Kako bi mogli valorizirati i unapređivati svoj rad nastavnici bi trebali usvojiti praktične i teorijske osnove znanstvenog istraživanja odgoja i obrazovanja.
Aktivnosti vezane uz istraživanje odgoja i obrazovanja uglavnom se odnose na:
1. Izbor teme
Izbor teme ovisi o potrebama koje proizlaze iz same prakse, a potom i o interesima za razvojem znanosti. Na odabir teme djeluju i osobni afiniteti istraživača. Izbor dakako ovisi i o mogućnostima i uvjetima za provođenje istraživanja.
2. Izrada plana projekta
Izradom plana projekta upoznaje se tematika, načini istraživanja i metodologija. Izradom plana utječe se i na realnije sagledavanje uvjeta provedbe s obzirom na okolinu i njenu podršku, koja je izuzetno bitna za neometan tijek istraživanja. Plan projekta sastoji se od općeg dijela u kojem se opisuje i obrazlaže tematika i posebnog ili provedbenog dijela u kojem se obuhvaćaju pojedinosti istraživanja.
Struktura projekta:
3. Provođenje istraživanja: primjena određenih metoda istraživanja, prikupljanje podataka, analiza prikupljenih podataka
U istraživanjima odgoja i obrazovanja koriste se različite metode, a neke od njih su:
Prikupljanje podataka provodi se različitim postupcima i instrumentima:
Kako bi se iz prikupljanih podataka ustanovilo što oni zapravo govore o pojavi koja se istražuje, potrebno ih je analizirati. Analiza može biti kvalitativna i kvantitativna. Kvalitativna analiza ima specifičan tijek koji obuhvaća: redukciju podataka, sređivanje podataka i izvođenje zaključaka. Takva analiza zahtijeva instrumente prikupljanja podataka koje su za nju adekvatni, kao što su sudjelujuće promatranje, slobodni intervju, analiza dokumentacije.
Kvantitativna analiza uglavnom se radi upotrebom postupaka statističke analize. Prednost statistički izraženih podataka je u tome što precizno opisuju pojavu. I kvantitativna analiza ima svoj tijek koji se sastoji od rangiranja (određivanje redoslijeda po veličini), grupiranja (svrstavanje u skupine po veličini rezultata).
4. Interpretacija rezultata
Kao i pri odabiru teme istraživanja, u ovoj se fazi istraživanja također javlja subjektivni moment. No, iako je subjektivnost u interpretaciji neizbježna, znanstvena etika nalaže da se u izvještaju jasno razlikuju objektivne činjenice koje donose rezultati istraživanja od subjektivnih dijelova interpretacije.
5. Objavljivanje izvještaja
Svrha znanstvenih istraživanja je da dobiveni rezultati i zaključci budu javno dostupni, jer se na taj način omogućuju praktična primjena rezultata, ali i daljnja istraživanja. Stoga je prvenstveno potrebno izraditi izvještaj o istraživanju, a potom ga i javno objaviti.
Mužić, V. (2004): Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Educa. Zagreb.