preskoči na sadržaj

Vizualne pedagogije: potreba stvara priliku

Autor: Petar Jandrić

Nakon duge i iscrpljujuće školske godine napokon ste krenuli na odmor. S palube trajekta vidjeli ste jato prekrasnih dupina i poželjeli ste iskustvo podijeliti s obitelji i prijateljima. Izvadili ste mobitel. Što ćete napraviti? Još prije desetak godina, nazvali bi najbližu osobu i podijelili ushićenje preko slušalice (oni malo „napredniji“ možda bi natipkali SMS poruku).


Danas, međutim, većina čitatelja ovog članka uzet će mobitel, namjestiti se u kadar između kamere i dupina, snimiti popularni selfie u formatu digitalne slike ili video zapisa i odmah ga podijeliti na nekoj od društvenih mreža. Razvojem digitalnih tehnologija ušli smo u eru vizualnih kultura (eng. visual cultures), u kojoj se sve veći postotak komunikacije, produkcije, i diseminacije kulturnih artefakata odvija putem (pomičnih) slika.

Naravno, ljudi su oduvijek vizualna bića, stoga se različiti aspekti vizualnosti stoljećima izučavaju u područjima poput povijesti umjetnosti, kulturalnih studija, filozofije i antropologije. Međutim, digitalne tehnologije znatno utječu na dinamiku stvaranja i dijeljenja vizualnih artefakata i proširuju međudjelovanje vizualnih kultura sa širokim spektrom ljudskih djelatnosti uključujući učenje i poučavanje.

Više o vizualnim kulturama, i njihovom odnosu s odgojem i obrazovanjem, možete pogledati u seriji kratkih video zapisa (Peters, Besley, Jandrić i Bajić, 2016).

 

Vizualne kulture i odgojno-obrazovne potrebe

Prekrasno je snimiti jato dupina, s vlastitim portretom u gornjem lijevom dijelu kadra i snimku podijeliti s obitelji i prijateljima. Ova snimka govori tisuću riječi – predstavlja protagonista kao osobu koja ima dovoljno novaca za odlazak na godišnji odmor; kao tankoćutnog ljubitelja životinja i prirode; kao osobu koja uživa u životu; kao stručnjakinju koja zna uhvatiti pravi kadar i trenutak za snimak. Prirodno je poželjeti da izradimo što bolju snimku svog iskustva s dupinima, što nas dovodi do nove odgojno-obrazovne potrebe: današnji učenici žele naučiti kako izrađivati i dijeliti uspješne digitalne vizualne materijale.

Izrada digitalnih vizualnih materijala neminovno se sastoji od manipulacije stvarnosti. Kadar prikazuje samo ono što autor slike ili filma želi prikazati – uz pravilan rad kamerom, primjerice, zatočeni dupini iz zoološkog vrta mogu bez ikakvog problema odglumiti svoje slobodne morske rođake (odličan primjer važnosti perspektive možemo vidjeti u IBM-ovom filmu Powers of Ten iz 1977. godine). Tako dolazimo do druge odgojno-obrazovne potrebe: kako bi izradili uspješne digitalne vizualne materijale, naši učenici trebaju naučiti različte strategije manipuliranja stvarnošću.

Prema Elizabeth Kasynski (2016) ispravna interpretacija slike i videa zahtijeva razlikovanje dva važna pojma. Vizija (eng. vision), ili vizualni esencijalizam je neurološki način na koji naše oči procesiraju svjetlost. Vizualnost (eng. visuality) je proces otkrivanja i zamišljanja koji se odvija u retoričkom procesu između vizije (onoga što vidimo) i naših prethodnih iskustava i osjećaja.

Vizija jata dupina obuhvaća morsku površinu i jato jedinki u međusobnoj igri. Vizualnost obuhvaća osjećaje koje je jato dupina prouzročilo a koji mogu biti izravno povezani s objektom vizije (Vidi kako su slatki!) i neizravno povezani s objektom vizije (I ja bi želio ići na more!). Ovako dolazimo do treće odgojno-obrazovne potrebe: učenici trebaju razumjeti odnos vizije i vizualnosti, kako bi mogli na ispravan način interpretirati vizualne sadržaje.   

Zamislimo da se neki od dupina zapleo u ribarsku mrežu, a razigrani ples veličanstvenih morskih stvorenja pretvorio se u golu borbu za život. Trebamo li nastaviti snimati ovaj video; trebamo li ga podijeliti s prijateljima; trebamo li ga donirati udruzi za zaštitu dupina? Postavivši ova pitanja dolazimo do četvrte odgojno-obrazovne potrebe: znanja i vještine potrebne za stvaranje, mijenjanje i razumijevanje vizualnih zapisa potrebno je nadopuniti analizom povezanih etičkih pitanja (važnost ovih pitanja detaljnije je prikazana u video članku o etičkim pitanjima povezanim s videom u radu s djecom (White, 2017)).

Video zapisi ponekad su vrlo korisni u istraživanjima odgoja i obrazovanja. U posljednje vrijeme stoga se pojavljuje potreba za novim stručnim i znanstvenim časopisima (Video Journal of Education and Pedagogy, 2017) koji se bave metodologijom vizualnih istraživanja. Tekst doživljavamo radikalno drugačije od slike i video zapisa pa vizualne kulture ulaze duboko u sve pore našeg razumijevanja svijeta oko sebe. Ovako dolazimo do filozofske potrebe za razumijevanjem odnosa između vizualnih kultura i čovjeka – kratak video o jednom od najranijih filmova u povijesti kojeg je 1889. godine snimio Thomas Edison nudi brojne naznake tog odnosa.

