preskoči na sadržaj

Kako nagrade i pohvale doprinose motivaciji učenika?

U novije vrijeme nastavnici su sve više usmjereni na to kako motivirati svoje učenike, kako ih zainteresirati za svoje predmete i rad općenito. Uz poticanje na rad i razvijanje učeničkih interesa, njihov zadatak je provjeravanje i ocjenjivanje znanja.


Obrazovni sustavi, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, pretjerano naglašavaju ocjene kao jedine mjere znanja i glavnog selekcijskog postupka, što povećava intenzitet kontrole koji učenici doživljavaju i ujedno smanjuje intrinzičnu motivaciju učenika.

Međutim, nastavnici su dužni ocjenjivati znanje. Kroz ocjene, nagrade, različite aktivnosti i priznanja nastoje motivirati svoje učenike. Riječ je o ekstrinzičnoj motivaciji koja povezuje uspješno izvođenje zadataka s posljedicama do kojih je učenicima stalo. Ova motivacija temelji se na potkrepljenjima, povratnim informacijama, različitim priznanjima i nagradama koje se ne nalaze u učeniku te od tuda i naziv vanjska ili ekstrinzična motivacija.

Vanjski ciljevi učenja

Uz vanjske atraktivne ciljeve koje učenici žele dostići, ekstrinzičnu motivaciju određuju i vanjski ciljevi učenja. To su svi okolinski utjecaji koji ih navode i usmjeravaju na učinkovitije učenje. Struktura tih vanjskih ciljeva učenja vrlo je različita. Neki učenici uče da bi nakon osnovne škole mogli upisati željenu srednju školu ili dobiti bolje radno mjesto kasnije u životu. Dok jedni dobrim školskim uspjehom nastoje razveseliti svoje roditelje, drugi uče kako bi dobili bolju ocjenu, što im je ujedno nagrada za trud i uloženi napor. Važno je naglasiti da od različitih ciljeva učenici odabiru one koji za njih imaju najveću vrijednost i smisao, te prema njima usmjeravaju svoje učenje.

Ekstrinzične nagrade

Ocjene imaju važnu svrhu i ulogu u kompletnom obrazovnom procesu i nije čudno što učenici žele imati dobre ocjene. Najčešće ekstrinzične nagrade koje nastavnici koriste, upravo su ocjene. Neki učenici ne zadovoljavaju se dobrim ocjenama niti pohvalama učiteljice, već ih motivira pismena pohvala roditeljima ili nekakva posebna privilegija u razredu. Kako se učenici razlikuju po svojim sposobnostima, neki vrlo lako obave zadatke i budu pohvaljeni, dok drugi, koliko god se trudili, ne postižu uspjeh.

Zbog toga je važno nagrađivati individualni napredak svakog učenika. To učeniku daje poticaj i motivira ga na daljnji rad. Također, kada učenik obavi zadatak, povratna informacija može djelovati kao nagrada, ali samo ako je jasna, specifična i dana neposredno nakon obavljenog zadatka (npr. Dobro si napisao sastav. Ima uvodni dio, razradu i zaključak.). Tako učenik jasno zna što je napravio dobro, a što još može popraviti. Negativne povratne informacije također mogu biti motivirajuće ako su usmjerene na ono što je učenik učinio, a ne na njegove sposobnosti. Bitno je kombinirati ih s pozitivnim povratnim informacijama.

Iako se najčešće ocjenama nastoje potaknuti rad i zalaganje učenika, često se koriste i druge nagrade. Primjerice, to mogu biti nekakve simboličke nagrade (učenik koji voli tjelesni odgoj zasluženo pokazuje vježbe drugim učenicima), društvene nagrade, pohvale, nagrade koje daje učiteljica (primjerice, nešto se izrađuje zajedno s učiteljicom), natjecanje, neki oblici suradnje u učenju i drugo. Općenito, nagrade su efikasnije za poticanje aktivnosti i zalaganje, nego za samu kvalitetu učinka. Stoga, važnije ih je koristiti kada učenici trebaju uvježbati nešto što već znaju (tablicu množenja), nego kada moraju učiti nešto posve novo.

Pohvalama poticati aktivnost i napredak

Vanjski poticaji na motivaciju mogu biti pozitivni ili negativni za učenike, odnosno privlačni ili odbojni, te se na motivaciju učenika djeluje pohvalama i prijekorima.

Kako istraživanja pokazuju, pohvale imaju pozitivan utjecaj na motivaciju učenika za učenje, dok prijekori (kazne) smanjuju zalaganje i učinkovitost učenja. Često u školskom okruženju nedostaje pohvala djeteta za nešto što je dobro napravilo. Školski sustav je specifičan jer se često prenaglašava akademsko postignuće učenika, odnosno kognitivni aspekt obrazovanja, a zanemaruju se afektivna i socijalna komponenta te trud koje učenik ulaže. Ako učenik ima lošiji školski uspjeh, percipira se kao da je zbog toga loša osoba, što može dovesti do niskog samopoštovanja i negativne slike o sebi.

Zato se ovdje želi naglasiti važnost pohvala i efikasnost koju pohvale imaju. Učenik nije loša osoba ako u školi nije dobio sve odlične ocjene. Potrebno ga je samo poticati da osvijesti ono u čemu je dobar, što mu ide od ruke i da se u tome pronađe. Svatko je individua za sebe i važno je kroz pohvale potaknuti učenike da sebe vide na pozitivan način. Naravno da se ne mogu uvijek davati samo pohvale jer tada učenici ne bi znali što su napravili loše i zašto je to loše. Kada bi se učenike samo pohvaljivalo, oni ne bi mogli promijeniti svoje ponašanje. Važno je da nauče primiti i kritiku. Iako učenik ponekad napravi nešto loše, vjerojatno je puno više onoga što radi dobro. Stoga, nakon kritike za loš postupak, valja naglasiti i nešto pozitivno.

Svi više vole pohvalu nego kritiku, a pogotovo djeca. Učenik koji je iskreno pohvaljen osjeća se dobro i sklon je ponavljati ponašanje za koje je dobio pohvalu. Pohvale su posebno značajne za učenike koji imaju nisko samopoštovanje. Oni će se bolje osjećati i bolje raditi pokažete li da cijenite njihove vrijednosti i rad. Učitelji trebaju pohvaliti učenika kad god je to moguće. Pohvala ne košta ništa, a donosi velike rezultate. Tako učenik dobiva sigurnost da je sposoban nešto napraviti što pozitivno utječe na njegovo samopoštovanje te na motivaciju. Tako se može potaknuti učenika na rad i zalaganje.

Kroz pohvale učiteljice, kasnije i nastavnika, učenik dobiva sigurnost i uočava da se zamjećuju njegova ponašanja i kretnje, kao i aktivnosti kojima se bavi. Učenik stječe sliku o sebi da je sposoban za različite stvari, što doprinosi motivaciji na način da učenik doživljava uspjeh i spreman je ponoviti takva ponašanja.

Općenito, pohvala ima najučinkovitiji pozitivan utjecaj na motivaciju učenika u školskome učenju.

Kako nastavnici mogu motivirati učenike?

Školski kontekst (kao i obiteljski) u kojem učenik doživljava prijetnje kaznom, ima strogo definirane rokove, nametnute ciljeve, koji promovira natjecanje i procjenjivanje, kod učenika će smanjiti motivaciju zbog ugrožavanja njegove potrebe za autonomijom. Tako je važno osigurati okruženje u kojem učenik ima mogućnost izbora što će pojačati njegov osjećaj autonomije i motivaciju, ali samo ako je riječ o smislenom i relevantnom izboru za učenika.

Također, kada učenik percipira da ima podršku za svoju autonomiju od strane nastavnika više je uključen u proces učenja, ima veći interes i uživa u učenju, smanjuje anksioznost što doprinosi njegovom boljem postignuću. Zato je uloga nastavnika u tom smislu važna jer može biti orijentirana na kontroliranje učenika korištenjem nagrada, pritisaka i procjena ili na podržavanje učenikove autonomije i samoregulacije davanjem podrške, mogućnosti izbora te podržavajućih pozitivnih informacija.

Nastavnici će biti sposobni davati podršku učeničkoj autonomiji ako se postave kao autoriteti te ako uspješno zauzmu perspektivu učenika na način da prepoznaju njegove osjećaje, osiguraju mu relevantne informacije i mogućnost izbora uz, istovremeno, minimalno korištenje pritisaka i zahtjeva. Jednostavno rečeno, nastavnici su ti koji vode učenika, znajući ga potaknuti na zalaganje i aktivnosti na način da učenik percipira autonomiju s minimalnim osjećajem pritiska i stresa. Tako će učenici ulagati više truda u svoje učenje.

Kako roditelji mogu doprinijeti motivaciji svog školarca?

Roditelji se, kao i nastavnici, često susreću s poteškoćama vezanim za motivaciju svog djeteta. Umjesto da roditelji stalno ponavljaju djeci kako trebaju učiti, važno je da roditelji više „podržavaju“ nego kontroliraju svoju djecu jer tako djeca razvijaju veći stupanj intrinzične motivacije. Većina roditelja na neuspjeh djeteta reagira dodatnim povećanjem kontrole i pritiska umjesto da podrže učenikov osjećaj autonomije, da ga ohrabre i kažu kako je potrebno više truda i drugačija organizacija čime osnaže njegovu intrinzičnu motivaciju za učenje. Pretjerana roditeljska kontrola dovodi do povećanja njihovog odustajanja i izbjegavanja školskih obveza.

Povoljne posljedice na učenikovu motivaciju za učenje imat će kombinirani efekt podržavajućeg školskog i obiteljskog konteksta. Zato je važna uspješna suradnja nastavnika i roditelja.

Percepcija korisnosti zalaganja i očekivanje ishoda

Uz podršku nastavnika i roditelja, za motivaciju su važna očekivanja i vrijednosti koje učenik ima. Važna su vjerovanja koja učenik ima o svojim sposobnostima ili vještinama da izvede zadatak što predstavlja komponentu očekivanja, zatim vjerovanja o važnosti i korisnosti zadatka (komponenta vrijednosti) te emocionalna reakcija na zadatak (afektivna komponenta).

Za navedeni model očekivanja-vrijednosti najbolja ilustracija navedenih komponenti učenikov je odgovor na sljedeća pitanja koja sam sebi postavlja: „Mogu li ja to učiniti?“, „Zašto ja ovo činim?“ i „Kako se ja osjećam dok ovo radim?“. Ovo je važno jer govori da motivirano ponašanje učenika proizlazi iz vjerovanja o vlastitim sposobnostima (da je učenik u stanju izvršiti zadatak) te iz vjerovanja o važnosti i poželjnosti izvršenja tog zadatka.

Zaključno bi se moglo reći kako je uz propisani školski program izuzetno važno unositi nove sadržaje i metode rada koje će povećati interes učenika za rad i suradnju. Također, nastavnici su ti koji su s učenicima u razredu i koji su autoriteti, ali bitno je da podržavaju svoje učenike i da ih pohvaljuju kad god je to moguće jer tako doprinose motivaciji svojih učenika.

Roditelji ne bi trebali „dosađivati“ svom školarcu ponavljajući kako je važno učiti i izvršavati svoje obveze, ali dobro je da ukažu kako se dijete može drugačije organizirati pri čemu mu oni mogu pomoći i biti podrška bez prijekora i pretjerane kontrole.

Kada se smanji naglašavanje važnosti ocjena i natjecanje među učenicima različitih sposobnosti, a počnu koristiti različite nagrade i pohvale za ono što učenik radi dobro, razredna atmosfera bit će opuštenija, a motivacija učenika zasigurno veća.

 

Izvor: Marija Novoselić / www.istrazime.com

| 11. 12. 2013. u 09:01 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Rijeka

Četvrtaši Osnovne škole Ksavera Šandora Đalskog iz Donje Zeline, u sklopu nastavnog predmeta priroda i društvo, proveli su projekt "Upoznajmo naše gradove". Učenici su se uistinu...

Nastavni materijali

Čišćenje ornitološkog parka

U utorak, 11. lipnja 2019. godine Pticoljupci iz 4.b pristupili su jednom od čišćenja ornitološkog parka. Puno su radili, ali se i odlično zabavili.

Audio&video

Divni novi svijet

Emisija o prirodnim znanostima koja će vam, između ostaloga,  otkriti  u kakvoj su vezi slapovi, vulkani, potresi, avioni... i disco-club, što se pod utjecajem...

1819. - rođen Jacques Offenbach, njemačko-francuski skladatelj. Svojim...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr