Aktivnosti vezane uz istraživanje odgoja i obrazovanja uglavnom se odnose na:

1. Provođenje akcijskih istraživanja u sklopu redovnog nastavničkog rada.
2. Sudjelovanje u terenskim istraživanjima odgoja i obrazovanja koja vrše vanjske znanstvene ustanove.
3. Praćenje i kritičko (ne)prihvaćanje rezultata znanstvenih istraživanja.

Etape u provođenju istraživanja

1.    Izbor teme

Izbor teme ovisi o potrebama koje proizlaze iz same prakse, a potom i o interesima za razvojem znanosti. Na odabir teme djeluju i osobni afiniteti istraživača. Izbor dakako ovisi i o mogućnostima i uvjetima za provođenje istraživanja.

2.    Izrada plana projekta

Izradom plana projekta upoznaje se tematika, načini istraživanja i metodologija. Izradom plana utječe se i na realnije sagledavanje uvjeta provedbe s obzirom na okolinu i njenu podršku, koja je izuzetno bitna za neometan tijek istraživanja. Plan projekta sastoji se od općeg dijela u kojem se opisuje i obrazlaže tematika i posebnog ili provedbenog dijela u kojem se obuhvaćaju pojedinosti istraživanja.
Struktura projekta:

• Naziv
• Ime i funkcija istraživača
• Znanstveni problem
• Obrazloženje doprinosa
• Opći metodološki pristup projektu
• Detaljni opis postupaka i instrumenata prikupljanja podataka
• Opis analize prikupljenih podataka
• Opis izrade izvještaja
• Kalendar radova
• Predračun predviđenih troškova

3.    Provođenje istraživanja: primjena određenih metoda istraživanja, prikupljanje podataka, analiza prikupljenih podataka

U istraživanjima odgoja i obrazovanja koriste se različite metode, a neke od njih su:

• Deskriptivna metoda predstavlja skup znanstveno istraživačkih postupaka kojima se opisuju pojave u odgoju i obrazovanju, odnosno opisuje se stanje bez obzira na uzroke.
• Kauzalna metoda predstavlja skup znanstveno-istraživačkih postupaka pomoću kojih se ustanovljavaju uzročno-posljedične povezanosti između pojava.
• Eksperiment predstavlja bitan oblik kauzalne metode, međutim razlika je u tome što se eksperimentom istražuje isključivo sadašnjost. Eksperiment je namjerno izazivanje pojava.

Prikupljanje podataka provodi se različitim postupcima i instrumentima:

• Rad na dokumentaciji
• Sustavno promatranje
• Intervjuiranje putem intervjua
• Anketiranje putem anketnih upitnika
• Testiranje putem testova
• Procjenjivanje i prosuđivanje putem skala sudova

Kako bi se iz prikupljanih podataka ustanovilo što oni zapravo govore o pojavi koja se istražuje, potrebno ih je analizirati. Analiza može biti kvalitativna i kvantitativna. Kvalitativna analiza ima specifičan tijek koji obuhvaća: redukciju podataka, sređivanje podataka i izvođenje zaključaka. Takva analiza zahtijeva instrumente prikupljanja podataka koje su za nju adekvatni, kao što su sudjelujuće promatranje, slobodni intervju, analiza dokumentacije.
Kvantitativna analiza uglavnom se radi upotrebom postupaka statističke analize. Prednost statistički izraženih podataka je u tome što precizno opisuju pojavu. I kvantitativna analiza ima svoj tijek koji se sastoji od rangiranja (određivanje redoslijeda po veličini), grupiranja (svrstavanje u skupine po veličini rezultata).

4.    Interpretacija rezultata

Kao i pri odabiru teme istraživanja, u ovoj se fazi istraživanja također javlja subjektivni moment. No, iako je subjektivnost u interpretaciji neizbježna, znanstvena etika nalaže da se u izvještaju jasno razlikuju objektivne činjenice koje donose rezultati istraživanja od subjektivnih dijelova interpretacije.

5.    Objavljivanje izvještaja

Svrha znanstvenih istraživanja je da dobiveni rezultati i zaključci budu javno dostupni, jer se na taj način omogućuju praktična primjena rezultata, ali i daljnja istraživanja. Stoga je prvenstveno potrebno izraditi izvještaj o istraživanju, a potom ga i javno objaviti.

Izvor

Mužić, V. (2004): Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Educa. Zagreb.