Naposljetku, ljudsko vrijeme je ograničeno – dok se bavimo izradom i analizom slika i video zapisa, naše vještine pisanja i čitanja miruju. Međutim, pisanje i čitanje i dalje imaju vrlo važnu ulogu u procesu odgoja i obrazovanja, a istraživanja pokazuju da zapisivanje rukom ima bolji učinak na pamćenje i razumijevanje od tipkanja (Mueller, 2017). Tako dolazimo do posljednje odgojno-obrazovne potrebe: usklađivanja (rastuće važnosti) vizualnih kultura s ostalim aspektima života (čitanjem, pisanjem, šetnjom u prirodi).

 

Vizualne kulture i odgojno-obrazovne prilike

Peters, Besley, Jandrić, Bajić i White (2017) identificiraju sedam osnovnih područja u kojima vizualne kulture stvaraju nove odgojno-obrazovne prilike. Prilika pristupa odnosi se na mogućnost uporabe vizualnih tehnologija; prema Van Dijku i Hackeru (2000), ona se sastoji od psihološkog pristupa, materijalnog pristupa, pristupa vještinama, i pristupa korištenju. Prilika interdisciplinarnosti sastoji se od međusobnog spajanja do jučer nespojivih područja – u eri vizualnih kultura, (pomične) slike prestaju biti ekskluzivno područje zanimanja umjetnosti i prožimaju sve struke. Financijska prilika je izravna posljedica razvoja vizualnih tehnologija. Do jučer, film je bio jedan od najskupljih načina dijeljenja informacija – danas, svatko može proizvesti i podijeliti sofisticirane vizualne proizvode gotovo besplatno.

Pedagoška prilika opisuje sposobnost (pomičnih) slika za prilagođavanje različitim stilovima učenja. Video potiče grupni rad te pozitivno djeluje na učeničku motivaciju i participaciju. Istraživačka prilika nalazi se u mnogim područjima vizualnih kultura poput novih mogućnosti objavljivanja i dijeljenja sadržaja, video etike, video kodiranja i analize, odnosa vizualnih kultura i društva, vizualnih metodologija, vizualnih pedagogija, filozofije vizualnih istraživanja i brojnim drugim područjima. Vizualne pedagogije otvaraju nove društvene prilike – primjerice, video konferencije otvaraju mogućnost sudjelovanja u odgojno-obrazovnom procesu koja je neovisna o fizičkoj lokaciji učitelja i polaznika. Za kraj, preostale prilike uključuju djelovanje vizualnih kultura na tradicionalna područja odgoja i obrazovanja poput pismenosti.

 

Od potrebe do prilike

Vizualne kulture istodobno stvaraju nove odgojno-obrazovne potrebe i prilike, koje Murphy, Peters i Marginson (2010) sažimaju u četiri međusobno povezana pitanja:

  1. Koje nove subjektivnosti se stvaraju kroz društvene medije, i koja je uloga (pomičnih) slika u tom procesu?
  2. Koje su nove mogućnosti vizualnih kultura u postizanju odgojno-obrazovne autonomije?
  3. Koje oblike nematerijalnog rada kreiraju vizualne kulture? Koji su društveni efekti tih oblika rada?
  4. Kako povezati vizualne kulture s emancipirajućom vizijom odgoja i obrazovanja? (prema Murphy, Peters i Marginson, 2010).

Na ova pitanja ne postoje jedinstveni odgovori – u ovisnosti o kontekstu, svaki učitelj i nastavnik pronaći će najbolje odgovore za svoje učenike. Međutim, vrijedi upamtiti da svaka odgojno-obrazovna potreba uvijek stvara i novu odgojno-obrazovnu priliku. Razvojem u smjeru zadovoljavanja postojećih potreba, odgojno-obrazovni sustavi se polako ali sigurno prilagođavaju eri digitalnih kultura. Međutim, odgojno-obrazovni sustavi ne smiju biti pasivni promatrači društvenih zbivanja – korištenjem novih prilika, škole mogu značajno utjecati na razvoj vizualnih kultura u sadašnjosti i budućnosti.

 

Dr. sc. Petar Jandrić

 

Literatura

 

| 9. 5. 2017. u 09:06 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Autorska prava

Donosimo rad Tee Hrgović, učenice 2.a razreda Gimnazije Vukovar. Učenički je uradak nastao na nastavi informatike u sklopu obrade prezentacijskih tehnika i sadržaja koji se u prezentacijama koriste pri čemu je naglasak...

Nastavni materijali

Space Shooter - programirana igra u aplikaciji Construct 2

Programirana igrica, izrađena je u besplatnom alatu Construct 2  koji je dostupan na adresi: https://www.scirra.com/construct2.   U datoteci se nalaze slikovni elementi koje je moguće samo učitati u alat...

Audio&video

Vodič za moderna vremena

Emisija koja govori o fenomenima modernog života, ekonomiji i tehnologiji. U njoj možete saznati što su to krvavi dijamanti, kako se obraniti od kompjutorskih...

1828. - ubijen je Shaka , vladar i vojskovođa koji je od plemena Zulu...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr