustroj visokog obrazovanja prema načelima Bolonjskog procesa.

Pedagoške djelatnosti

Brojne su djelatnosti i raznovrsna mjesta na kojima rade pedagozi – od institucija ranog i predškolskog odgoja, preko osnovnih škola, srednjih škola i učeničkih domova, do visokih i otvorenih učilišta te drugih institucija neformalnog obrazovanja. Pedagozi su zastupljeni u tijelima državne uprave, ali još uvijek nedovoljno u pojedinim novoutemeljenim agencijama za obrazovanje. Posljednjih godina zapažamo povećanje broja pedagoga u različitim ustanovama za odgoj i obrazovanje. Ipak, u ne tako malom broju pedagoških ustanova nema pedagoga kao stručnog suradnika ili kao stručnjaka za unapređivanje odgoja i obrazovanja. Dapače, negdje su na mjestima pedagoga uposleni nastavnici sasvim drugih profila, što je uistinu prvorazredni apsurd. 

Pedagozi i promjene u obrazovanju

Kao pedagozi smatramo da možemo djelotvorno i djelatno pridonositi ne samo podizanju kakvoće neposrednog odgojno-obrazovnog rada, već podjednako i u oblikovanju promjena na razini obrazovne politike zemlje. Pritom držimo da valja uvažavati spoznaje do kojih se došlo u istraživanjima odgoja i obrazovanja, a ne samo na temelju osobnog iskustva. Promjene u obrazovanju i školstvu ne trpe improvizacije i voluntarizam, pa se stoga ne mogu prepustiti priučenim pedagozima niti prosvjetnoj administraciji.

Studij pedagogije

Dajemo podršku širenju i bogaćenju studija pedagogije na hrvatskim sveučilištima. Osobito nalazimo da će novi studiji na doktorskoj razini osigurati prijeko potreban znanstveni razvoj naraštajima budućih istraživača. Smatramo također nužnim u sredinama u kojima djelujemo osigurati si uvjete za trajno stručno usavršavanje u perspektivi cjeloživotnog učenja kako bismo mogli biti i ostati kompetentni i kvalitetni stručnjaci za pitanja odgoja i obrazovanja.

Pedagoško-didaktičko i metodičko obrazovanje

Naglašavamo potrebu primjerenog i kvalitetnog pedagoško-didaktičkog i metodičkog obrazovanja studenata na nastavničkim visokim učilištima, kao i stručnjaka iz drugih područja koji se bave pedagoškim i nastavnim radom. Vjerujemo da takvo obrazovanje može bitno pridonijeti podizanju pedagoških kompetencija nastavnika, a time i kvalitete odgojno-obrazovnog i nastavnog rada u našim školama.

Pedagoška komora

Smatramo da bi donošenje Zakona o djelatnosti pedagoga, kao i utemeljenje Hrvatske pedagoške komore, moglo omogućiti uređivanje, na stručan i odgovarajući način, brojnih pitanja vezanih za profesionalizaciju rada pedagoga, za njihove ovlasti i odgovornosti te mjesto u institucijama u kojima rade.

Pedagoška suradnja

Valja poraditi na tome da se unaprijedi suradnja među različitim (srodnim) pedagoškim udrugama te osuvremene oblici, sadržaji i programi međusobnog sudjelovanja. Jednako tako, treba raditi na njihovoj organizacijskoj modernizaciji, kadrovskom podmlađivanju, osnaženju i osvježenju. S tim u svezi potaknut će se utemeljenje nekih novih (specijaliziranih) udruga iz područja šireg pedagoškog djelovanja. Očekuje se da će se hrvatska pedagogija i pedagozi još više, nego do sada, uključiti u različite oblike i sadržaje konkretne međunarodne suradnje sa svijetom.

Sudionici “nepedagozi”

Iako je Prvi kongres pedagoga Hrvatske zamišljen kao skup diplomiranih pedagoga, izražavamo posebno zadovoljstvo što su nam se u radu Kongresa pridružili brojni autori i stručnjaci koji nisu završili studij pedagogije, no koji se bave pedagoškim pitanjima i pedagoškim radom. I u budućnosti očekujemo takav vid suradnje i zajedničkog djelovanja.

Prijedlog za daljnje obrade

Predlažemo da do idućeg kongresa Hrvatsko pedagogijsko društvo organizira nekoliko skupova na kojima bi se potpunije obradila pojedina pitanja posebno istaknuta na Prvom kongresu pedagoga Hrvatske.
 

Sudionici Prvog kongresa pedagoga Hrvatske


Izvještaj je prvotno objavljen te prenesen sa stranica Hrvatskog pedagogijskog društva.

 

| 17. 4. 2008. u 00:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Salzburg

Donosimo vam prezentaciju Petre Maravić, učenice 7. razreda Osnovne škole Ivana Brlić-Mažuranić, PŠ Drežnica o austrijskom gradu Salzburgu. Prezentacija je napravljena na satu...

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

1740. - nakon smrti svojeg oca cara Karla VI. Habsburškog, na...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr